Savezni kancelar Olaf Scholz je mišljenja da je propao pokušaj ruskog predsjednika Vladimira Putina da izvrši pritisak na Njemačku i Europu u kontekstu rata u Ukrajini i ograničavanja isporuke energenata. „Putin se nadao da će nas moći ucijeniti zavrtanjem slavine plinovoda", kazao je Scholz u Bundestagu uoči odlaska na summit Europske unije u Bruxelles: „Ali on se tu preračunao." Jer Europa je složna, naglasio je Scholz, a prenosi DW.
'Nismo slabi'
Rusija neće pobijediti u ratu protiv Ukrajine, dodao je Scholz. Putin će doživjeti neuspjeh, on je ustvari već sad doživio neuspjeh, rekao je Scholz u plenarnoj dvorani Reichstaga: „Putin neće ostvariti svoje ratne ciljeve." Ruski predsjednik spekulira sa slabošću Zapada i Ukrajine, smatra Scholz: „Ali Putin se vara. Mi nismo slabi."
Sankcije protiv Rusije se ne dovode u pitanje, kaže kancelar: „Ostajemo kod ovog kursa sve dok Rusija nastavi provoditi svoj brutalni napadački rat." A Ukrajini će se nastaviti pomagati sve dok to bude potrebno, dodao je.
Scholz smatra da je Njemačka dovoljno dobro pripremljena za iduće mjesece i unatoč obustavi isporuke ruskog plina: "Zajedno ćemo valjda pregurati ovu zimu.” Popunjenost njemačkih skladišta plina trenutno iznosi 95 posto, a to je ustvari bio cilj koji je Njemačka planirala ostvariti 1. studenog, i već ga je premašila, napomenuo je savezni kancelar. Usprkos odluci da se ponovno počne koristiti neke elektrane na ugljen, vlada i dalje "čvrsto stoji iza svojih proklamiranih klimatskih ciljeva”, kazao je Scholz.
Limitiranje cijena plina
U kontekstu summita EU-a, kancelar je upozorio na moguće rizike uvođenja limita za cijene plina na razini Unije. „Politički definirana gornja cijena uvijek nosi i rizik da proizvođači svoj plin prodaju negdje drugdje – i da mi Europljani na koncu ne samo da nećemo dobiti više plina, već zapravo manje", upozorio je SPD-ovi političar. Ograničavanje cijene plina zahtijevaju brojne članice EU-a i očekuje se da bi se na susretu u Bruxellesu oko toga mogle voditi žestoke diskusije.
Scholz je naglasio da se EU po pitanju plina mora tijesno konzultirati s drugim potrošačima, na primjer Japanom ili Korejom, „kako međusobno ne bi konkurirali". Istovremeno se s proizvođačima mora razgovarati o primjerenoj cijeni, kaže on: "Ja sam uvjeren da zemlje poput SAD-a, Kanade ili Norveške, koje su s nama solidarne prema Ukrajini, imaju interes da energija u Europi ne postane roba tako visoke cijene da ju se ne može platiti", kazao je Scholz.
Više od polovice članica EU-a zahtijeva ograničavanje nabavne cijena plina. Zemlje poput Njemačke i Nizozemske odbacuju takvo uplitanje u tržišne mehanizme. Europska komisija u utorak nije iznijela konkretan prijedlog za gornju cijenu plina, iako su to zahtijevale neke zemlje koje podržavaju taj potez – na primjer Belgija, Italija ili Francuska.
Scholz brani njemački 'kišobran'
Scholz je u Bundestagu stao u obranu njemačkog „kišobrana" za obranu od posljedica energetske krize teškog 200 milijardi eura. Time je odgovorio na kritike iz drugih zemalja EU-a. Rekao je kako je njegov rok „djelovanja" dvije i pol godine, kako bi Njemačka bila spremna odgovoriti na krizu i tijekom zime 2023/2024. „Kad uzmemo u obzir taj vremenski rok, kod tih 200 milijardi radi se o izdacima u visini od dva posto našeg BDP-a." I to je otprilike isti volumen koji imaju paketi pomoći u drugim zemljama Europe, u Francuskoj, Italiji ili Španjolskoj, kazao je Scholz.
