Ruska vojska već danima nemilice napada ukrajinske gradove dalekometnim projektilima i dronovima kamikazama. Na udaru je tzv. kritična infrastruktura, u prvom redu elektroenergetska mreža, ali i stambeni objekti u gradovima. Iako se isprva tvrdilo da je riječ o žestokoj odmazdi Rusije za diverziju na Krimskom mostu, očito se radi o pomnije i ranije smišljenoj strategiji kojoj je spomenuti događaj bio tek dobrodošao povod.
'Vidimo novi tip ruske strategije'
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelneskij izjavio je jučer da je u ruskim napadima uništeno oko 30 posto ukrajinske elektroenergetske infrastrukture. Rusija time očito pokušava prisiliti Kijev, ako ne na predaju, onda bar na pregovore. Zelenskij to odbija poručujući da do toga neće doći čak i ako Ukrajinci ostanu bez rasvjete i grijanja.
Da ruski napadi na ukrajinsku infrastrukturu postaju kritični tvrdi i Marinko Ogorec, stručnjak za sigurnost s Veleučilišta Velika Gorica.
''Vidimo novi tip ruske strategije. Ovo što sada rade dronovima očito je vrlo dobro osmišljeno i precizno razrađeno. Znamo da je Ukrajina prije rata bila veliki izvoznik električne energije u zemlje Europske unije. Sada to više ne može činiti, tako da je ovo i dodatni energetski ruski udar na Europu. Ne zaboravimo da Rusiji nije protivnik samo Ukrajina, nego oni svojim protivnicima percipiraju i cijeli konglomerat europskih zemalja odnosno NATO-a'', smatra Ogorec.
'Ukrajince se pokušava natjerati da isele'
U tom smislu, kaže, Rusija je najprije obustavila isporuku plina, potom i nafte, a uništavanje elektroenergetske mreže Ukrajine nastavak je energetskog rata.
''To onemogućava Ukrajinu da izvozi električnu energiju i ujedno produbljuje energetsku krizu na Zapadu. S druge strane, to je taktika kojom se pred zimu uništava infrastruktura protivnika važna za život stanovništva - vodovodna i električna mreža, bolnice, škole, stambeni objekti... Bez struje, grijanja, vode i stambenog prostora ljude se pokušava natjerati da se isele. To je smišljena strategija. Iako se klima promijenila i zime su dosta blaže nego ranije, na tom prostoru zima i dalje biva znatno oštrija nego kod nas'', kazao je Ogorec.
'Naši instruktori već su se dokazali u Afganistanu'
Upitali smo ga i za vijest o dogovoru ministara vanjskih poslova članica EU-a o pokretanju vojne obuke za 15.000 ukrajinskih vojnika, u čemu bi trebali sudjelovati i timovi hrvatskih Oružanih snaga. Ogorec smatra da je Hrvatska vojska dorasla tom zadatku, ako joj bude povjeren.
''Hrvatska ima dovoljno dobro obučenih i osposobljenih vojnih instruktora pa vjerujem da će to sve biti konkretizirano na razini NATO snaga i da će naši timovi biti upućeni da obučavaju ukrajinske vojnike. Koliko znam, imamo dosta raznovrsnih timova, a koji će biti poslani, ovisit će o tome koja vrste obuke su potrebne Ukrajincima'', kazao je Ogorec.
Podsjetio je da Hrvatska već ima slično iskustvo iz mirovne misije u Afganistanu.
''Tamo smo već imali svoje tzv. OMLT timove (timovi za operativno mentorstvo i vezu), koji su apsolutno dobro odradili posao'', rekao je Ogorec.
