Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt poručio je u utorak da nema prvostupanjskih i drugostupanjskih građana u BiH i da u njoj žive tri konstitutivna naroda.
Kako je već poznato, visoki predstavnik odlučio je nametnuti odluku o izmjenama izbornog zakona BiH no one će biti samo tehničke naravi i neće se ticati provedbe presude Ustavnog suda BiH u slučaju "Ljubić", potvrdili su srijedu čelnici nekih od bosaskohercegovačkih političkih stranaka.
'Ne toleriram ratnohuškačku retoriku'
“Donosim paket transparentnosti koji donosi slobodnu i fer (izbornu) kampanju”, kazao je Schmidt u izjavi te naglasio da to čini jer su propali svi dosadašnji pregovori stranaka o izmjenama izbornog zakona, a ne zato da bi zadovoljio bilo koji političku stranku. Također je naglasio da je u dosadašnjim izbornim kampanjama bilo "puno nedopustivih izjava" što se više ne može tolerirati.
“Ja ne toleriram ratnohuškačku retoriku”, kazao je te dodao kako ne smije biti blokade institucija jer je to nužno za napredak na putu prema EU. Ocijenio je nedopustivim i to što BiH za četiri godine nije dobila vladu.
'Usuglasite se sami ili...'
Schmidt je danas okupio lidere političkih stranaka i priopćio kako im daje rok od šest tjedana da se usuglase o izmjenama Ustava Federacije BiH, a u suprotnom će on će djelovati i nametnuti mjere kako je predviđeno u nacrtu odluka.
“Moja je poruka političarima (u BiH): iskoristite tu priliku jer možda nećete dobiti drugu”, kazao je Schmidt. Pozvao je građane da pozorno prate što rade njihovi političari i da im to bude vodilja kada budu glasali na izborima 2. listopada.
Tako se čini da je visoki predstavnik ipak ustuknuo i odustao od promjena izbornog zakona, uslijed prosvjeda bošnjaka.
Naime, prosvjedi su trajali i u srijedu, a prekinuti su tek kada je potvrđeno da će Schmidt nametnuti tehničke izmjene. Schmidt je pak izjavio da podupire pravo na mirne prosvjede.
Jedan od političkih lidera koji je bio na sastanku sa Christianom Schmidtom u Uredu visokog predstavnika (OHR) povodom izbornih reformi, predsjednik NIP-a Elmedin Konaković istaknuo je da su svi prisutni zadovoljni onime što su čuli s obzirom na to da Schmidt neće nametati nikakve političke izmjene Izbornog zakona BiH, javlja Klix.ba.
'Vikao je i lupao po stolu'
Plan je da se nametnu tehničke izmjene i dozvoli bh. političarima da pokušaju pronaći zajedničko rješenje. Ukoliko do dogovora ne dođe, Schmidt je rekao da će biti prisiljen reagirati.
"Sad smo čuli od međunarodne zajednice da se mora pregovarati. Rekao je (Schmidt) nekoliko puta i da razmišlja o cenzusu. Imali smo interesantan sastanak, na početku je Schmidt vikao i lupao po stolu", rekao je Konaković te dodao kako je stekao dojam da Schmidt mudro čeka trenutak da riješi i politički dio ukoliko bh. političari to ne uspiju sami.
"Schmidt mudro čeka da vidi da li ćemo se mi dogovoriti i onda ako se to ne dogodi, nametnut će i politički dio", rekao je Konaković.
Schmidtu je zasada bitna transparentnost izbornog procesa
Predsjednik SDP-a Nermin Nikšić je prvi izašao sa sastanka te izjavio da za sada neće biti nametanja problematičnih odluka o Izbornom zakonu, ali da Schmidt ne odustaje od te opcije ukoliko procjeni da je potrebno.
"Zadovoljan sam činjenicom da ipak nećemo imati odluku visokog predstavnika. On se sad za sad bazira samo na transparentnosti izbornog procesa", rekao je Nikšić.
Predrag Kojović je pitao Schmidta da kaže jasno i precizno koji su to politički prijedlozi izmjena bili na stolu, međutim Schmidt to nije htio odgovoriti.
Zbog čega su izmjene izbornog zakona osjetljiva tema u BiH?
U BiH se danima nagađalo da je Schmidt s pravnicima OHR-a pripremio izmjene izbornog zakona BiH za koje mediji navode da su kreirane prema smjernicama Vlade RH. Nije bilo poznato hoće li visoki povjerenik nametnuti samo tehničke ili i političke izmjene, što je bio povod i za prosvjede.
Iako tema izmjene izbornog zakona u susjednoj BiH može zvučati dosadno, zapravo je riječ o jednom od najvažnijih političkih pitanja. Naime, izmjenom Izbornog zakona BiH i Ustava FBiH određene stvari bi se mogle bitno promijeniti, ali i odrediti put uređenja, pa čak i sudbinu države, piše Klix.ba.
Opcija uvođenje cenzusa od 3 posto
Kako Klix.ba navodi, prijedlog kaže da, primjerice, ako u jednom kantonu u Federaciji BiH, prema popisu stanovništva iz 2013. godine, ne živi najmanje 3 posto pripadnika jednog od konstitutivnih naroda, onda taj kanton ne bi mogao davati delegate u Dom naroda FBiH iz reda tog naroda. To bi značilo, primjerice, da ukoliko broj Bošnjaka/Hrvata/Srba u jednom kantonu ne čini više od 3 posto pripadnika tog naroda koji žive na prostoru cijele FBiH, onda takav kanton ne bi mogao delegirati niti jednog Bošnjaka/Hrvata/Srbina.
Naime, formula se računa način da se uzimaju u obzir svi pripadnici jednog naroda u Federaciji BiH. Zbog čega baš tri posto, nije jasno. U travnju prošle godine HDZ je predložio isti princip popunjavanja Doma naroda Federacije BiH, ali s pragom od 5 posto.
Međutim, Ustav Federacije BiH odstupa od tog prijedloga i jasno definira da svaki kanton imenuje po jednog Bošnjaka, Hrvata i Srbina ako je takav izabran u kantonalne skupštine. Po ovoj formuli Posavski, Bosansko-podrinjski i Zapadnohercegovački kanton ne bi delegirali Srbe u Dom naroda Federacije BiH. U istom smislu Unsko-sanski i Bosansko-podrinjski kanton ne bi delegirali Hrvate u Dom naroda FBiH. Bošnjaci ne bi imali delegate iz Posavskog, Bosansko-podrinjskog, Zapadno-hercegovačkog i Kantona 10.
Najzanimljiviji bi pak bio slučaj Bosansko-podrinjskog kantona koji po ovom načelu ne bi imenovao ni jednog srpskog, hrvatskog i bošnjačkog delegata u Dom naroda FBiH, što bi predstavljalo direktno kršenje Ustava Federacije BiH.
Izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH
Drugo, ukoliko bi OHR samo nametnuo odredbe u vezi sa popunjavanjem Doma naroda Federacije BiH, onda bi HDZ postao nezaobilazan faktor prilikom formiranja vlasti u Federaciji BiH. To bi značilo da bi HDZ, kao i u proteklom mandatu, mogao blokirati sve procese - od izbora sudaca Ustavnog suda FBiH do izbora predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH. Ne bi, dakle, više bila potrebna najmanje jedna trećina potpisa iz sva tri kluba konstitutivnih naroda, već skoro polovica.
S obzirom na to da će HDZ BiH uvijek imati većinu delegata u Klubu Hrvata, piše Klix.ba, oni će uvijek u prvom krugu moći predložiti predsjednika ili potpredsjednike Federacije. Drugi klubovi, u kojima postoji opozicija, natjecat će se za to tko će u prvom krugu doći o osam delegata. I samo za njih će vrijediti drugi krug. To bi značilo da će HDZ uvijek imati predsjednika ili potpredsjednika FBiH čiji je potpis nužan za predlaganje i imenovanje premijera FBiH i ministara u Vladi Federacije BiH.
Vitalni nacionalni interes
Definicija vitalnih nacionalnih interesa prema nacrtu je bila pojednostavljena. Na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa više se ne bi moglo pozivati po svim pitanjima, već samo po pitanjima koja su navedena u Ustavu. Vijeće za zaštitu vitalnih nacionalnih interesa pri Ustavnom sudu razmotrilo bi sva takva pitanja. Dom naroda FBiH bi, kao i do sada, odlučivao o svim pitanjima. Svi zakoni bi, kao i do sada, morali biti razmatrani i na Domu naroda FBiH.
Osim toga, ako bi vitalni nacionalni interes ostao na razini odredbi Ustava FBiH, to bi značilo istu situaciju kao i do sada odnosno, pitanje vitalnog nacionalnog interesa ostalo bi isto.
Podrška SAD-a i Britanije
Američki veleposlanik u BiH Michael Murphy potvrdio je u srijedu da SAD odlučno podupire Schmidta.
"Podržavamo snažan OHR i ovlasti koje ima uključujući i bonske ovlasti te odluku da se one koriste kada smatra da se trebaju koristiti. To je politika SAD-a od 1995. i do sada se nije mijenjala", kazao je Murphy novinarima.
Potporu Schmidtu u ime svoje vlade dao je i britanski veleposlanik u BiH Julian Reilly.
