nakon ukinute zabrane zapošljavanja / Razgovarali smo s francuskom veleposlanicom u Hrvatskoj: Koliko je Hrvata uopće zainteresirano za rad u Francuskoj?

Razloga za ples na trgu imali su i svi oni koji se u Francuskoj namjeravaju zaposliti. Ta je zemlja prije dva tjedna ukinula zabranu zapošljavanja za Hrvate, a koliko ih je uopće zainteresirano za rad u Francuskoj i što grčka kriza znači za ostatak Europe, pitali smo Michèle Boccoz, francusku veleposlanicu u Hrvatskoj s kojom je razgovarala Amela Čilić

14.7.2015.
22:34
VOYO logo

Francuska je prije dva tjedna ukinula zabranu zapošljavanja za Hrvate, a Michèle Boccoz, francusku veleposlanicu u Hrvatskoj, pitali smo što grčka kriza znači za ostatak Europe

Francuska je upravo ukinula radne dozvole za hrvatske građane. Koliki je, zapravo, interes Hrvata za posao u Francuskoj?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Da, odlučili smo ukinuti radne dozvole za Hrvate, iz principijelnih razloga jer Europa se temelji na principu slobode kretanja. Interes hrvatskih radnika da se zaposle u Francuskoj postoji. Neki su se već zaposlili u samostalnim djelatnostima, a od sada se mogu prijaviti i za druge vrste poslova. Mi ih s radošću prihvaćamo. Riječ je o dvosmjernim mjerama, koje su uklonile restrikcije s francuske, ali i s hrvatske strane, jer ima puno francuskih investitora zainteresiranih za ulaganja u Hrvatsku.

Grčka je rekla NE na referendumu. Što to znači za ostatak Europe? Francuski predsjednik ima jasan stav da Grčka treba ostati u Europi. Ipak, svaki drugi Francuz želi da Grčka iz nje iziđe. Kako to objašnjavate?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

To je složena tema. Grci su rekli ne strogim mjerama i pritisku koji se vrši nad njihovom zemljom jer Grčka je već uložila velik napor proteklih godina. I, naravno, treba ih slušati, to je demokracija. Istodobno, i političke stranke ondje naglašavaju da žele ostati u eurozoni, samim time i u Europskoj uniji. Za nas je važno naći zajedničko rješenje, ono koje će sačuvati integritet eurozone i Europske unije. Vjerujem da je to koncept solidarnosti, o čemu je naš predsjednik govorio. Treba pokazati da, kad smo u problemima,  pokušavamo zajedno naći način kako pomoći zemlji koja ima poteškoće. Ali isto tako, postoji i odgovornost država članica. Neke su zemlje uložile velik trud da smanje svoj deficit, poput Španjolske, Portugala i Irske. Neke se trude ne imati više deficit, poput Njemačke. I, naravno, da treba slušati i što misli njemačka javnost. Moramo pokušati približiti stavove, moramo s grčkom vladom pronaći način za pravedne reforme koje će toj zemlji omogućiti da ponovno bude konkurentna, da ponovno dobije prostor za rast.

Ove je godine Francuska bila potresena terorističkim napadima u Parizu i kasnije u Lyonu. Je li to i kako utjecalo na svakodnevicu Francuza?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ne vjerujem da to može doista promijeniti svakodnevicu. Naravno da je napad na Charlie Hebdo bio velik šok, baš kao i ovaj nedavni u Grenobleu, koji su pokazali da smo ranjivi i da je, nažalost, teško sve predvidjeti. Mjere sigurnosti su pojačane, francuska je vlada pod zaštitu stavila određen broj građana koji su pod većom prijetnjom, ali važno je da mi nastavljamo braniti svoj način života, nastavljamo živjeti slobodno.

Festival Rendez-vous je u punom jeku. Kako ste zadovoljni prijemom hrvatske publike? Jesu li oni zainteresirani za francusku kulturu? 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Jako smo zadovoljni uspjehom Rendez-vousa. To je festival koji traje 6 mjeseci, ima 150 događaja, u 22 grada. To je prvi takav festival u Hrvatskoj i nismo znali kakav će biti ishod. Na svim događanjima ima jako puno publike, a ono što me jako raduje jest to što  su se francuski partneri koji su došli na festival, zaljubili u ovaj projekt i našli sugovornike s kojima žele graditi dugoročne odnose. Na svakom bi nam događaju i francuski i hrvatski partneri rekli da je bilo divno, da to moramo ponoviti i dogodine. I te veze želimo zadržati dugoročno.

Sisi
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo