Situacija na rusko-ukrajinskoj granici svakim je danom sve napetija. Potvrđuje to i izjava američkog predsjednika Joea Bidena koji je u četvrtak navečer izjavio kako bi američki građani trebali napustiti Ukrajinu, ali i dodao kako neće poslati vojnike da spase Amerikance koji bježe iz te države u slučaju da Rusija izvrši invaziju.
"Ovdje nemamo posla s terorističkom organizacijom, već se radi o jednoj od najvećih vojski na svijetu“, rekao je Biden dodajući da "kada Amerikanci i Rusi počnu pucati jedni na druge, to je onda svjetski rat“.
Njegov ruski kolega Vladimir Putin, s druge strane, tvrdi kako Rusija nema namjeru napasti Ukrajinu, ali ono što baca sumnju u njegove tvrdnje jest gomilanje vojske i vojne vježbe blizu granice. Nove satelitske snimke koje je objavila američka tehnološka tvrtka Maxar pokazuju da je ruska vojska napredovala na nekoliko lokacija u Bjelorusiji. Razmještaj je vjerojatno povezan sa zajedničkim vježbama ruskih i bjeloruskih snaga, no druge fotografije pokazuju da se kampovi uspostavljaju u blizini granice s Ukrajinom, stotinama kilometara od mjesta gdje se vježbe održavaju.
Satelitske snimke, snimljene proteklog tjedna pokazuju kako se ruske snage kreću kroz Bjelorusiju i uspostavljaju terenske kampove unutar 30 kilometara od ukrajinske granice. Također, u zapadnim se medijima stalno ponavlja teza o 100.000 ruskih vojnika koji su pozicionirani u Rusiji, uz ukrajinsku granicu. Postavlja se pitanje je li riječ o ozbiljnoj prijetnji ili samo o zastrašivanju.
Dvojica predsjednica u subotu bi trebali razgovarati telefonom, a SAD poručuje kako će se ruski napad dogoditi u narednim danima.
'Znamo što radite'
Profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i vojni analitičar Robert Barić smatra kako je to dio strategije Bidenove administracije.
"Oni se nadaju da će odvratiti Rusiju time što sada precizno daju podatke i šalju poruku: Znamo što radite, kako radite i ne možete nas iznenaditi kao što ste nas iznenadili 2014. godine s Krimom. To s jedne strane prisiljava Ruse da budu oprezniji, ali s druge strane su došli u sukobe s novinarima jer oni traže više detalja, pojedinosti i objašnjenja. Kada ih ne dobiju, jer se radi o vojnim podacima, onda povlače tezu s napadom na Irak 2003. godine“, kaže nam Barić.
"Radi se o jednoj igri. Ova strategija daje određene rezultate jer prisiljava Ruse da se pažljivo pripremaju, ali ovo je i trenutak istine kada će i jedna i druga strana morati nešto konkretno napraviti“, kaže dodajući kako je to još uvijek "igra mačke i miša“.
Usred tog rusko-američkog sukoba je Europska unija. I dok Amerikanci koriste taktiku zastrašivanja, europske vođe daju poruke koje idu u smjeru relaksacije odnosa. Problem je što EU nema vlastitu vojsku nego je ovisna o NATO-u te tu dolazi do sukoba unutar samog vojnog saveza.
"Činjenica je da je EU potpuno marginalizirana kao geopolitički igrač. Ne toliko zbog nedostatka vojske nego više zbog toga što je duboko podijeljena po pitanju politike prema Rusiji. NATO ne može sam po sebi napraviti ništa jer Ukrajina nije njegova članica i tu ne vrijedi ta kolektivna obrana. Dok s druge strane Amerika po što manju cijenu odvratiti Putina od njegovog kursa djelovanja“, govori nam Barić.
Vrijeme za invaziju
Na temelju javno dostupnih vremenskih proračuna, optimalno vrijeme za rusku invaziju bilo bi dok je tlo čvrsto zamrznuto, tako da se teška oprema može lako kretati. Barić također upozorava da dolazi rasputica, odnosno proljetno blato i vrijeme kada putovanja po Rusiji i Ukrajini neoznačenim putevima postaju teža. Ona dolazi krajem ožujka i početkom travnja.
"Međutim, nemojmo zaboraviti da ukoliko dođe do sukoba, to će biti ograničene akcije. Onda se i za vrijeme rasputice mogu upaliti topnički, raketni i zračni udari prema položajima ukrajinske vojske i vojnim komunikacijsko-logističkim centrima i bazama i nanijeti Ukrajincima strašno veliku štetu. Naravno da je rasputica problem i tada se neće ići u neko organizirano djelovanje, iako su ruski tenkovi tu puno pokretljiviji“, objašnjava Barić.
Tvrdi da kada se analiziraju ruski potezi tada svi nagađaju jer je to "misterij zamotan u enigmu zamotanu u tajnost“ jer "Putin je otišao predaleko da se povuče i on sada čeka“.
'Putin je to i htio'
Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je tijekom ovotjednog posjeta Moskvi i Kijevu da se Putin složio da neće eskalirati sukob oko Ukrajine, iako je Kremlj odbio potvrditi ovu tvrdnju. Macron se pozvao na "finlandizaciju“ Ukrajine, što je termin iz doba hladnog, za smirivanje napetosti s Rusijom. Riječ je zapravo o neutralnoj poziciji koju je Finska imala tijekom Hladnog rata nakon što su Moskva i Helsinki potpisali sporazum o prijateljstvu i suradnji 1948. godine. Njome su se finski čelnici obvezali se da neće ulaziti u zapadni vojni savez, među kojima je i novoosnovani Sjevernoatlantski savez (NATO) .
"Macron je doslovno poslao poruku da bi on rado vidio "finlandiziranu“ Ukrajine što zapravo Putin i želi“, dodaje Barić koji upozorava i na jednu drugu stvar.
"S druge strane, Ukrajina se uopće nije u potpunosti mobilizirala jer jednostavno ekonomski ne može podnijeti takav korak. To ukrajinski predsjednik Vladimir Zelensky dobro zna. I malo je smiješno kada kaže da će se boriti protiv Rusa i drvenim kalašnjikovima ako treba, ali i gerilski. Svatko tko je bio u vojsci zna da se mnogi doslovce ukipe od straha kada vide oružje“, objašnjava nam.
