Gotovo dvije trećine od ukupno 1,2 milijuna ispitanih ljudi širom svijeta reklo je da se čovječanstvo suočava s klimatskim izvanrednim stanjem, pokazuje istraživanje UN-a, najveće takve vrste koje je dosad provedeno. Mladi i stari, bogati i siromašni, ispitanici iz 50 država u kojima živi više od polovice svjetske populacije izabrali su više političkih opcija za rješavanje tog problema, izvijestili su istraživači UN-ova Programa za razvoj (UNDP) i Sveučilišta Oxford u srijedu.
Odgovori pokazuju da je masovni globalni klimatski pokret koji je izbio na svjetsku scenu 2019. - djelomice pod vodstvom tada 16-godišnje Grete Thunberg iz Švedske - još uvijek u zamahu, premda je zasjenjen pandemijom.
"Zabrinutost zbog klimatskog izvanrednog stanja daleko je rasprostranjenija nego što smo bili svjesni", rekao je Stephen Fisher, sociolog s Oxforda koji je pomogao u izradi ankete i obradi podataka, u intervjuu za AFP. "I velika većina onih koji su uvidjeli klimatsko izvanredno stanje žele hitnu i sveobuhvatnu akciju", dodao je.
U pametnoj inovaciji, kratka anketa pojavila se poput reklame u aplikacijama za igre na mobitelima, pružajući istraživačima pristup podacima koje inače ne bi mogli dobiti u ispitivanju javnog mnijenja.
Rodne razlike
Na nacionalnoj razini, oko 80 posto ljudi u Britaniji, Italiji i Japanu izrazilo je ozbiljnu slutnju u pogledu utjecaja klimatskih promjena, koje su - samo uz zatopljenje od 1 stupnja - mjerljivo povećale intenzitet toplinskih valova, sušu i kiša koje izazivaju poplave, kao i oluje koje su postale razornije zbog porasta razine mora. Francuska, Njemačka, Južna Afrika i Kanada, blizu su iza njih, s više od tri četvrtine ispitanika koje prijetnju opisuju kao "globalno izvanredno stanje".
U drugih desetak zemalja - uključujući SAD, Rusiju, Vijetnam i Brazil - dvije trećine ispitanika vidi stvari na isti način.
Gotovo 75 posto stanovnika u malim otočnim državama - od kojih se neke suočavaju s rizikom od gubitka domovine zbog porasta mora - klimatsku prijetnju vidi kao izvanredno stanje. Slijede ih zemlje s visokim dohotkom (72 posto), zemlje sa srednjim dohotkom (62 posto) i najmanje razvijene zemlje (58 posto).
Podjela prema dobnim skupinama na one koji vide situaciju kao "hitnu" mala je - u rasponu od 69 posto među onima ispod 18 godina, do 66 posto u dobnoj skupini od 36 do 59 godina.
Samo za ljude starije od 60 godina ta je brojka pala malo ispod 60 posto. Iznenađujuće, visoku uznemirenost zbog globalnog zatopljenja izrazilo je u Sjedinjenim Državama 11 posto, a u Kanadi 12 posto više žena nego muškaraca.
"Hitna klimatska akcija ima široku potporu među ljudima širom svijeta - različitih nacionalnosti, dobi, spola i obrazovanja", ustvrdio je voditelj UNDP-a Achim Steiner. "Ali više od toga, anketa otkriva kako ljudi žele da se njihovi kreatori politike uhvate u koštac s krizom". Najčešći odgovor među onima koji su ponuđeni bio je zaštita šuma i prirodnih staništa, koji je odabralo 54 posto ispitanika.
Etička 'prekretnica'
Nakon toga slijedi razvoj sunčeve i vjetrene energije te drugi oblici obnovljive energije, uporaba klimatski prihvatljivih poljoprivrednih tehnika i veće ulaganje u zelene tvrtke i radna mjesta. Na kraju popisa, s potporom od samo 30 posto, jest promicanje prehrane bez mesa i omogućavanje prihvatljivog osiguranja.
Rezultati istraživanja pojačavaju nedavne studije koje sugeriraju da bi se neke zemlje, a možda i društvo u cjelini, mogle približiti etičkoj "prekretnici" u javnom mnijenju koja bi dovela do ubrzane tranzicije u ugljično neutralni svijet. "Za postizanje brze globalne dekarbonizacije u svrhu stabilizacije klime ključno je pokrenuti brzo šireće procese društvenih i tehnoloških promjena", ustvrdili su istraživači s Instituta Potsdam pod vodstvom lone Otto i Hansa Joachima Schellnhubera u znanstvenom časopisu PNAS prošle godine.
Slično kao i širenje zarazne bolesti, pozitivni društveni pokreti - bilo da je riječ o zabrani ropstva ili uvođenju demokracije - "mogu biti nepovratni i teško zaustavljivi" kada prijeđu određeni prag, napominju autori. Postoje nedavni dokazi da bi takvi prosvjedi - kao što su klimatski štrajkovi #FridaysForFuture, prosvjedi Extinction Rebellion i inicijative poput Green New Deal u SAD-u - mogli biti pokazatelji ove promjene normi i vrijednosti koje se događaju upravo sada".
