Brodovi u kineskim vodama nestaju iz sustava za praćenje industrije, stvarajući još jednu veliku prepreku u globalnom opskrbnom lancu. Za to može biti kriva rastuća izolacija Kine od ostatka svijeta — zajedno s sve većim nepovjerenjem u strani utjecaj.
Analitičari kažu da su počeli primjećivati pad u prometu brodova krajem listopada, u vrijeme u kojem se Kina pripremala za donošenje zakona kojim reguliraju privatnost podataka.
Signal se šalje obalnim postajama, no one kineske su utihnule
Tvrtke koje se bave praćenjem podataka s brodova obično mogu pratiti brodove diljem svijeta jer su opremljeni sustavom za automatsku identifikaciju ili AIS primopredajnikom.
Ovaj sustav omogućuje brodovima slanje informacija - poput položaja, brzine, kursa i imena broda postajama koje se nalaze duž obale koristeći visokofrekventni radio. Ako je brod izvan dometa tih postaja, informacije se mogu razmjenjivati putem satelita.
No to se ne događa u drugom po veličini svjetskom gospodarstu i ključnom igraču u globalnoj trgovini. U posljednja tri tjedna, broj brodova koji šalju signale iz zemlje pao je za gotovo 90%, prema podacima globalnog pružatelja podataka o pomorstvu VesselsValue.
"Trenutno vidimo smanjenje zemaljskih AIS signala u Kini u cijeloj industriji", rekla je Charlotte Cook, glavna trgovinska analitičarka u VesselsValueu.
Novi kineski zakon o zaštiti podataka
Kinesko Ministarstvo vanjskih poslova odbilo je komentirati. Ured za informiranje Državnog vijeća, koji djeluje kao glasnogovornik vlade, nije odgovorio na zahtjev za komentar o tome zašto brodari gube pristup podacima, ali analitičari misle da su pronašli krivca: kineski zakon o zaštiti osobnih podataka, koji je stupio na snagu 1. studenog.
Prema tom zakonu, tvrtke koje obrađuju podatke moraju dobiti odobrenje kineske vlade prije nego što osobni podaci napuste kinesko tlo – pravilo koje odražava strah u Pekingu da bi takvi podaci mogli završiti u rukama stranih vlada.
Zakon ne spominje brodarske podatke o otpremi. „Ipak, kineski davatelji podataka možda uskraćuju informacije kao mjeru predostrožnosti“, kaže Anastassis Touros, voditelj AIS mrežnog tima u Marine Trafficu, glavnom pružatelju informacija za praćenje brodova.
Drugi stručnjaci iz branše imaju nešto jasniju predodžbu o utjecaju zakona. Cook je rekla da su joj kolege u Kini rekli da su neki AIS transponderi uklonjeni sa postaja duž kineske obale početkom mjeseca, prema uputama nadležnih za nacionalnu sigurnost. Jedini sustavi kojima je dopušteno da ostanu morali su biti instalirani od strane "kvalificiranih strana".
Novi problemi u ionako napregnutom lancu
Nisu svi podaci nestali: sateliti se još uvijek mogu koristiti za hvatanje signala s brodova. No, Touros je rekao da kada je brod blizu obale, informacije prikupljene u svemiru nisu tako dobre kao one koje se mogu prikupiti na tlu.
"Trebaju nam zemaljske postaje kako bismo imali bolju sliku, kvalitetniju sliku", dodao je.
Budući da se Božić bliži, gubitak informacija iz kontinentalne Kine – gdje se nalazi šest od 10 najprometnijih svjetskih kontejnerskih luka – mogao bi stvoriti dodatne probleme za ionaku problematičnu globalnu brodarsku industriju. Lanci opskrbe bili su pod pritiskom ove godine jer se jako zakrčene luke bore da održe korak s brzo rastućom potražnjom za robom.
Brodarske tvrtke oslanjaju se na AIS podatke za predviđanje kretanja plovila, praćenje sezonskih trendova i poboljšanje učinkovitosti luke, navodi Cook iz VesselsValue. Rekla je da bi nedostatak kineskih podataka "mogao značajno utjecati na vidljivost lanca opskrbe oceana diljem Kine". Zemlja je jedan od najvećih svjetskih uvoznika ugljena i željezne rude, kao i veliki izvoznik kontejnera.
"Kako se bližimo božićnom razdoblju, to će imati stvarno velik utjecaj na [lance opskrbe] i to je trenutno najvažniji element", rekao je Georgios Hatzimanolis, medijski strateg za Marine Traffic. Očekuje da će gubitak podataka o brodovima iz Kine iz minute u minutu imati "veliki utjecaj na lanac opskrbe", budući da tvrtke mogu izgubiti ključne informacije o vremenu pristajanja, istovara i polaska broda.
Globalni lanac opskrbe već je pod "velikim stresom", dodao je. "Ne treba još jedan čimbenik da bi to otežalo."
Želja za apsolutnom kontrolom i samodostatnošću
Želja Kine da zadrži apsolutnu kontrolu nad svim podacima i informacijama unutar svojih granica ne iznenađuje, budući da predsjednik Xi Jinping nastavlja ponovno potvrđivati dominaciju vladajuće Komunističke partije u svakom aspektu gospodarstva i društva.
Zemlja se zalaže za ekonomsku samodostatnost jer se suočava s vanjskim prijetnjama, poput američkih sankcija na ključne tehnologije.
Xi je naglasio svoje ciljeve u godinama prije i tijekom ogorčenog trgovinskog i tehnološkog rata s bivšim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. To je poanta, na primjer, "Made in China 2025", ambicioznog plana da se kineski proizvodni sektor gurne u naprednija tehnološka područja.
Neki najviši dužnosnici u Pekingu nedavno su pokušali smiriti zabrinutost globalnih investitora da se zemlja izolira od ostatka svijeta jer daje prednost nacionalnoj sigurnosti.
Kineski potpredsjednik Wang Qishan, koji se smatra pouzdanim Xijevim saveznikom, rekao je za Bloomberg New Economy Forum u Singapuru da se Kina neće "razvijati izolirano od svijeta". Govoreći putem videa, također je pozvao zemlje da održe "stabilne i glatke" lance opskrbe.
Epidemija kao povod za izolaciju
No, Kina je tijekom pandemije koronavirusa prihvatila politiku koja se često djeluje upravo suprotno. Na primjer, tijekom pandemije Xi je udvostručio napor za samodostanošću, naglašavajući potrebu za stvaranjem "neovisnih i kontroliranih" lanaca opskrbe kako bi se osigurala nacionalna sigurnost.
A sveobuhvatni pritisak zemlje na tehnologiju proširio se ovog ljeta na strane IPO-e, kada je Kineska uprava za kibernetički prostor predložila da velike tvrtke s više od milijun kupaca zatraže odobrenje prije nego što uvrste dionice u inozemstvo. Kao i kod nedavnog zakona o privatnosti podataka, agencija je navela zabrinutost oko toga mogu li strane vlade iskorištavati osobne podatke koje posjeduju te tvrtke.
No ako Kina ode predaleko u svom pokušaju da se zaštiti od percipiranog stranog uplitanja, cijenu bi u konačnici mogla platiti sama Kina.
