Nakon dugo godina Europa se probudila u ratnom stanju. Ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo u četvrtak ujutro invaziju na Ukrajinu. Nakon nekoliko mjeseci napetosti, podizanja tenzija i gomilanja vojske dogodilo ono čega su se svi bojali.
Prema posljednjim informacijama ruska je vojska ušla u glavni grad Kijev. Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenskij predložio je Putinu da sjednu za pregovarački stol. Putin je u razgovoru s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom rekao da je Rusija spremna na pregovore s Ukrajinom na visokoj razini.
Crvena linija
Pitanje koje si cijeli svijet danas postavlja jest koji je krajnji cilj ruskog predsjednika. Europa je u strahu da se sukob ne preseli i van granica Ukrajine, a to bi značilo napad na članice NATO-a. Geopolitički analitičar Denis Avdagić smatra da bi to bila crvena linija koja se ne bi smjela preći.
“Posve je jasno da su se okviri čitave međunarodne zajednice sada okrenuli. Hoće li biti daljnjih nasilnih upada u neke zemlje ili zahtjeva da se neke zemlje podrede sa svojim suverenitetom Rusiji, to je je teško procijeniti. Očigledno je da oni traže jedno drugačije funkcioniranje svijeta i da narušavaju onaj poredak koji je trajao od Drugog svjetskog rata do 24. veljače 2022.”, govori nam.
Mnogi su svjetski mediji Putina zbog toga usporedili s Adolfom Hitlerom koji u svoje vrijeme također ignorirao međunarodne sporazume, poput Versajskog ugovora. “Naša povijest je takva da se često neke stvari ponavljaju. Mislim da u ovom trenutku ne znamo će to dalje ići i da nema neke posebne potrebe da uspoređujemo Hitlera i Putina jer okolnosti nisu iste, a u ovom trenutku ni ne znamo u kojem smjeru će ići ta njegova interesima zona i što će to značiti za one zemlje koje oni smatraju da spadaju u tu zonu”, kaže Avdagić.
Smatra da, unatoč nekim ranijim najave, nema realne opasnosti za NATO članice. “U to se duboko nadam jer to bi doista dovelo svijet u treći svjetski rat”, dodaje. Putin je prije mjesec dana postavio pred NATO zahtjev da se stvari stave na one pozicije koje su bile nakon raspada Sovjetskog saveza pozivajući se na navodno tadašnje obećanje Zapada se neće širiti na zemlje bivšeg Varšavskog pakta.
“Teško je reći sa sigurnošću odnosi li se to na ukidanje NATO saveza ili se to odnosi na strane, prije svega američke trupe, na tlu istočne Europe. Biti će interesantno vidjeti kako oni gledaju prostor bivše Jugoslavije u sferi svojih interesa s obzirom da se ta zemlja uspjela otrgnuti interesnim zonama SSSR-a", objašnjava Avdagić.
Šah-mat pozicija
Očito je da ruski predsjednik želi dovesti do promjene odnosa u međunarodnom poretku. “Ranije se isto pojavilo pitanje hoće li doći do invazije. Zaključak je bio da samo Putin zna do kud planira ići. Samo on, i možda uski krug ljudi u Kremlju, znaju dokle su spremni ići. Želi li ući u povijest kao čovjek koji je podijelio svijet i stavio Moskvu na imperijalnu kartu svijeta? Moguće je, ali je još rano za reći”, smatra.
“Možemo se nadati da on nije i dalje agresivno nastrojen i da ipak prepoznaje tu crvenu liniju NATO članica. Bojim se da s Europskom unijom to nije slučaj. Podsjećam na slučaj kada je ruski veleposlanik usred Stockholma Švedskoj poručio da ne ide u NATO. Dakle, rusko poštovanje prema EU u tom pogledu ne postoji”, dodaje Avdagić.
Čelnici EU-a zasjedali su u Bruxellesu u četvrtak do kasno u noć, a kako je rano u petak napisala predsjednica EK-a Ursula von der Leyen na Twitteru, dogovorili su se o sankcijama Moskvi koje ciljaju na 70 posto ruskog bankarskog tržišta i ključne državne tvrtke. Riječ je o drugom paketu sankcija od strane EU, a isto su napravile i Sjedinjene Države dan ranije.
“Vojno djelovati prema Rusiji znači početak trećeg svjetskog rata. Tu opciju možemo isključiti. Sankcije su jedino što se može sada napraviti. Sljedeći ruski potez će biti taj da će vjerojatno tražiti da se prizna takva realnost”, govori Avdagić.
“Putin je doveo Zapad u šah-mat poziciju jer što god da naprave nije dobro. Ne možete ratovati protiv Rusije, ne možete priznati novo stanje u Ukrajini, a s druge strane morate to prihvatiti. Naravno to će uvesti konfuziju i u Europi, a biti će i jako puno straha, pogotovo za one koji su blizu Rusije”, kaže dodajući da ulazimo u fazu nove militarizacije. “Nakon ovoga ćemo se svi zasigurno naoružavati”, mišljenja je Avdagić.
Mudra odluka Zapada
Putin je ovim potezom ukazao na važnost NATO-a. Iako se spominje da je NATO ovime dobio novi smisao Avdagić se ne bi složio s tom konstatacijom.
“NATO je oduvijek imao smisao, a to su upravo pokazuje i danas. Mislim da su saveznici nakon raspada SSSR-a mudro odlučili sačuvati savez koji je građen desetljećima. Ne treba zaboraviti ni da je Rusija ušla u pregovore o partnerskom odnosu s NATO-om. Dakle, to nije bio neprijateljski odnos. NATO je uspostavljao parterski odnos koji je mogao, a vjerojatno i bi, završio članstvom Rusije u Savezu. To je priželjkivao veliki dio Europe, ali eto krenulo se nekim drugim smjerom”, kaže.
Objašnjava da očito Rusija nije željela biti u egalu sa zemljama koje ne smatra sebi ravnima, a među njima su i Francuska i Velika Britanija, no ne i Kina i SAD.
‘Nevjerojatna građanska hrabrost’
Mnoge zemlje su jednoglasno osudile rusku invaziju na Ukrajinu. Diljem Europe, pa tako i u Hrvatskoj, organizirani su prosvjedi protiv rata. No prosvjedi su se mogli vrijedi i u većim ruskim gradovima. Stranica OVD-Info izvještila je u četvrtak o skoro 50 privedenih u Moskvi, Sankt Peterburgu i drugim ruskim gradovima zbog samostalnih antiratnih protesta. Na videu koji je objavljen iz Sankt Peterburga se može vidjeti kako je nastala gužva dok policija nastoji “razbiti” prosvjede.
Moskovski tužitelji upozorili su da su zabranjena okupljanja i da će dovesti do “negativnih posljedica”, a Federalno istražno povjerenstvo izdalo je posebno upozorenje o “nedopuštenim” antiratnim demonstrantima. Stoga je teško očekivati neko veće “buđenje građana” u Rusiji koje bi moglo poljuljati Putinov režim.
“U ovom trenutku se ne pokazuju naznake za to. Kako će to izgledati u budućnosti i hoće li mrtvi vojnici mijenjati percepciju građana teško je reći. Ono što se zna jest da se u Rusiji brutalno gasi svaki otpor. Rusija nije demokratska zemlja. Njihovi oporbenjaci završavaju u zatvorima i to im je još dobra solucija ako nisu smaknuti”, objašnjava Avdagić.
“Prosvjeda je bilo i Rusiji i radi se o izrazitom hrabrim ljudima. U ovom trenutku izaći na ulice tamo i reći “ne, ovo nije dobro” je nevjerojatna građanska hrabrost”, zaključuje.
Sve najnovije informacije o ratu u Ukrajini pratite OVDJE.
