"Uočavamo veliku srpsku vojnu prisutnost uz granicu sa Kosovom", rekao je u petak John Kirby, glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost SAD-a, prenosi Deutsche Welle. To uključuje "neviđeno raspoređivanje naprednog srpskog topništva, tenkova i jedinica mehanizirane pješadije". "Smatramo da je ovo veoma destabilizujući razvoj događaja. SAD su pozvale Srbiju da „povuče ove snage s granice". Svrha srpskog naoružavanja još nije jasna, ali je zabrinjavajuća, rekao je Kirby.
Nove tenzije između Srbije i Kosova dostigle su vrhunac prošlog tjedna: grupa od 30, teško naoružanih srpskih komandosa borila se s kosovskom policijom u mestu Banjska kod Mitrovice na sjeveru Kosova. Ubijena su tri srpska napadača i jedan kosovski policajac.
Kirby je rekao da je taj napad bio „vrlo sofisticiran" i da je uključivao oko 20 vozila, „vojno oružje", opremu i obuku. „Ne izgleda kao da se gomila ljudi spontano okupila da to izvede".
Telefonski razgovori: Blinken s Vučićem, Sullivan s Kurtijem
Državni tajnik SAD-a Antony Blinken razgovarao je telefonom s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, priopćio je u petak američki State Departement u Washingtonu. Blinken je tom prilikom pozvao na "hitnu deeskalaciju i povratak dijalogu". On je pozdravio činjenicu da je NATO odobrio raspoređivanje dodatnih snaga na Kosovu.
POGLEDAJTE VIDEO: Slovenija je prva priznala Kosovo, a Milanović tvrdi: 'Srbija je prevarena ljubavnica ili ljubavnik'
Kako je prenijela srpska novinska agencija Tanjug, Vučić je u telefonskom razgovoru s Blinkenom opisao navode iz Washingtona kao "neistine" i negirao da je okupio velike vojne jedinice na granici s Kosovom. Predsjednik Srbije se složio s Blinkenom da je nužna deeskalacija i "znatno veća uloga KFOR-a", navodi se u priopćenju.
S druge je strane američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan razgovarao s kosovskim premijerom Aljbinom Kurtijem i "izrazio zabrinutost zbog kretanja srpske vojske". Njih dvojica su također "razgovarali o dijalogu između Kosova i Srbije uz posredovanje EU-a, za koji je Sullivan istakao da je jedino dugoročno rješenje za osiguravanje stabilnosti na cijelom Kosovu".
Na platformi X, nekadašnjem Twitteru, Kurti je zatražio od SAD pomoć protiv „ratnih planova" Beograda.
Pojačanje KFOR-a
John Kirby je također rekao da će NATO povećati prisutnost svojih mirovnih snaga KFOR na Kosovu, što je u Bruxellesu potrdio glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg. On je rekao da je zapadni vojni savez spreman ojačati svoje mirovne snage na Kosovu kako bi odgovorio na situaciju. „Uvijek ćemo poduzimati sve nužne mjere kako bi omogućili sigurno okruženje i slobodu kretanja za sve ljude koji žive na Kosovu", rekao je Stoltenberg.
Sjevernoatlantski savjet, najvažnije tijelo za donošenje odluka NATO-a, odobrio je upućivanje dodatnih vojnih snaga na Kosovo, priopćieno je u Brtuxellesu. Najprije je bilo nejasno koliko će vojnika tamo biti dodatno stacionirano. Britansko ministarstvo odbrane je kasnije priopćilo da je Britanija KFOR-u stavila na raspolaganje bataljon od 500 do 650 vojnika. Ti vojnici su nedavno stigli u regiju na dugo planirane vježbe, prenosi francuska agencija afp.
KFOR je odgovoran za sigurnost Kosova od 1999. Prema posljednjim informacijama, tamo je trenutno oko 4.500 vojnika iz 27 zemalja NATO-a i partnerskih država, od toga 80 iz Njemačke.
Radoičić preuzeo odgovornost za napad
U međuvremnu je Milan Radoičić, političar i biznismen kosovskih Srba, preuzeo odgovornost za napad prošlog vikenda. On tvrdi da je akciju izveo samoinicijativno i da o tome nije obavijestio zvaničnu vlast u Srbiji. Međutim, Vlada u Prištini smatra nemogućim da je Radoičić djelovao samostalno.
Kosovo, koje sada gotovo isključivo naseljavaju Albanci, otcijepilo se od Srbije 1999. uz pomoć NATO-a i proglasilo nezavisnost 2008. Više od 100 zemalja, uključujući Njemačku, priznaje nezavisnost, ali ne i Srbija. Sporazum o normalizaciji koji je predložila EU zahtijeva od Srbije da prizna Kosovo de facto, ali ne i de jure. Zauzvrat, Kosovo bi trebalo da dozvoli formiranje Zajednice srpskih općina na sjeveru Kosova. Međutim, Priština ovu točku vidi kao uvod u secesiju.
