Europska središnja banka (ECB) podignula je u srpnju depozitnu kamatnu stopu za 0,5 postotnih poena i ona sada iznosi nula posto. Također glavna stopa refinanciranja podignuta je za pola postotnih poena, što je više od ranijih najava.
Dodatno povećanje kamatnih stopa najavljeno je već ove godine, možda već 8. rujna kada je predviđen sastanak centralnih bankara. A uoči njihove sjednice oglasio se Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta Zagreb.
"Ono što javnost naziva podizanjem kamatnih stopa malo je, zanemarivo, a i zakašnjelo. Ništa bitno neće promijeniti i napraviti u odnosu na inflaciju. Što se tiče Hrvatske, situacija s inflacijom je teža jer zbog uvođenja eura oslobađa se 60 milijardi kuna deviznih rezervi banaka. U Hrvatskoj će se pojaviti 120 milijardi kuna viška likvidnosti u sustavu. U našim uvjetima kamatne stope će još dugo ostati niske. Realne kamatne stope, koje vladaju u Europi, bit će još dugo vremena izrazito negativne. Inflacija će se nastaviti istom žestinom i na prijelazu u sljedeću godinu, nema nikakvog skrivanja", rekao Lovrinčević za Tportal.
Dodao je i to kako je nevažno što će Vlada zamrznuti cijene jer će inflacija i dalje biti žestoka.
'To ništa ne znači'
"Središnje banke ECB i HNB govore da je inflacija tranzitna i da se ispuhala, što ne znači ništa. Međutim, to je i bila nakana Europske središnje banke – da se protiv inflacije bori drastičnim obaranjem standarda građana; da puste da se sroza realni standard te da se tako uspori i smanji potražnja. No nitko to ne želi naglas reći. Takav pristup se kroz povijest pokazao pogrešnim jer se inflacija ukorijeni u očekivanjima, zahtjevima za plaće i onda se sama regenerira", pojasnio je među ostalim.
Sve se glasnije spominje da je recesija u ovakvoj situaciji gotovo neizbježna koliko god se vladajući borili protiv toga.
"Treba znati da je recesija zdrav mehanizam, posebno u ovakvoj situaciji. Nasuprot recesiji je kontinuirano inflacijsko ograđivanje i očekivanje, trajno rušenje standarda, što je svijet već prošao, ako tržišne banke ne interveniraju. Zato je promijenjen normativni okvir koji je središnjim bankama dao potpunu neovisnost o politici; na tome se radilo posljednjih 20 godina. Na tome su svi ustrajali, a čim su dobili neovisnost, nisu je upotrijebili iz straha da ekonomija ne uđe u recesiju", kazao je.
"Nitko ne želi preuzeti odgovornost za to da dovede ekonomiju do faze recesije, gdje treba započeti. No nema druge, bit će sve gore. Čeka nas hrpa izmišljenih intervencija, programa, potpora… Uništava se temeljna funkcija novca kao mjerila vrijednosti i štednje", poručio je između ostalog Lovrinčević u razgovoru za Tportal.
