Energetski stručnjak Davor Štern gostujući u emisiji HRT-a "Studio 4" komentirao je rat u Ukrajini i rusku invaziju. Kazao je da nije očekivao takvu reakciju Rusije te smatra da su sankcije Rusiji selektivne i slabe.
"Mjere protiv ruskih oligarha, vjerojatno su bile s namjerom da se oni okrenu protiv Putina i zaštite svoj novac, ali taj Putinov režim je toliko jak i duboko umrežen, tako da je to sve već vjerojatno uzeto u obzir. Neke države, prvenstveno jače, vode brigu o svojim bankama i njihovim interesima. Činjenica da neke od najvećih banaka nisu stavljene pod sankcije govori o tome da oni vode računa o šteti koja bi se mogla prouzročiti američkom bankarstvu. Svjetsko bankarstvo počiva na američkom bankarstvu. Akcija koja bi bila najjača, ukidanje mogućnosti trgovanja preko SWIFTA, nije napravljena. To pokazuje laki pristup sankcija", poručio je Štern dodajući da su sankcije dugoročni instrument koji donosi malo koristi.
'Rusija je žilava - pod komunizmom su bili 75 godina'
Poručio je da je Rusija žilava zemlja koja sa svojim potencijalom i resursima, unatoč sankcijama, može raditi što hoće. Dodao je da su pod komunizmom bili 75 godina, "pod uvjetima koje nitko ne bi izdržao, trpjeli su, živjeli su svoj život niskim standardom i nisu se bunili do dolaska Gorbačova".
Kao i mnogi prije njega, Štern je ponovio da se Ukrajina nalazi u sličnoj poziciji kao i Hrvatska 1991. "Tu bukti rat, a nikoga ne zanima. Svi daju podršku, ali nitko nije spreman poduzeti akciju koja bi prvenstveno štetila standardu njegovih ljudi", kazao je, pritom upozoravajući da su Ukrajinci već dugo vremena prepušteni sebi.
"Na izborima su se već 30 godina klatili između proruske i antiruske vlade, bilo je demonstracija i revolucije, bila je nestabilna država koja je omogućila onima koji su zainteresirani da utječu na nju. Bojim se da će Europa biti sljedeća", rekao je Štern.
O energetskoj krizi
Kazao je zatim da je ruska invazija na Ukrajinu dodatno zakomplicirala energetsku krizu te da će ovo što se sad događa, ukoliko se produži, "definitivno utjecati na Hrvatsku".
"Vidim naznake da bi moglo doći do nekakvih razgovora, dobro je da se to čuje. Nadomjestiti rusku naftu i plin u Europi je nemoguće. Doći će do nestašice u kojoj će se svaka država brinuti za sebe kao što je bilo s početkom pandemije. Mi smo tu bolje pozicionirani od drugih europskih država, imamo svoj LNG terminal i možemo dobiti svoj plin ukoliko će ga biti i ukoliko ćemo moći platiti cijenu. Imamo nešto nafte koja se nažalost ne prerađuje u državi", rekao je.
Ukoliko će biti LNG-a, kazao je Štern, Hrvatska s domaćom proizvodnjom može pokriti 70 posto svojih potreba. "Cijela ekonomska politika treba biti usmjerena prema tome da budemo samodostatni u takvim situacijama i da vodimo računa prvenstveno o Hrvatskoj", dodao je.
Smatra i da bi jedna od osnovnih briga Vlade trebala biti potvrda spremnosti rafinerije Rijeka da prerađuje naftu čime bi se, tvrdi Štern, moglo pokriti osnovne potrebe države.
"Hoće li benzin ili dizel koštati 12, 13 ili 14 kuna, u ovoj situaciji nitko ne može reći. Ne vjerujem da će Vlada moći opet zajamčiti neku cijenu, one izlaze iz kontrole. Nadam se da postoji neki plan olakšavanja situacije u kojoj smo se našli", kazao je zaključno energetski stručnjak.
