Zaposleni u discount-filijali lanca supermarketa jedva su vjerovali svojim očima: miješano povrće iz zamrzivača, koje je bilo dostupno po akcijskoj cijeni, rasprodano je u roku od nekoliko minuta. Konkurencija je imala jeftiniju pizzu i maslac, koji su nestali u tren oka. Prošlog tjedna kanisteri za benzin nisu bili dostupni u mnogim filijalama „Baumarkta". Jer prije isteka popusta, mnogi su se opskrbili litrima goriva kako bi izbjegli očekivano poskupljenje, piše DW.
Povjerenje na kocki
Nijemci se boje. Boje se inflacije. I čine sve da nekako izbjegnu stalno rastuće cijene - čak i ako to ponekad nosi groteskna obilježja. Masovno poskupljenje trenutno je najveća briga ljudi u ovoj zemlji, čime je, s prvog mjesta, potisnut strah od korone. To je rezultat studije Instituta za istraživanje tržišta GfK: 84 posto ispitanih zabrinuto je zbog rasta cijena energije, a 80 posto zbog cijena hrane. Rezultat: ljudi sve više i više gube povjerenje i sve manje vjeruju da bi čuvari valute mogli staviti pod kontrolu nevjerojatnu inflaciju.
Ovakav razvoj događaja je upalio lampice za uzbunu u Europskoj središnjoj, koja se sada boji za svoj ugled i vjerodostojnost. To je jedini način da se objasne novi tonovi. Upravo se direktorica ESB-a Isabel Schnabel, koja je mjesecima više puta smirivala situaciju i izjavljivala da je inflacija samo privremena pojava, sada počela jasno izražavati.
Na simpoziju Američke središnje banke u Jackson Holeu rekla je da središnje banke sada moraju djelovati učinkovito. "Što duže inflacija ostane visoka, to je veći rizik da javnost izgubi povjerenje u našu odlučnost i sposobnost da održimo kupovnu moć." Ako se monetarna politika brzo ne promijeni, troškovi bi mogli biti ogromni. Stoga je potrebno vratiti inflaciju na zacrtanu vrijednost od dva posto.
Inflacija veća od 20 posto u nekim zemljama eurozone
Međutim, monetarni čuvari u ovom su trenutku miljama daleko od toga. Inflacija je u kolovozu dostigla novi rekord od 9,1 posto u eurozoni. U mnogim zemljama je potpuno izmakla kontroli. U baltičkim zemljama ona već mjesecima prelazi vrijednost od 20 posto. Najveća inflacija je trenutno u Estoniji i iznosi 25,2 posto. Stopa inflacije u Njemačkoj, na osnovu europskog obračuna, iznosi 8,8 posto – a prema njemačkoj statistici je 7,9 posto.
Na financijskim tržištima, izjave Isabel Schnabel su shvaćene kao da ESB sada ubrzava korak kako bi poduzela mjere protiv inflacije. Na to pozivaju i brojni članovi Vijeća Europske središnje banke - prije svega predsjednik njemačke Bundesbanke Joachim Nagel. „Za sve više ljudi inflacija postaje ogroman teret. Stoga je hitno potrebno da Upravno vijeće na svom sljedećem sastanku odlučno djeluje u borbi protiv inflacije", rekao je Nagel.
Podršku je dobio uglavnom iz Nizozemske i baltičkih država. Nakon što su monetarni čuvari napravili zaokret i podigli kamatne stope u srpnju, promatrači očekuju da će najavljeni korak podizanja kamata pokazati većim od očekivanog. Očekuju rast od 0,75 umjesto najavljenih 0,5 postotnih bodova. Time bi se glavna kamatna stopa povećala na 1,25 posto.
Ali čak i tada bi europske kamate bile za pola manje nego u SAD-u, gdje je inflacija na sličnom, rekordnom nivou. Mnogi ekonomisti stoga pozivaju na daljnja snažna povećanja kamatnih stopa. Na primjer, glavni ekonomist Commerzbank Jörg Krämer trenutno smatra da je razina kamatne stope od najmanje četiri posto nužna ako se doista želi staviti pod kontrolu galopirajuća inflacija.
Što znače visoke kamate
Nekoliko je razloga za neodlučnu i ne baš snažnu monetarnu politiku: na primjer, zabrinutost da bi previsoke kamatne stope opet mogle dovesti u probleme zemlje juga Europe.
Jer, one bi, uslijed povećanja kamatne stope, morale plaćati veće kamate ako se ponovo zaduže. Postoje i ozbiljni strahovi da bi pretjerano povećanje kamata moglo dodatno ugušiti ekonomiju. Privreda ionako pati od prekinutih opskrbnih lanaca, vrtoglavog porasta troškova sirovina i energije te pada povjerenja potrošača. Ako kamatne stope nastave značajno rasti, to bi je moglo još više opteretiti. Rastuće kamatne stope, barem teoretski, dovode do toga da potrošači više štede i manje troše.
Kao rezultat toga, poduzeća ne mogu prodati svoju robu i smanjuju proizvodnju. Veće kamatne stope znače i da firme moraju platiti više za kredite, što uzrokuje odgađanje inovacija ili ulaganja. Rezultat ovakvoga razvoja događaja je da se ekonomski rast smanjuje, gospodarstvo klizi u recesiju, a nezaposlenost raste.
Šta još Središnja banka može učiniti?
Europska središnja banka mora birati između dva zla: ako ne djeluje dovoljno odlučno protiv visokih cijena, izgubit će povjerenje. A to je egzistencijalno pitanje: jer kao i svaka valuta, euro funkcionira samo ako ljudi imaju povjerenja u takvu konstrukciju i ako vjeruju da će Središnja banka osigurati očuvanje kupovne moći novca. Ali, ako ESB djeluje prejako, to će oslabiti privredu. To bi također moglo imati ogromne posljedice za stanovništvo, jer smanjenje konjunkture obično dovodi i do smanjenja broja zaposlenih.
Osim toga, ESB ionako ne može napraviti čudo. Nema kontrolu nad mnogim faktorima koji potiču inflaciju. To uključuje rat protiv Ukrajine, koji poskupljuje energiju, lance opskrbe poremećene koronom, koji poskupljuju transport i sirovine, ali i dekarbonizaciju, koja se može postići samo uz ogromne troškove, što potiče inflaciju. U biti, to znači da je inflacija došla da ostane.
Niske stope poskupljenja od dva posto i manje zasad su prošlost. No s instrumentima koje ima na raspolaganju, ESB može barem ublažiti ukupnu razinu inflacije - to je ono što očekuju potrošači, a u konačnici i poduzetnici. Mnogo je toga što ukazuje da su čuvari monete to uvidjeli.
