Vlada u četvrtak predstavlja paket mjera kojim namjerava pomoći gospodarstvu i građanima u energetskoj krizi. Iako još nema službene objave, pretpostavlja se da je riječ o paketu koji će iznositi i više od dosad spominjanih šest milijardi.
Upućeni kažu između šest i 10 iako premijer Andrej Plenković točan iznos nije otkrio ni partnerima.
Neslužbeno se pak doznaje da će paket uključivati energetske dodatke umirovljenicima, povećanje najnižih mirovina, ograničavanje cijene nekih namirnica u supermarketima, ali i povećanje neoporezivih primitaka kako bi se zadržala potrošnja.
'Dobro za građane, ali...'
Riječ o primanjima radnika koji su dodatak plaći, kao što su topli obrok ili prijevoz. Da je to jedna dobra mjera koju si Vlada može priuštiti smatra i ekonomski analitičar Petar Vušković, ali i upozorava na opasnost koja stoji iza nje.
"Porezno rasterećenje rada je uvijek dobro za građane. Unutar proračuna koji je zadan uvijek možete mijenjati financijske tijekove pogotovo ako se proračun puni planiranom dinamikom. S obzirom na dobru likvidnost državne blagajne, pogotovo nakon uspješne turističke sezone, država si može priuštiti takav manevar da se povećaju neoporezivi primici. S druge strane, ne znam na koji način će to pomoći suzbijanju inflacije. Ta mjera može tek ublažiti efekte inflacije. Građanima će ostati više novca, onaj koji im je inflacija uzela", rekao nam je.
Na pitanje koliko će stvarno građani imati koristi od te mjere, Vušković kaže da je teško precizirati. "Neoporezivi primici imaju svoje različite kategorije (putni troškovi, dnevnice, prijevoz) koji se drukčije tretiraju, stoga je vrlo teško reći koliko će svaki zaposlenik dobiti novca. Osobno mislim da je ova mjera loša jer naprotiv može još dodatno potaknuti inflaciju. Praktički više novca za građane znači i njihovu bolju kupovnu moć", objasnio je.
Mazanje očiju javnosti?
"Monetarne politike imaju za cilj suzbijati kupovnu moć građana, a ne poticati je. Mnoge centralne banke okreću se rastu kamatnih stopa na novac tzv. restriktivnoj monetarnoj politici kako bi se smanjila kupovna moć građana. Rast kupovne moći posljedično dovodi do rasta potrošnje na tržištu odnosno do još izraženije inflacije. Takav slučaj imamo danas pa inflacija može vrlo brzo dotaknuti svoj plafon od 15 posto", smatra Vušković.
Dodaje kako je Vlada trebala donijeti samo dvije mjere. "To su direktni socijalni transferi onima s najnižom plaćom i izjednačavanje cijene struje koju plaćaju poduzetnici s onom koju plaćaju građani", rekao je.
Vušković smatra kako Plenkovićeva vlada ovim mjerama želi maknuti pozornost s puno važnije teme. "Mislim da je ova Vladina mjera kao i sav paket mjera skretanje pozornosti s važnih političkih tema kao što je korupcija u Ini", zaključio je.
