Rusija je na popis 'neprijateljskih država' dodala pet novih država među kojima i Hrvatsku. Navode kako je to zbog ''neprijateljskih djelovanja protiv Rusije, te protiv njenih diplomatskih i konzularnih predstavništava". Na popisu su uz Hrvatsku dodane Slovenija, Grčka, Danska i Slovačka.
Neprijateljskim državama bit će ograničen angažman suradnika u veleposlanstvima, konzulatima i državnim predstavništvima na teritoriju Rusije.
"Popis koji je utvrdila vlada nije konačan i može se proširiti s obzirom na daljnja neprijateljska djelovanja država, usmjerenih protiv ruskih predstavništava u inozemstvu', navodi se u priopćenju Vlade objavljenom na ruskom Telegramu. Dekret je potpisao Mihail Mišustin, priopćila je u petak tiskovna služba ruske vlade.
Tko je sve na listi?
Na listi neprijateljskih država Rusije od ožujka se nalazi i Europska Unija, Velika Britanija, Ukrajina, Crna Gora, Švicarska, Albanija, Andora, Island, Lihtenštajn, Monako, Norveška, San Marino, Sjeverna Makedonija, Japan, Južna Koreja, Australija, Savezne Države Mikronezije, Novi Zeland, Singapur i Tajvan. Sjedinjene Američke Države i Češka na listi se nalaze još od ožujka 2021.
Još u lipnju 2018. ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je zakon kojim je ovlastio vladu da uvede protumjere protiv zemalja za koje se utvrdi da su sudjelovale u "neprijateljskim" akcijama protiv Rusije. Navedene protumjere uključivale su ograničenja uvoza i izvoza, suspenziju ili prekid međunarodne suradnje ili privatizaciju državne imovine. Rani nacrti popisa uključivali su čak deset zemalja, ali na konačnoj listi koja je izašla u ožujku 2021. bile su samo dvije države: Sjedinjene Države i Češka.
Nakon invazije na Ukrajinu broj država koje su se našli na popisu znatno se proširio, a posljednjim dekretom kao neprijateljska država specificirana je i Hrvatska, premda je praktička kao članica EU-a na listi još od ožujka. Vjeruje se da ovim činom Rusija želi dodatno naglasiti kojim državama u EU-u posebno zamjera njihove političke odluke.
Dužnici iz zemalja koji su se našli na popisu neprijateljskih zemlja morali su otvoriti poseban bankovni račun u ruskoj banci za primanje isplata u ruskoj valuti, rubljima, umjesto u nekoj drugoj međunarodnoj valuti. Osim toga, svi novi korporativni poslovi između ruskih tvrtki i subjekata u zemljama s popisa neprijateljskih zemalja morali su potražiti odobrenje vladine komisije.