- 35. je dan rata u Ukrajini
- U utorak su održani pregovori u Istanbulu
- Rusi obećali 'drastično smanjivanje' trupa oko Kijeva i Černihiva
- Ukrajinska vojska: 'Rusi se ne povlače, već reorganiziraju'
- Nastavljaju se napadi na ukrajinske gradove
- SAD pozvao svoje građane da 'hitno napuste' Rusiju
- Zapadni dužnosnici skeptični prema ruskim obećanjima
- UN: Više od 4 milijuna izbjeglica pobjeglo iz Ukrajine
- Moskva: Nema velikih pomaka u pregovorima s Ukrajinom
- Putin: 'Granatiranje Mariupolja prestat će kad se Ukrajinci predaju'
- Gradonačelnik Irpina: stradalo je između 200 i 300 civila
- UN: Stradalo više od 100 djece
Tijek događaja:
Rusija najavila prekid vatre kako bi se evakuirali civili iz Mariupolja
23.27 - Rusko ministarstvo obrane najavilo je u srijedu navečer lokalni prekid vatre od 9 sati po srednjoeuropskom vremenu u četvrtak u Mariupolju kako bi se iz grada evakuirali civili. Taj korak trebao bi omogućiti otvaranje humanitarnog koridora prema Zaporižju, pojašnjava ministarstvo.
"Kako bi ta humanitarna operacija uspjela, predlažemo da se provodi uz izravno sudjelovanje predstavnika Visokog povjereništva za izbjeglice UN-a i Međunarodnog odbora Crvenog križa", dodalo je ministarstvo u priopćenju.
Ukrajinska strana ima vremena do 6 sati ujutro u četvrtak da proglasi prekid vatre i o tome pismeno informira Rusiju, UN i Crveni križ. Ukrajina i Rusija međusobno se optužuju za onemogućavanje evakuacije stanovnika Mariupolja koji je pod žestokim napadima ruskih snaga i tjednima u njihovom okruženju.
Rusi Sirijcima nude ozbiljan novac za ratovanje
23.26 - Nakon jučerašnjih mirovnih pregovora u Istanbulu pojavile su se snimke ruskih postrojbi kako se povlače iz okolice Kijeva. Ipak, britanski obavještajci tvrde da nije riječ o povlačenju nego o razmještanju kako bi se trupe reorganizirale i opskrbile.
No ruski vojnici imaju i pomoć na terenu. Naime, sirijskim borcima nudi se 6000 eura mjesečno za borbu na prvoj crti bojišnice za Rusiju u ratu protiv Ukrajine, doznaje BBC.
Jedan sirijski vojnik koji se dobrovoljno prijavio u borbu rekao je kako vjeruje da Rusija provodi masakr u Ukrajini, ali je također pomagala siromašnim Sirijcima koji si nisu mogli priuštiti hranu.
Više doznajte OVDJE.
Britanski obavještajac: Demoralizirani Rusi sami ruše svoje avione i sabotiraju opremu
23.23 - Demoralizirani ruski vojnici u Ukrajini slučajno su oborili vlastite zrakoplove, sabotirali vlastitu opremu i odbili izvršiti zapovijedi, otkrio je šef britanske kontraobavještajne agencije GCHQ, sir Jeremy Fleming.
U govoru tijekom svog posjeta Australiji trebao bi govoriti o tome kako je Vladimir Putin debelo podcijenio situaciju u Ukrajini. Sky News piše da bi trebao otkriti i kako se velik broj pripadnika Wagner grupe priprema za rat u Ukrajini gdje će služiti kao topovsko meso kako bi se umanjili gubici unutar ruske vojske.
Navodno posjeduje i informacije o tome kako ruski hakeri "traže mete" u zemljama koje se protive djelovanju Moskve, ali i kako bi Kina, u slučaju bliže suradnje s Rusijom, mogla puno više izgubiti nego što je Rusija izgubila dosad.
Britanci na humanitarnom koncertu skupili 13,4 milijuna funti za Ukrajinu
23.15 - Na humanitarnom koncertu u Birminghamu nastupila su brojna poznata imena britanske glazbene scene poput Eda Sheerana, Camile Cabello i Neila Rodgersa, a pjevala je i Jamala, ukrajinska pobjednica Eurosonga s pjesmom 1944 koja govori o tome kako je njena prabaka, uz tisuće drugih Tatara, morala napustiti Krim tijekom Staljinove ofenzive u Drugom svjetskom ratu. Prikupljeno je 13,4 milijuna funti pomoći za Ukrajinu.
Gradonačelnik Harkiva: Građani, vratite se na posao
22.42 - Gradonačelnik Harkiva, Ihor Terehov je pozvao građane da se počnu vraćati na posao. "Grad i zemlja moraju ponovno pokrenuti gospodarstvo", ustvrdio je.
Inzistira na tome da bi lokalna poduzeća trebala postupno nastaviti s poslovanjem, iako je priznao da je možda "nemoguće" odmah se vratiti u puni kapacitet.
"Posljednjih tjedana predsjednik i vlada značajno su pojednostavili pravila poslovanja i značajno smanjili porezne stope. Molim harkivske poduzetnike: postupno se vratite na posao."
Gradonačelnik je poručio da je u Harkivu od 24. veljače uništen 1531 civilni infrastrukturni objekt, od čega 1292 stambene zgrade, 70 škola i 16 bolnica.
Švedska premijerka ne isključuje kandidaturu za članstvo u NATO-u
22.40 - Švedska premijerka je rekla u srijedu da ne isključuje kandidaturu za članstvo u NATO-u, nakon ruske invazije na Ukrajinu, pošto je sve dosad govorila da želi da Švedska bude izvan svih vojnih saveza.
"Ni na koji način ne isključujem članstvo u NATO-u", rekla je Magdalena Andersson u razgovoru za javnu televiziju SVT. "Želim da napravimo opširnu analizu mogućnosti koje imamo u ovoj situaciji, prijetnja i rizika, kako bismo donijeli najbolju odluku za Švedsku", rekla je socijaldemokratska premijerka.
Švedska nije članica NATO-a premda je partner Sjevernoatlantskog saveza i odustala je od stroge neutralnosti nakon završetka hladnog rata. Na dan invazije na Ukrajinu, 24. veljače, Magdalena Andersson je isključila mogućnost članstva, rekavši da je "u ovakvoj situaciji važno da Švedska zadrži dosadašnji smjer u sigurnosnoj politici".
U Švedskoj je rat u Ukrajini potaknuo neuobičajen porast potpore članstvu od gotovo 50 posto, pokazuju ankete objavljene početkom ožujka. "Mnogi u Švedskoj trenutačno razmišljaju o tome, i ja o tome puno razmišljam", rekla je Andersson. To bi pitanje moglo biti jedna od glavnih tema kampanje za iduće parlamentarne izbore 11. rujna.
Pentagon: Rusi napuštaju Černobil
22.28 - Glasnogovornik Pentagona, John Kirby poručio je kako su Rusi kod Kijeva započeli razmještanje svojih snaga prema sjeveru. Otkrio je da je manje od 20 posto postrojbi veličine bataljuna raspoređenih oko Kijeva počelo s premještanjem "vjerojatno prema Bjelorusiji", piše BBC.
"Vidjeli smo kako se premještaju u svoj matični garnizon, a to nije mala stvar. Ako Rusi ozbiljno žele deeskalaciju, onda bi ih trebali poslati kući", dodao je.
Dopisnik iz Washingtona, Joseph Haboush tvrdi da su se Rusi počeli povlačiti i iz Černobila.
No, s druge strane, ruske su trupe, prema Kirbyjevim riječima, "vrlo, vrlo blizu" središtu Mariupolja. Kirby je optužio Rusiju da namjerno cilja civilnu infrastrukturu, stambene zgrade i bolnice.
"Mjesto je desetkovano iz strukturalne perspektive naletom ruskih zračnih napada", poručio je. Naglasio je kako će SAD pažljivo promatrati što se događa te primijeniti naučene lekcije kako bi mogli pomoći Ukrajini.
Rusi koristili fosforne bombe u Donjeckoj regiji
22.19 - Ruske trupe upotrijebile su zabranjeno fosforno naoružanje u Marjinki u Donjeckoj regiji, naveo je na Telegramu Pavlo Kiriljenko, načelnik regionalne vojne uprave Donjeck. Dodao je da su zapaljive bombe uzrokovale 10 požara u gradu, koje su uspjeli ugasiti djelatnici Državne službe za hitne slučajeve.
Pod vatrom su se našli i gradovi Heorhijivka, Novokalinove i Ocheritne, naveo je i dodao da nema žrtava među civilima. Avdiyivka je ponovno bez struje zbog granatiranja, prenosi Ukrajinska pravda.
Biden obećao 500 milijuna dolara pomoći ukrajinskoj vladi
22.13 - Američki predsjednik Joe Biden u srijedu je s ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim razgovarao o "dodatnim" vojnim kapacitetima koji su ukrajinskoj vojsci potrebni kako bi mogla "obraniti svoju zemlju", priopćila je Bijela kuća.
"Čelnici su razgovarali o tome kako Sjedinjene Države mogu odgovoriti na glavne zahtjeve Ukrajine za pomoć na polju sigurnosti" i o "neprestanim naporima SAD-a i njegovih saveznika i partnera da utvrde dodatne kapacitete kako bi pomogli ukrajinskoj vojsci da obrani svoju zemlju", navodi se u priopćenju američke izvršne vlasti, nakon razgovora dvojice predsjednika koji je trajao 55 minuta.
Bijela kuća dodaje da su istaknuli "presudan" utjecaj američke dopreme oružja na tijek sukoba. "Predsjednik Biden je ujedno obavijestio predsjednika Zelenskog da SAD planira izdvojiti 500 milijuna dolara izravne proračunske pomoći ukrajinskoj vladi", dodala je Bijela kuća.
Putin reaktivirao vojne baze na Arktiku
21.52 - Europa broji 35. dan otkako je rat nastupio na njezinom istoku kada je Rusija odlučila izvršiti invaziju na Ukrajinu. No čini se da Rusija ne miruje samo na Ukrajini.
Naime, ruski predsjednik Vladimir Putin ponovno je otvorio vojne baze duboko unutar Arktičkog kruga kako bi ojačao rusku prisutnost nad ledenim prostranstvima s bogatim resursima, piše The Sun.
Kako tvrde britanski obavještajci, podmornički manevri Kremlja dosegli "razinu hladnog rata" jer se Putin osjeća ugroženim zbog otapanja polarnih ledenih kapa na sjevernom teritoriju Rusije. Britanija je stoga najavila da će početi nadlijetati špijunskim zrakoplovima za lov na podmornice kako bi držala na oku rusku podvodnu flotu. Devet novih P-8A bit će poslano u regiju da rade s drugim arktičkim saveznicima kako bi pratili rusku mornaricu.
Više doznajte OVDJE.
Pentagon: Oko 1000 boraca Wagner grupe u Donbasu
21.50 - Oko 1000 ljudi povezanih s Grupom Wagner, paravojnom skupinom koju sponzorira Rusija, sada se nalazi u regiji Donbas, rekao je glasnogovornik Pentagona John Kirby tijekom brifinga.
Službe su primijetile kako je Rusija postala mnogo aktivnija u regiji Donbas u posljednjih nekoliko dana. “Mislimo da Grupa Wagner sada ima oko 1000 ljudi u Donbasu”, rekao je Kirby.
Borci Wagnera bore se u Donbasu "posljednjih osam godina tako da je ovo područje u kojem je Grupa Wagner iskusna", dodao je Kirby.
Većina Amerikanaca odobrava slanje vojnika u Europu
21.48 - Većina Amerikanaca, njih oko 55 posto, podržava slanje vojnika na istok zbog ruske invazije na Ukrajinu, piše Reuters.
SAD šalje oko 200 vojnika saveznicima u istočnoj Europi, uključujući Litvu, a trenutačno je u Europi više od 100.000 američkih vojnika, što je 20.000 više nego prije ruske invazije.
Ukrajinska PZO srušila tri ruska aviona i dron
21.47 - Ukrajinska protuzračna obrana oborila je tri ruska aviona i bespilotnu letjelicu kod Harkiva, tvrdi ukrajinsko Istočno zračno zapovjedništvo na Facebooku.
Ukrajinci su ranije objavili kako su do 30. ožujka srušili 135 aviona, 133 helikoptera i 91 dron ruskih okupatora.
Putin rekao Scholzu da se plin može i dalje plaćati u eurima
21.16 - Njemačka vlada je priopćila da je ruski predsjednik Vladimir Putin rekao u srijedu kancelaru Olafu Scholzu da Europa može i dalje plaćati ruski plin u eurima, a ne u rubljima, kao što je Moskva to nedavno zatražila. Glasnogovornik njemačke vlade Steffen Hebestreit objavio je da je Putin rekao Scholzu da će se europska plaćanja idući mjesec "nastaviti u eurima i kao i obično doznačivati u Gazprom banku koja ne podliježe sankcijama" a ona će eure promijeniti u rublje.
Kremlj je ranije objavio da su se Putin i Scholz složili da će stručnjaci dviju zemalja razgovarati na koji bi se način plaćanje ruskog plina moglo izvršiti u rubljima, objavio je TASS. Putin je rekao Scholzu da plaćanje u rubljima za izvoz ruskog plina ne bi smjelo štetiti europskim kupcima. "Ta odluka ne bi trebala dovesti do pogoršanja uvjeta ugovora europskih tvrtki koje uvoze ruski plin", rekao je Putin, po priopćenju iz Kremlja.
Do te promjene, rekao je Putin Scholzu po Kremlju, došlo je "jer su članice EU-a zamrznule devizne rezerve Ruske banke, što je kršenje međunarodnog prava". U četvrtak bi Ruska središnja banka i ruska vlada kao i Gazprom trebali predstaviti novi sustav plaćanja u rubljima. Putin je ranije rekao da želi da "neprijateljske" zemlje, koje uključuju države EU-a, počnu plaćati svoje račune za plin u rubljima, što su zapadne zemlje odbacile.
Kremlj je u srijedu priopćio da će se uvođenje plaćanja u rubljima provoditi postupno. Zemlje EU-a uvoze 40 posto plina iz Rusije. Kremlj je objavio da je Putin razgovarao i s talijanskim premijerom Mariom Draghijem o plaćanju plina u rubljima, objavio je Interfax. Po priopćenju Draghijeva ureda, Putin je pojasnio Draghiju sustav plaćanja u rubljima za ruski plin. Italija je visoko ovisna o ruskom plinu i Draghi je ranije to odbio. U priopćenju iz njegova ureda ne kaže se što je sada bio njegov odgovor Putinu.
Raketni napad na Dnjepar
21.11 - Dnjepar je pod raketnim udarom. Vlasti još nisu otkrile što su bili ciljevi. Dnjepar, grad od milijun stanovnika u središnjoj Ukrajini, do sada je bio samo nekoliko puta pod raketnim napadima, uključujući i onaj koji je ozbiljno oštetio zračnu luku, javlja Kyiv Independent.
Ukrajinska vojska tvrdi da su srušili tri ruska vojna aviona kod Harkiva, prenosi Kyiv Independent.
CNN javlja da i dalje traju žestoke borbe oko Kijeva. Kod Irpina, gradića kod Kijeva koji su prije nekoliko dana oslobodile ukrajinske snage, granatiranje je konstantno.
Ukrajinski mehaničari popravljaju 'ratne trofeje' i koriste ih protiv Rusa
21.02 - Tijekom rata u Ukrajini ruska je vojska izgubila više od 600 tenkova i preko 1700 drugih oklopnih vozila. Mnoge olupine sad krase ukrajinske pejzaže, ali ukrajinski mehaničari su odlučili spasti što se spasiti može.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij nedavno je poručio da je Rusija jedan od najvećih dobavljača oružja njegovoj zemlji: “Uzimamo trofeje i koristimo ih da zaštitimo Ukrajinu.”
Više doznajte OVDJE.
Južna Osetija namjerava postati dio Rusije
21.00 - Predsjednik odcijepljene gruzijske regije Južne Osetije rekao je u srijedu da će taj teritorij u bliskoj budućnosti poduzeti odgovarajuće pravne korake da postane dio Rusije. Moskva je priznala neovisnost tog teritorija i obalne regije Abhazije nakon rata s Gruzijom 2008. godine. Pružila im je opsežnu financijsku potporu, ponudila rusko državljanstvo njihovom stanovništvu i ondje smjestila tisuće vojnika.
"Vjerujem da je ujedinjenje s Rusijom naš strateški cilj, naš put, težnja naroda", rekao je Anatolij Bibilov, čije je riječi prenijela služba za medije stranke Jedinstvena Rusija. "Poduzet ćemo odgovarajuće pravne korake u bliskoj budućnosti. Republika Južna Osetija bit će dio svoje povijesne domovine - Rusije."
Kao i u regiji Donbas, ruskog govornog područja u istočnoj Ukrajini, Moskva je iskoristila priznanje odcijepljenih regija i dodjeljivala državljanstva kako bi održala oružanu prisutnost na području bivšeg Sovjetskog Saveza koje vidi kao dio svoje prirodne sfere utjecaja.
Dugotrajna ruska potpora naoružanim separatistima u Donjecku i Luhansku osigurala je Rusiji platformu za pokretanje vojne invazije 24. veljače, a jedan od ciljeva je "osloboditi" širu regiju Donbasa od ukrajinske kontrole.
Inspekcija EU-a u uredima Gazproma zbog isporuke plina
20.59 - Regulatori EU-a za borbu protiv tržišnog monopola pretresli su urede ruskog plinskog diva Gazproma, rekla je u srijedu osoba upoznata s tim slučajem, dok nadzorno tijelo EU-a pojačava svoju istragu o opskrbi plinom te tvrtke Europi.
Povjerenica EU-a za za tržišno natjecanje Margrethe Vestager u siječnju je poslala upit plinskim kompanijama, uključujući Gazprom, vezano uz optužbe da ruski div zadržava plin koji bi se mogao pustiti po nižim cijenama.
Vestager će vjerojatno intenzivirati prikupljanje informacija o Gazpromovim europskim poslovima, rekla je Reutersu u veljači osoba upoznata sa slučajem. Europska komisija odbila je u srijedu komentirati te vijesti.
Ruska sopranistica osudila rat u Ukrajini i vraća se na pozornicu
20.58 - Ruska sopranistica Ana Netrebko, koju su kritizirali zbog toga što nije osudila rat u Ukrajini, u srijedu je "jasno" osudila invaziju i najavila nastavak koncerata u Europi krajem svibnja, u poruci koju je u srijedu objavila na Facebooku.
"Žao mi je ako su se moja djela i izjave u prošlosti mogli krivo tumačiti", napisala je slavna 50-godišnja umjetnica koja živi u Beču. "Otvoreno osuđujem rat protiv Ukrajine. Moje stajalište je jasno", dodala je.
Dok se pojačavao pritisak na nju i na ruske umjetnike, Ana Netrebko koja ima rusko i austrijsko državljanstvo, objavila je 1. ožujka da otkazuje sve nastupe na pozornici "do drukčije odluke".
U ožujku je trebala nastupiti u Filharmoniji Elba u Hamburgu, u milanskoj Scali i u Zuerichu. Dva dana poslije napustila je i njujoršku Metropolitan Operu, nakon čega je njezin agent za njemački tjednik Der Spiegel potvrdio kraj njihove suradnje.
Slovačka naredila ruskom veleposlanstvu da smanji broj osoblja
20.57 - Slovačka je naredila ruskom veleposlanstvu da smanji broj osoblja za 35, kazao je u srijedu glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova, navodeći kao razlog neprihvatljivu aktivnost još jednog ruskog diplomata. Cilj te odluke je "utvrditi maksimalan broj nositelja diplomatskih putovnica i njihovih obitelji u ruskoj misiji", rekao je Juraj Tomaga u priopćenju.
Ovom najnovijom odlukom slovačke vlade se broj osoblja u ruskom veleposlanstvu smanjuje za polovicu. Tomaga navodi da je taj korak bio neizbježan jer osoblje ruskog veleposlanstva nastavlja s aktivnostima suprotnim Bečkoj konvenciji o diplomatskim odnosima, slovačkim interesima i partnerstvu s Ruskom Federacijom.
Slovačka je 14. ožujka protjerala tri djelatnika ruskog veleposlanstva na temelju podataka obavještajne službe te su morali napustiti zemlju u roku od 72 sata. Diplomatska formulacija o kršenju Bečke konvencije koja se navodi u priopćenju često se koristi za signaliziranje špijunskih aktivnosti.
Rusija regrutirala 16.000 boraca iz Sirije?
20.55 - Rusija je objavila da je regrutirala oko 16.000 boraca s Bliskog istoka, javlja BBC News. Kažu da su putem društvenih medija u Siriji zatrpani zahtjevima ljudi koji se žele pridružiti ruskoj vojsci u invaziji na Ukrajinu. Ruski dužnosnik koji radi na regrutaciji je za BBC rekao kako se "regrutacija boraca za rat u Ukrajini provodi onako kako su je provodili u Libiji".
"Svi imaju pravo promijeniti svoju odluku nakon što se prijave, nitko ih ne prisiljava da idu u rat", rekao je.
Rusija je podržala sirijski režim tijekom građanskog rata u toj zemlji, a ruski prorežimski mediji javljaju kako "sirijski vojnici žele vratiti uslugu Rusiji".
Zelenskij i Biden razgovarali sat vremena
19.21 - Nakon što je Bijela kuća objavila da će predsjednik Joe Biden danas telefonski razgovarati s ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim, Zelenskij je na Twitteru objavio da su razgovarali sat vremena.
Napisao je da su procijenili situaciju na terenu i za pregovaračkim stolom. "Razgovarali smo o obrambenoj podršci, novom paketu sankcija te financijskoj i humanitarnoj pomoći", objavio je Zelenskij.
Dvaput pogođeno skladište Crvenog križa u Mariupolju
19.20 - Skladište Crvenog križa u centru Mariupolja pogođeno je u najmanje dva napada, može se vidjeti prema satelitskim snimkama Maxar Technologiesa. Bojna Azov, koji je prvo bila ultranacionalistička paravojska koja se sad integrirala u ukrajinske oružane snage, ustvrdila je na Telegramu da je skladište pogođeno u napadima ruske vojske, kao dokaz objavivši fotografiju kompleksa.
CNN je od Maxar Technologiesa dobio satelitsku fotografiju koja potvrđuje ove tvrdnje. Maxar je priopćio da je sjeverni dio skladišta pogođen između 19. i 22. ožujka, a drugi napad na južni dio kompleksa dogodio se između 23. i 26. ožujka.
Oko 300 ljudi poginulo u Irpinu, nakon što su Ukrajinci uspostavili kontrolu
19.17 - Oko 300 ljudi ubijeno u ukrajinskom gradu Irpinu, nedaleko od Kijeva, prije nego što su ga Ukrajinci vratili pod svoju kontrolu ovog tjedna, rekao je gradonačelnik tog gradića, Oleksandr Markušin. Kako je prenio Reuters, u ponedjeljak su ukrajinske snage vratile punu kontrolu nad Irpinom koji je bio jedna od glavnih točaka borbi s ruskim snagama blizu prijestolnice.
Markušin je dodao i da je oko 50 ukrajinskih vojnika ubijeno u Irpinu, a neka tijela su i dalje zarobljena ispod ruševina. Istaknuo je da je i tijekom ove noći bilogranatiranja u toj regiji uprkos tome što je Rusija jučer priopćila da će drastično smanjiti vojne borbene operacije oko Kijeva i sjevernog grada Černihiva.
Kako je ranije javio BBC, njegovi dopisnici su jutros čuli eksplozije na rubnim dijelovima grada. Irpin je gradić od 60.000 stanovnika, 20 kilometara sjeverno od Kijeva, nedaleko od međunarodnog teretnog aerodroma Hostomela.
Ruski avioni naoružani nuklearnim bombama ušli u EU
19.00 - Ruski borbeni zrakoplovi naoružani projektilima s nuklearnim bojevim glavama navodno su ušli u zračni prostor Europske unije prije nego su ih presreli borbeni zrakoplovi švedskih snaga. Nekolicina švedskih medija, poput TV4, Expressena i Aftonbladeta, izvještava da je formacija od dva Suhoja Su-24 i dva Suhoja Su-27 preletjela Baltik, 2. ožujka i krenula prema otoku Gotlandu.
Više doznajte OVDJE.
Flego: Kako će EU pomoći Rusima koji se protive Putinu?
18.58 - Mnogi Rusi koji se protive Putinovom režimu izloženi su represiji i u velikom broju napuštaju zemlju, upozorio je IDS-ov zastupnik Valter Flego uputivši pitanje Komisiji što će EU poduzeti kako bi ih zaštitila.
Flego se ovoga tjedna obratio Europskoj komisiji s pitanjem ima li EU plan kojim bi zaštitila ruske državljane koji bježe od Putinovog režima te ako da, na koje načine to čini, priopćio je ured zastupnika.
"Vlasti u Rusiji provode sustavnu represiju nad Rusima koji se protive ratu. Antiratni se prosvjedi nasilno guše, a prosvjednici zatvaraju“, podsjetio je hrvatski euozastupnik.
"Izolacija Rusije od većine svijeta, rastuća inflacija, nezaposlenost, uvelike otežana putovanja i pad životnog standarda pogađa one koji nisu krivi, a umjesto da im pomognemo, pojedine zemlje zazivaju tzv. opću zabranu viza za Ruse, što je suprotno izjavama EU lidera, koji ujedinjeno tvrde da smo u ratu s Putinom, s njegovim uskim krugom suradnika, ali ne i s ruskim narodom", naglasio je Flego.
"Želimo li njima olakšati boravak u stranim zemljama i pokazati da smo drugačiji i bolji, Europa mora shvatiti njihovu situaciju, reagirati i do neke mjere otvoriti svoja vrata. Nemojmo kažnjavati nedužne", poručio je .
"Naravno da prioritet svake EU zemlje mora biti prihvat ukrajinskih izbjeglica, ali nemojmo zaboraviti ni neprilike koje su zadesile brojne Ruse i rusku mladež, žrtve Putinovog režima. Zamislite da živite u zemlji gdje za iznošenje vlastitog mišljenja možete biti kažnjeni s 15 godina zatvora? Biste li ostali u takvoj zemlji? Razmišljajmo o tim ljudima", ukazao je Flego, navodi se u priopćenju.
Telefonski razgovor Bidena sa Zelenskim
17.40 - Američki predsjednik Joe Biden danas će telefonski razgovarati s ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim o "kontinuiranoj podršci Ukrajini u svjetlu ruske agresije", potvrdila je Bijela kuća. Razgovor je zakazan za 18:45 po srednjoeuropskom vremenu.
UN: Rusija je najmanje 24 puta koristila kasetne bombe
17.38 - UN-ova povjerenica za ljudska prava, Michelle Bachelet potvrdila je da postoje "kredibilne tvrdnje" da je Rusija u Ukrajini najmanje 24 puta koristila kasetne bombe.
Bachelet je dodala kako se takve tvrdnje istražuju, baš kao i tvrdnje da Rusi prisilno evakuiraju Ukrajince iz Mariupolja u Rusiju.
Rekla je da su zaprimili 77 dojava o napadima na zdravstvene ustanove tijekom ruske invazije u Ukrajini, što je također pod istragom.
Kremlj zabranio spominjanje Romana Abramoviča u medijima
17.36 - Kremlj je naredio ruskim državnim medijima da ne spominju Romana Abramoviča u svojim izvještajima o mirovnim pregovorima s Ukrajinom, piše Daily Mail. Ovaj potez dolazi nakon što je 55-godišnji oligarh i bivši vlasnik Chelseaja navodno otrovan neutvrđenim vojnim agensom tijekom svog posjeta Kijevu u ožujku.
Zabranu spominjanja Romana Abramoviča, kojeg se smatra bliskim Vladimiru Putinu, otkrila je jedna od vodećih oporbenih političarki i novinarka Ksenija Sobčak. Državni mediji u Rusiji čsto dobivaju instrukcije iz Kremlja o tome što trebaju, a što nikako ne bi smjeli emitirati.
Rusija kaže da je Ukrajina voljna prihvatiti 'neblokovski' status
17.21 - Glavni ruski pregovarač na razgovorima s Ukrajinom u srijedu je kazao da je Kijev pokazao volju da prihvati glavne ruske zahtjeve, uključujući odustajanje od članstva u NATO-u, ali da stajalište Moskve o Donbasu i Krimu ostaje nepromijenjeno. Vladimir Medinski je na ruskoj televiziji rekao da je Ukrajina na pismeno dala do znanja da je voljna odustati od pridruženja NATO-u i usvojiti "neblokovski" status, odreći se nuklearnog i ostalog oružja za masovno uništenje i obvezati se da neće biti domaćin stranim trupama ili vojnim bazama na svom tlu.
Medinski je također rekao da je Ukrajina obećala da neće sudjelovati u vojnim vježbama sa stranim vojskama, osim uz suglasje država-jamaca, među kojima je i Rusija. "Ukrajina je izrazila volju da ispuni ključne zahtjeve na kojima je Rusija inzistirala posljednjih nekoliko godina. Ako ispuni te obveze, prijetnja stvaranja poligona NATO-a na ukrajinskom teritoriju neće više postojati", rekao je Medinski. "To je srž, značenje i važnost preliminarnog dokumenta koji je dogovoren u Ukrajini na visokoj razini. Posao se, međutim, nastavlja, pregovori se nastavljaju", dodao je.
Naglasio je da stajalište njegove zemlje o Donbasu i Krimu ostaje nepromijenjeno. To je glavni kamen spoticanja u pregovorima jer Ukrajina tvrdi da neće biti nikakvih ustupaka glede svog teritorijalnog integriteta. Medinski se obratio dan nakon pregovora u Istanbulu gdje je Rusija pristala značajno smanjiti vojne operacije kod Kijeva i Černihiva u cilju pomicanja povjerenja, na što Kijev i Zapad gledaju s oprezom.
Anketa: Rusi optimističniji sada, nego prije rata u Ukrajini
16.33 - Dvostruko više Rusa je optimistično što se tiče budućnosti sada, mjesec dana otkako je počela vojna intervencija u Ukrajini, u usporedbi s podacima s kraja prosinca, prema anketi objavljenoj u srijedu.
U anketi u kojoj je sudjelovalo 1500 osoba, a koju je provela agencija FOM 20. ožujka za Kremlj, 49 posto osoba je reklo da očekuje da se život u Rusiji poboljša u tri do pet godina, prema 25 posto od prosinca prošle godine.
Četiri tjedna od vojne operacije u kojoj su živote izgubile tisuće ruskih i ukrajinskih vojnika i ukrajinskih civila, oko 13 posto očekuje da će se život pogoršati u tri do pet godina, prema 25 posto u prosincu, prema FOM-u.
Kad su upitani o životu konkretno u svojim obiteljima, 48 posto ih je reklo da očekuje poboljšanje, prema 36 posto otprije tri mjeseca.
Zašto je Mariupolj važan Rusiji?
16.30 - Južna ukrajinska luka Mariupolj postala je meta žestokih ruskih napada brzo nakon početka invazije 24. veljače. Ubijeno je gotovo 5000 ljudi i uništene su zgrade diljem grada, prema gradonačelniku Vadimu Bojčenku. Bojčenko je rekao da je do 27. ožujka pobjeglo 290.000 ljudi iz grada, ali i da je najmanje 160.000 zarobljeno bez struje, s malo hrane i drugih zaliha. Zašto je grad toliko važan?
Strateška lokacija
Mariupolj je najveći ukrajinski grad na Azovskom moru koje je povezano s Crnim morem uskim Kerčkim tjesnacem. Grad je dobio ime po Mariji Feodorovnoj, ženi ruskog cara Aleksandra III., a nalazi se oko 70 kilometara od granice s Rusijom. Udaljen je tek nekoliko kilometara od teritorija istočne Ukrajine pod kontrolom proruskih separatista koji se bore protiv ukrajinskih vladinih snaga od 2014. godine.
Zauzimanje Mariupolja moglo bi Rusiji omogućiti stvaranje kopnenog mosta između dviju separatističkih, samoproglašenih narodnih republika u Donbasu i regije Krim koju je Rusija zauzela i anektirala 2014. Zauzimanjem Mariupolja Rusija bi mogla kontrolirati ukrajinsku obalu na Azovskom moru i odsjeći Ukrajinu od Crnog mora.
Ruske snage već su zauzele crnomorsku luku Herson, udaljenu 380 kilometara od Mariupolja. Rusija kontrolira i crnomorske luke na Krimu. Gubitak Mariupolja i uspostava kopnenog koridora omogućili bi ruskim snagama da opkole ukrajinske vojnike koji su prije rata bili stacionirani na liniji dodira s teritorijem pod kontrolom separatista. Time bi se oslobodili ruski vojnici koji su ondje zapeli i mogli bi krenuti na nove dužnosti - nove frontove.
Ekonomska uloga
Mariupolj je važan za ukrajinsko gospodarstvo jer se luka koristi za izvoz željeza, čelika, žitarica i teških strojeva, što je značajan izvor prihoda za ukrajinsku vladu. Mariupolj je bio glavna luka za izvoz ugljena u sovjetska vremena, od 1948. do 1989. zvao se Ždanov po komunističkom vođi koji je ondje rođen.
Visoki dužnosnik u industriji rekao je 21. ožujka da se Ukrajina suočava s mogućim gubitkom šest milijardi dolara prihoda od žitarica zbog ruske blokade luka uključujući Mariupolj. Egipat, Turska i Jemen su među zemljama koje se oslanjaju na uvoz ukrajinske pšenice. Rat doprinosi globalnoj nestašici hrane.
U Mariupolju se nalazi željezara i čeličana Illich, drugo najveće metalurško poduzeće u Ukrajini te željezara i čeličana Azovstal, jedna od najvećih tvrtki za valjanje čelika u zemlji. Mariupolj ima veće pristanište od ostalih ukrajinskih luka u regiji. Kad bi je Rusi kontrolirali, mogli bi brže i lakše otpremati opremu, robu i ljude između Rusije, Donbasa i Krima.
Američki dužnosnik: Putin misli da ga je vojska 'prevarila'
16.25 - Američki dužnosnik je za NBC rekao da zbog neuspjeha ruske vojske u Ukrajini rastu tenzije između ruskog predsjednika Vladimira Putina i vojnih zapovjednika odnosno Ministarstva obrane.
Ruski predsjednik navodno smatra da ga je vojska "prevarila" u izvještajima o invaziji na Ukrajinu. Informacije o ruskim gubicima, ali i utjecaju zapadnih sankcija, ne dolaze do Putina jer mu se "njegovi savjetnici ne usuđuju reći istinu": "Postoji tenzije između Putina i Ministarstva obrane zbog Putinovog nepovjerenja u čelnike ministarstva", rekao je američki dužnosnik.
Američki dužnosnik je rekao da "Putin nije znao da vojska u Ukrajini koristi i gubi ročnike, što jasno pokazuje slom u sustavu izvještavanja ruskog predsjednika".
Ispostavi li se da su ove informacije utemelje, to bi moglo objasniti razlike u izjavama nekih ruskih ministara i dužnosnika, koji sve pomirljivije govore o pregovorima s Ukrajinom i samog Putina, koji i dalje ostavlja dojam čovjeka nespremnog na kompromis, javlja Sky News.
UN: Ubijeno više od 100 djece
15:51 - Otprilike dva milijuna djece prisiljeno je pobjeći iz Ukrajine, što čini polovicu svih izbjeglica iz rata, priopćio je u srijedu Dječji fond Ujedinjenih naroda. Više od 1,1 milijun djece stiglo je samo u Poljsku, a stotine tisuća u obližnje zemlje Rumunjsku, Moldaviju, Mađarsku, Slovačku i Češku. UNICEF je upozorio na povećani rizik od iskorištavanja i trgovine djecom koja bježe od nasilja. U nastojanju da ublaži te rizike, agencija UN-a povećava "Plave točke", koje su sigurna mjesta na jednom mjestu za putujuće obitelji.
U sukobu je ubijeno više od 100 djece, dodao je UNICEF, a više od 130 je ozlijeđeno. Više od 2,5 milijuna djece interno je raseljeno unutar Ukrajine, prema UNICEF-u.
Rusija: Naš stav o Krimu se nije promijenio
15:49 - Ruski pregovarač Vladimir Medinski rekao je kako se razgovori s Ukrajinom nastavljaju, ali dodaje da se stav Rusije o Krimu i Donbasu nije promijenio.
Kina osudila sankcije Zapada Rusiji
15:47 - Moskva i Peking će "odlučnije" razvijati bilateralne veze i snažiti suradnju, rekao je u srijedu kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi nakon sastanka u istočnoj Kini s ruskim kolegom Sergejom Lavrovom. Dvije strane su također osudile nelegalne i kontraproduktivne sankcije koje je Zapad uveo Rusiji zbog njezinog djelovanja u Ukrajini, priopćilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova.
Zelenskij: 'Zatvorite luke za ruske brodove'
15:31 - Norveška i ostatak Europe trebali bi zatvoriti svoje morske luke ruskim brodovima, rekao je u srijedu norveškom parlamentu ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij. "Europska unija, a nadam se i Norveška, trebaju zabraniti ruskim brodovima da koriste europske luke sve dok blokiraju naše luke", javio se Zelenskij video vezom iz Ukrajine.
Dodao je da su Ukrajina i Norveška, nakon Rusije druga najveća izvoznica plina, počele pregovore o snabdijevanju 5 milijardi kubičnih metara plina za sljedeću zimu.
Ukrajinci tvrde: U Irpinu stradalo između 200 do 300 civila
15:29 - Gradonačelnik Irpina, grada nedaleko od Kijeva, procijenio je da je u borbama ubijeno oko 200 do 300 civila. Irpin je preuzet od ruskih snaga posljednjih dana nakon što je bio poprište intenzivnih borbi više od mjesec dana. Danas vidimo slike civila koji se konačno mogu evakuirati, uključujući i starije ljude koji do sada nisu mogli pobjeći.
HRW: Rusija koristi zabranjene protupješačke mine
15:21 - Ruske snage upotrijebile su zabranjene protupješačke mine u istočnoj regiji Harkov u zemlji, tvrdi Human Rights Watchu. Međunarodna organizacija priopćila je da su protupješačke mine 28. ožujka locirali ukrajinski tehničari za uklanjanje eksplozivnih naprava.
"Poznato je da Rusija posjeduje ove novopostavljene nagazne mine, koje mogu neselektivno ubijati i sakatiti ljude u prividnom dometu od 16 metara", rekao je HRW, dodajući da Ukrajina ne posjeduje ovu vrstu nagaznih mina niti njezin sustav za isporuku.
Velika Britanija nije spremna dati sigurnosna jamstva Ukrajini
15:11 - Zamjenik premijera Dominic Raab kaže da njegova zemlja nije spremna postati jamac ukrajinske neovisnosti u sklopu mirovnog sporazuma koji je Kijev predložio s Moskvom. "Ukrajina nije članica NATO-a", rekao je.
Estonska premijerka: NATO mora pojačati obranu na Baltiku
14.56 - NATO savez mora pooštriti svoje kopnene, zračne i morske obrambene sposobnosti u baltičkoj regiji, rekla je u srijedu estonska premijerka Kaja Kallas. "Kako bismo imali mir, moramo se pripremiti za rat", rekla je Kallas na zajedničkoj konferenciji za medije s danskom premijerkom u estonskoj vojnoj bazi Tapa. Trenutna situacija na Baltiku "nije dovoljna" za uvjerljivu obranu, ustvrdila je Kallas.
Američki general: 'Rusija je angažirala oko 70 posto svoje vojske'
14.51 - Zapovjednik američkih snaga u Europi, Tod Walters kazao je danas u američkom kongresu da je Rusija prilikom invazije Ukrajine angažirala od 70 do 75 posto svoje cjelokupne vojske. "Ukrajina svakako može uspjeti u zaustavljanju ruskih snaga", poručio je američki general.
Nastavljaju se napadi na Černihiv
14.40 - Ukrajinsko ministarstvo obrane priopćilo je da ruske snage nastavljaju s napadima na grad Černihiv na sjeveru Ukrajine, unatoč tvrdnjama Kremlja da će zaustaviti napade u tom gradu. "Vidjeli smo kretanje trupa iz područja Kijeva i Černihiva, ali nema masovnog povlačenja", rekao je glasnogovornik ukrajinske vojske, prenosi Guardian. "Neprijatelj povlači jedinice koje su pretrpjele najveće gubitke kako bi ih popunio", kazao je glasnogovornik.
Johnson: 'Nema popuštanja sankcija'
14.28 - Odgovarajući na pitanja zastupnika u parlamentu, britanski premijer Boris Johnson rekao je da neće biti "povlačenja" britanskih sankcija protiv ruskih pojedinaca i poduzeća, prenosi Sky News. Poručio je da je "nezamislivo" da se sankcije mogu smanjiti čak i ako dođe do prekida vatre.
Pogođen objekt Crvenog križa u Mariupolju
14.22 - Ruske snage napale su objekt Crvenog križa u Mariupolju na jugu Ukrajine, poručili su ukrajinski dužnosnici te upozorili na humanitarnu katastrofu koja se nastavlja. Objekt je pogođen u zračnom napadu, a Mariupolj je postao poprište stalnog bombardiranja ruskih snaga.
Rusija neće zahtijevati hitan prijelaz na plaćanje plina u rubljima
14.16 - Rusija neće odmah tražiti da kupci plaćaju njezin plin u rubljima, rekao je Kremlj u srijedu, obećavajući postupni prijelaz i rekavši da bi Rusija trebala raditi na ideji da proširi popis svog izvoza koji zahtijeva plaćanje u rubljima.
Ranije u srijedu, predsjednik Državne Dume, Vjačeslav Volodin rekao je da će Europska unija morati plaćati u rubljima ako želi ruski plin te da bi se to moglo odnositi i na izvoz nafte, žitarica, metala, gnojiva, ugljena i drvne građe. Vlada, središnja banka i Gazprom trebali bi iznijeti prijedloge za prijelaz na plaćanje u rubljima do četvrtka. Upitan trebaju li isplate biti u rubljima od četvrtka, glasnogovornik Kremlja, Dmitrij Peskov kazao je da su "plaćanje i dostava dugotrajan proces". "To ne znači da se sutrašnja isporuka treba platiti (u rubljima)", rekao je.
Bivši ruski ministar: 'Putinov režim razumije jedino jezik snage'
13.44 - Bivši ruski ministar vanjskih poslova, Andrej Kozirev komentirao je obećanje Rusije da će smanjiti vojnu aktivnost oko Kijeva i Černihiva. Kritičar rata u Ukrajini rekao je da bi obećanje Moskve da će se povući lako mogao biti "manevar koji će Rusiji kupiti vrijeme da se pregrupira, a zatim udari koliko god može".
"Putinov režim razumije jedino jezik snage. Susrevši se s porazom u blizini Kijeva, Putin sada pribjegava diplomatskim i konvencionalnim vojnim manevriranjem", poručio je. Zapad je upozorio da se ne "hladi" po pitanju isporuke oružja Ukrajini ili sankcija Rusiji, rekavši da se Vladimir Putin do sada "kladio na slabost Ukrajine i Zapada".
Nema žrtava jučerašnje eksplozije u Rusiji
13.31 - Sinoćnje eksplozije u ruskoj regiji Belgorod, u blizini sela Krasni Oktobar nedaleko ukrajinske granice, mogle su se dogoditi zbog požara u skladištu streljiva, rekao je regionalni guverner Vjačeslav Gladkov, pozivajući se na preliminarne informacije.
Kazao je da u incidentu nema žrtava i da nema štete na stambenim zgradama. U poruci na Telegramu napisao je da se čeka službeno priopćenje Ministarstva obrane Rusije.
U Hersonu otet svećenik
13.24 - Trojica muškaraca koji su se predstavili kao policajci oteli su svećenika Ukrajinske pravoslavne crkve, Serhiija Chudynovicha, izvijestili su lokalni mediji. Navode da su muškarci, predstavljajući se kao policajci, pretražili crkvu, provjerili njegovu osobnu iskaznicu i aplikaciju za slanje poruka.
Gradonačelnik Černihiva: 'Nalazimo se pod kolosalnim napadom'
12.53 - Gradonačelnik Černihiva, Vladislav Atrošenko rekao je da je grad na sjeveru Ukrajine pod "kolosalnim napadom" unatoč obećanju Moskve da će smanjiti vojne operacije u Černihivu i Kijevu. "Ovo je još jedna potvrda da Rusija uvijek laže", kazao je za CNN, dodajući da su se "neprijateljstva u Černihivu zapravo povećala" otkako su poručili da povlače svoje trupe.
"Danas smo imali kolosalan napad na centar Černihiva. Ranjeno je 25 osoba i hospitalizirani su", kazao je i dodao da su svi ranjeni - civili. "Dakle, kad god Rusija nešto kaže, to treba pažljivo provjeriti", poručio je.
Putin o prestanku granatiranja Mariupolja
12.35 - Ruski predsjednik Vladimir Putin poručio je da će granatiranje okruženog ukrajinskog grada Mariupolja prestati tek kada se ukrajinske snage predaju, piše BBC. Putin je to rekao sinoć u sat vremena dugom telefonskom razgovoru s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, izvijestili su iz Kremlja.
Međutim, u svom očitavanju Kremlj je sugerirao da Putin nije dao takva jamstva. Ruski dužnosnici izjavili su da je Putin rekao francuskom čelniku kako "da bi se riješila teška humanitarna situacija u ovom gradu, 'ukrajinski nacionalistički militanti' moraju prestati pružati otpor i položiti oružje". U priopćenju se dodaje i da je Putin Macronu dao "detaljne informacije o mjerama koje je ruska vojska poduzela kako bi pružila hitnu humanitarnu pomoć i osigurala sigurnu evakuaciju civila iz opkoljenog grada".
Moskva: 'Čeka nas još puno posla'
12.33 - Moskva je poručila da "nema velikih pomaka" u pregovorima između Ruske Federacije i Ukrajine, te da ih čeka još puno posla, prenosi ruski Tass.
"Pozitivno je to što je ukrajinska strana barem počela konkretno formulirati i zapisivati na papir ono što se predlaže. Do sada to nismo uspjeli postići. Ovo je pozitivan faktor", rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov, odgovarajući na pitanje o pregovorima Rusije i Ukrajine koji su se u utorak vodili u Istanbulu. "Što se ostalog tiče, za sada ne možemo navesti ništa obećavajuće, neke pomake, još je jako, jako puno posla", kazao je.
Dodao je da Rusija pažljivo komentira razgovore jer "smatra da bi se pregovori trebali odvijati u tišini". Napomenuo je da je Krim, regija koju je Rusija anektirala 2014., "dio Rusije" i da Moskva "neće razgovarati o tom pitanju s Kijevom ili bilo kojom drugom stranom".
UN imenovao stručnjake za istragu o ratnim zločinima
11.55 - Ujedinjeni narodi imenovali su tri stručnjaka za ljudska prava koji će provesti istragu o mogućim ratnim zločinima i drugim povredama počinjenim tijekom sukoba u Ukrajini, piše Guardian.
Neovisno vijeće, koje će predvoditi norveški sudac Erik Møse, ima mandat "istražiti sva navodna kršenja i zlouporabe ljudskih prava i kršenja međunarodnog humanitarnog prava i povezanih zločina u kontekstu agresije Ruske Federacije na Ukrajinu", rečeno je u izjavi. Mose je bio predsjednik Međunarodnog kaznenog suda za Ruandu od 2003. do 2007. godine.
Rusija i Kina osuđuju zapadne sankcije Moskvi
11.52 - Ministri vanjskih poslova Rusije i Kine u srijedu su osudili "nezakonite i kontraproduktivne" sankcije Zapada uvedene Moskvi zbog njezine operacije u Ukrajini, priopćilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova. Kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi razgovarao je s ruskim kolegom Sergejem Lavrovom u istočnoj kineskoj pokrajini Anhui, a sastanak je održan nešto više od mjesec dana nakon što je Rusija poslala desetke tisuća vojnika u Ukrajinu u "specijalnu vojnu operaciju", pokrenuvši sankcije Zapada bez presedana.
Rusija od Kine traži podršku i partnerstvo dok postaje sve više izolirana, izdvojena iz globalnih financijskih sustava i lanaca opskrbe. "Strane su primijetile kontraproduktivnu prirodu nezakonitih jednostranih sankcija koje su Rusiji nametnule Sjedinjene Države sa svojim satelitima", priopćilo je rusko ministarstvo, dodajući da su se dvojica ministara dogovorila da će Rusija i Kina nastaviti jačati svoje strateško partnerstvo i govoriti o globalnim pitanjima "jedinstvenim glasom".
Posljedice granatiranja u Lisičansku
11.29 - Ministarstvo unutarnjih poslova Ukrajine objavilo je slike nakon ruskog napada ukrajinskog Lisičanska. Navode da su razaranja značajna, da su uništene stambene zgrade i da vjerojatno ispod ruševina ima žrtava.
'Dok je Putin u Kremlju, u Europi ne može biti mira'
11.26 - Bivši zamjenik vrhovnog zapovjednika NATO-a u Europi, Richard Shirreff, izjavio je da "kao i većina duboko sumnja u obećanje Rusije da će smanjiti svoje napade na Kijev i Černihiv". "Dok je Putin u Kremlju, u Europi ne može biti mira", istaknuo je, pritom opisujući Putina kao "krvavog autokrata".
Dodao je kako NATO mora osigurati da rat s Rusijom "ostane hladan, a ne vruć", a to znači da se NATO priprema za rat u svakom pogledu. "Još nismo vidjeli to povećanje kapaciteta NATO-a za koje mislim da će biti od ključne važnosti ako žele odvratiti bilo kakvu daljnju agresiju", zaključio je.
Bivši ukrajinski savjetnik za sigurnost: 'Ovo je samo pregrupiranje'
11.19 - Oleksander Daniljuk, bivši ukrajinski savjetnik za nacionalnu sigurnost ukrajinskog predsjednika poručio je da ne vjeruje u obećanje Rusije da će smanjiti vojne operacije oko Kijeva i Černihiva. "Iako nema eskalacije i neke su se trupe udaljile od Kijeva, ovo je samo pregrupiranje", tvrdi Daniljuk.
Kazao je da je Rusija predložila deeskalaciju za ta područja, ali da su ukrajinske trupe tu već napredovale u ponovnom preuzimanju teritorija. "Dakle, ako samo nastavimo oslobađati gradove u blizini Kijeva, Rusija će nas optužiti da radimo protiv deeskalacije. Kao i uvijek postoje vojne i diplomatske igre KGB-a i ovo je samo jedna igra", zaključio je.
Njemačka signalizirala moguću krizu u opskrbi plinom
11.03 - Njemačka je u srijedu objavila prvi stupanj pripravnosti za moguću krizu u opskrbi plinom, poručivši građanima i kompanijama da smanje potrošnju jer je Rusija nagovijestila obustavu isporuka ako se plin ne bude plaćao u rubljima. "Opskrba je i dalje sigurna, trenutno nema zastoja, ali moramo pojačati naše mjere opreza kako bismo bili spremni u slučaju eskalacije iz Rusije", rekao je u priopćenju ministar gospodarstva Robert Habeck.
Habeckovom odlukom aktivirana je faza pripravnosti u sklopu plana o opskrbi plinom u slučaju krize, koji predviđa štednju plina, osiguravanje nabave i opskrbu kućanstava dovoljnom količinom goriva.
Dogovoreni koridori za evakuaciju Ukrajinaca
10.59 - Ukrajina i Rusija dogovorile su u srijedu tri koridora za evakuaciju, objavila je zamjenica ukrajinskog premijera Irina Vereščuk, prenosi CNN.
Kazala je da je jedan koridor za evakuaciju stanovnika Mariupolja i isporuku humanitarne pomoći u Berdjansk, jedan put za dostavu humanitarne pomoći i evakuaciju iz Melitopolja, te jedan za kolonu ljudi u osobnim vozilima od Enerhodara do Zaporožja. "Konvoji autobusa i kamiona s humanitarnom pomoći već su napustili Zaporožje", rekla je u video poruci u srijedu.
UN: Više od 4 milijuna izbjeglica pobjeglo iz Ukrajine
10.51 - UN-ova agencija za izbjeglice, UNHCR, priopćila je da je 4,02 milijuna ljudi napustilo Ukrajinu od početka ruske invazije. Uz populaciju od oko 44 milijuna ljudi prije invazije, to je otprilike jedan od svakih 11 ukrajinskih stanovnika koji su prešli granicu u razdoblju od oko pet tjedana.
Uz četiri milijuna izbjeglica, procjenjuje se da je 6,5 milijuna ljudi raseljeno unutar zemlje.
Ukrajinci: 'Rusi su izgubili oko 17.300 vojnika'
10.43 - Ukrajinske oružane snage navode da je Rusija do danas izgubila oko 17.300 vojnika tijekom invazije. U svom redovitom ažuriranju ruskih gubitaka, Ukrajina navodi da je uništeno više od 600 tenkova, 75 spremnika goriva, 131 helikopter i 1700 oklopnih transportera, prenosi Kyiv Independent.
Premještanje ruskih snaga
10.33 - Rusija premješta snage iz sjeverne u istočnu Ukrajinu kako bi pokušala okružiti ukrajinske vojnike, ali neke ostaju u blizini glavnog grada Kijeva kako bi zadržali dio ukrajinske vojske, rekao je savjetnik predsjednika Oleksij Arestovič, prenosi Reuters. Dodao je da će rat još tjedan dana biti u "aktivnoj fazi".
Rusi granatiraju Donjeck
10.30 - Regija Donjeck pod teškim je granatiranjem. Regionalni guverner Pavlo Kirilenko rekao je u televizijskom obraćanju da se ruske snage granatirale gotovo sve gradove uz prvu liniju bojišnice koja odvaja područje pod kontrolom Ukrajine od područja koje je pod kontrolom proruskih separatista.
Reuters izvještava kako je upozorio da bi se situacija mogla pogoršati jer su ruske snage koncentrirale svoje napore u toj regiji.
Poljska smanjuje ovisnost o Rusiji
10.12 - Poljska planira prestati koristiti rusku naftu do kraja 2022. i prestati uvoziti ruski ugljen najkasnije do svibnja, rekao je poljski premijer u srijedu, jer prekida gospodarske veze s Moskvom zbog rata u Ukrajini.
"Uvest ćemo potpuni embargo na ruski ugljen i nadam se da ćemo najkasnije do travnja, najkasnije svibnja potpuno napustiti ruski ugljen", rekao je Mateusz Morawiecki na konferenciji za novinare, prenosi Reuters. Dodao je da će "učiniti sve" da prestanu koristiti rusku naftu do kraja ove godine.
Rusi pogodili industrijska postrojenja u zapadnoj Ukrajini
10.08 - Ruske snage pogodile su industrijska postrojenja u zapadnoj Ukrajini u regiji Kmelnitskij, rekao je regionalni guverner Sergej Hamalij, prenosi Sky News. Hamalij nije iznio detalje o ciljevima, ali je rekao da su požari "lokalizirani" i da se vrše provjere kako bi se utvrdilo ima li žrtava.
Britanci: 'Ruski ratni stroj muca i posrće'
9.32 - Zamjenik britanskog premijera Dominic Raab u razgovoru za Sky News komentirao je najavu Rusije da će premjestiti trupe iz Kijeva. "Ruskoj vojnoj misiji sudimo po njenom djelovanju, a ne samo po riječima", kazao je. "Očito postoji skepticizam da će se ponovno okupiti i napasti umjesto da se ozbiljno upuste u diplomaciju", kazao je, dodajući da će vrata diplomacije uvijek biti otvorena.
"Mislim da ne možete vjerovati onome što izlazi iz usta putinove ratne mašinerije. U konačnici, moraju se testirati svojim postupcima i moraju se povući iz Ukrajine, a ne samo premjestiti", poručio je.
Raab je kazao da bi izvješća o tome da Rusija planira rasporediti plaćenike iz Wagner grupe i Sirije mogla biti znak "ruske slabosti". "To je zabrinjavajući znak, ali također vjerojatno pokazuje koliko su postali ovisni o drugim borcima zbog slabosti i krhkosti profesionalnih snaga - a oslanjaju se na ročnike. Ruski ratni stroj, koji je imao prilično zastrašujuću reputaciju, muca i posrće", poručio je.
Opasnost u Černobilu
9.28 - Zamjenica ukrajinskoga premijera Irina Vereščuk kazala je da postoji opasnost od eksplozije streljiva u ugašenoj nuklearnoj elektrani Černobil te da se ruske snage koje okupiraju elektranu moraju povući, prenosi Reuters.
"Zahtijevamo da Vijeće sigurnosti UN-a odmah poduzme mjere za demilitarizaciju zone isključenja u Černobilu i uvede tamo posebnu misiju UN-a kako bi se uklonio rizik od ponavljanja nuklearne katastrofe", kazala je.
Lavrov se sastao s kineskim kolegom
9.19 - Ministar vanjskih poslova Kine Wang Yi sastao se danas sa svojim ruskim kolegom Sergejem Lavrovom u istočnoj kineskoj pokrajini Anhui, izvijestila je državna televizija CGTN. Lavrov bi trebao sudjelovati na dva sastanka o situaciji u Afganistanu zajedno s predstavnicima Pakistana, Irana, Tadžikistana, Turkmenistana i Uzbekistana. Na fotografiji objavljenoj na društvenim mrežama vidi se kako njih dvoje nose maske i pozdravljaju se laktovima.
Novinska agencija Interfax i Reuters prenose da su se dvije zemlje složile proširiti suradnju u, kako je Moskva opisala, "teškim međunarodnim uvjetima".
Kijev nije granatiran tijekom noći
9.13 - Granatiranje se moglo čuti izvan Kijeva tijekom noći, ali sam ukrajinski glavni grad ruske snage nisu granatirale, rekao je u srijedu zamjenik gradonačelnika Mikola Povoroznik. "Noć je prošla relativno mirno, uz zvuke sirena i pucnjavu oko grada, ali u samom gradu nije bilo granatiranja", rekao je Povoroznik za nacionalnu televiziju.
Guverner regije Černihiv kazao je u srijedu da nema znakova popuštanja ruskih napada. Komentirajući najavu da će se ruske snage povući, kazao je: "Vjerujemo li u to? Naravno da ne". "'Smanjena aktivnost' u regiji Černihiva pokazala se tako što je neprijatelj izvodio napade na Nižin, uključujući zračne napade, i cijelu noć su pogađali Černihiv", poručio je guverner te regije.
Ukrajinci: Rusija prebacuje vojnike iz Gruzije u Ukrajinu
9.09 - Rusija prebacuje 2.000 vojnika iz okupiranih dijelova Gruzije u Ukrajinu. Prema ukrajinskoj vojsci, pet bataljunskih taktičkih skupina poslano je iz vojnih baza u Južnoj Osetiji i Abhaziji koju je okupirala Rusija kako bi ojačali rusku vojsku koja napada Ukrajinu, prenosi Kyiv Independent.
SAD svojim građanima: 'Hitno napustite Rusiju'
8.30 - Sjedinjene Američke Države pozvale su svoje građane da što prije napuste Rusiju. U priopćenju, administracija SAD-a navodi da bi Amerikanci u Rusiji mogli imati problema. Zbog ovoga se pozivaju državljani SAD-a da ne putuju u Rusiju ili, ako su u njoj, da je hitno napuste.
“Ako želite napustiti Rusiju, trebate se pripremite za to što je prije moguće”, navode u priopćenju.
UN: Rusija optužena za izazivanje 'globalne krize hrane'
7.57 - Rusija je u utorak optužena pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih naroda da je izazvala "globalnu krizu hrane" i da je dovela ljude u opasnost od "gladi" počevši rat u Ukrajini, koja je žitnica Europe. "Ruski predsjednik Vladimir Putin počeo je ovaj rat. Vladimir Putin stvorio je ovu globalnu krizu hrane. I on je taj koji je može zaustaviti", rekla je zamjenica američkog državnog tajnika Wendy Sherman na sastanku Vijeća sigurnosti posvećenom humanitarnoj situaciji u Ukrajini.
Francuski veleposlanik u UN-u Nicolas de Riviere, istaknuo je da se "ruskom agresijom protiv Ukrajine povećala opasnost od gladi širom svijeta" i da će najprije biti pogođeno stanovništvo zemalja u razvoju.
Granatiran Lisičansk
7.50 - Grad Lisičansk, na istoku Ukrajine jutros je granatiran teškim topništvom uz veliku štetu na stambenim područjima, izvijestili su lokalni dužnosnici.
“Došlo je do značajnog razaranja. Oštećen je niz visokih zgrada. Čekamo informacije o žrtvama. Mnoge zgrade su se srušile. Spasioci pokušavaju izvući ljude iz ruševina”, napisao je regionalni guverner Luganska Serhiy Gaidai u poruci Telegrama.
Cijeli gradski blokovi Mariupolja - više ne postoje
7.38 - Nove satelitske snimke tvrtke Maxar Technologies pokazuju da su cijeli gradski blokovi u središnjem Mariupolju izbrisani s lica zemlje, slike prikazuju razinu razaranja koja se prije nije vidjela u opkoljenom ukrajinskom gradu.
Budući da komunikacija u Mariupolju i izvan njega ne postoji, slike su prvo vizualno ažuriranje u posljednjih nekoliko dana koje nije došlo od ruske strane. Slike potvrđuju ono što su senzorni satelitski podaci NASA-e pokupili: deseci eksplozija dogodili su se u Mariupolju i okolici, a dijelovi grada su praktički sravnjeni sa zemljom.
Slike potvrđuju da su se deseci eksplozija dogodili u Mariupolju i okolici.
Područje istočno od bombardiranog dramskog kazališta – gdje vlasti vjeruju da je najmanje 300 ljudi poginulo u ruskom napadu – je u ruševinama. Na jednoj satelitskoj snimci krovovi ili nedostaju ili su značajno oštećeni na gotovo svakoj zgradi. Svaka kuća koja se nalazi u dva zasebna apartmanska naselja u istočnom Mariupolju je uništena, piše CNN. Još jedno prostrano stambeno naselje u jugoistočnom Mariupolju, u blizini tvornice željeza i čelika Azovstal, uništeno je. CNN je ranije potvrdio da su ruski vojnici i čečenski borci bili aktivni u blizini tog stambenog naselja. Ispred supermarketa Metro u zapadnom Mariupolju, stotine ljudi okupljene u redovima čekaju da uđu u zgradu. Njegov krov ima rupe od vojnih udara. Gradonačelnik Mariupolja procijenio je da je u gradu ostalo čak 160.000 ljudi. Sjeveroistočno od grada, vide se ruski vojni položaji, uključujući vozila parkirana neposredno pored kuća, opisuje CNN.
Lavrov stigao u Kinu
7.23 - Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov stigao je jutros u Kinu u svoj prvi posjet otkako je Moskva pokrenula invaziju na Ukrajinu. Rusko ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo je da je Lavrov sletio u istočni grad Huangshan, objavljujući fotografije delegata koji silaze iz zrakoplova i koje su dočekali kineski zdravstveni dužnosnici u zaštitnom odijelu.
Lavrov će sudjelovati na nizu sastanaka čiji je domaćin Kina kako bi razgovarali o načinima pomoći Afganistanu. Očekuje se da će prisustvovati i diplomati iz Sjedinjenih Država i Afganistana.
Britanci: 'Rusi su pretrpjeli velike gubitke'
7.18 - Britansko ministarstvo obrane objavilo je najnovije informacije vezane uz rat u Ukrajini. Navode da su ruske snage koje su pretrpjele velike gubitke bile prisiljene vratiti se u Bjelorusiji u Rusiju kako bi se "reorganizirale" i "opskrbile".
"Takva aktivnost dodatno vrši pritisak na rusku ionako napetu logistiku i pokazuje poteškoće s kojima se Rusija suočava s reorganizacijom svojih jedinica u prednjim područjima unutar Ukrajine. Rusija će vjerojatno nastaviti kompenzirati svoju smanjenu sposobnost kopnenog manevara masovnim topničkim i raketnim napadima. Navedena usredotočenost Rusije na ofenzivu u Donjecku i Lugansku vjerojatno je prešutno priznanje da se bori da održi više od jedne značajne osovine napredovanja", navodi britansko ministarstvo.
Zapadni čelnici skeptični prema Putinovim tvrdnjama o povlačenju
7.11 - Zapadni diplomati i čelnici također su izrazili sumnju da je rusko obećanje da će povući trupe i pristupiti mirovnim pregovorima bio trik za ublažavanje neuspjeha na terenu i moguća taktička vježba dobivanja vremena.
Američki predsjednik Joe Biden ostao je oprezan, rekavši da ostaje za vidjeti hoće li Rusija ispuniti svoje obećanje da će smanjiti svoje vojne operacije u sjevernoj Ukrajini. Američki državni tajnik Antony Blinken rekao je da nije vidio ništa što bi upućivalo na to da pregovori napreduju na "konstruktivan način" i sugerirao je da bi ruski nagovještaji povlačenja mogli biti pokušaj Moskve da "prevari ljude i odvrati pozornost".
John Kirby, pomoćnik ministra obrane SAD-a, upozorio je da se "ne zavaravamo" zbog tvrdnji Kremlja. "Vjerujemo da je ovo ponovno pozicioniranje, a ne pravo povlačenje i da bismo svi trebali biti spremni čekati veliku ofenzivu na druga područja Ukrajine”, poručio je.
Jedan je dužnosnik rekao: “Svakako, u smislu pregovora, ništa što smo do sada vidjeli nije nam pokazalo da su Putin i njegovi kolege posebno ozbiljni… to je više taktička vježba dobivanja na vremenu”, kazao je.
Ukrajinska vojska: 'Rusi se ne povlače, reorganiziraju se'
7.05 - Tijekom mirovnih pregovora održanih u utorak u Turskoj, ruski pregovarači obećali su smanjiti dio njezinih vojnih akcija, međutim ukrajinska vojska tvrdi da ruske snage nastavljaju "provoditi oružanu agresiju punog razmjera" protiv zemlje te da se ruske snage samo "reorganiziraju".
U izvješću koje je u 6 ujutro po lokalnom vremenu objavilo ukrajinsko ministarstvo obrane stoji da su Rusi samo prebacili jedinice s jednog područja na drugo te da su formirale nove postrojbe. Dodaju kako na "privremeno okupiranim teritorijima Zaporižja i Hersona, ruske trupe nastavljaju činiti nezakonita djela protiv lokalnog stanovništva i pljačkati domove i stanove lokalnog stanovništva, pritvarati proukrajinske aktiviste i vladine dužnosnike u Ukrajini".
"Na privremeno okupiranom teritoriju regije Lugansk, ukrajinski vojni čelnici vjeruju da okupacijske vlasti planiraju održati još jedan val mobilizacije od 1. travnja i da je moguće da će se takvi napori uložiti na nedavno okupiranim područjima regije", navode u izvješću. Ukrajinska vojska tvrdi da Rusija ima problema s kadrovskim jedinicama te da vojnici tenkovske divizije traže raskid ugovora koji su potpisali kad su krenuli za Ukrajinu.
Zelenskij: 'Ukrajinci nisu naivni ljudi'
7.00- Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je da, iako su početni znakovi mirovnih pregovora bili "pozitivni", oni ne "guše" eksplozije ruskih granata. U kasnovečernjem televizijskom obraćanju, Zelenskij je rekao da njegova zemlja može vjerovati samo konkretnim rezultatima bilo kakvih pregovora.
Izrazio je oprez u vezi s najavom Rusije da smanjuje operacije u blizini Kijeva, ističući da to ne znači prekid borbi. “Situacija nije postala lakša”, poručio je. "Ruska vojska još uvijek ima značajan potencijal za nastavak napada na našu državu. Imaju još dosta opreme i dovoljno ljudi", dodao je. Rekao je da "Ukrajinci nisu naivni ljudi", obećavši da će nastaviti obrambene vojne napore.
"Neprijatelj je još uvijek na našem teritoriju. Granatiranje naših gradova se nastavlja. Mirupolj je blokiran. Raketni i zračni udari ne prestaju. Ovo je stvarnost. To su činjenice. Da, signali koje čujemo s pregovaračke platforme možemo nazvati pozitivnim. Ali ti signali ne stišavaju eksploziju ruskih granata", zaključio je.
Granata pogodila vojni logor u Rusiji, vjerojatno ukrajinska
Jučer - Granata je pogodila privremeni ruski vojni logor u blizini granice s Ukrajinom u utorak navečer, prenijela je agencija Tass navodeći da je prema prvim podacima vjerojatno ispaljena s ukrajinske strane.
Razgovor Putina i Macrona
Jučer - U telefonskom razgovoru između ruskog i francuskog predsjednika, Vladimir Putin kazao je Emmanuelu Macronu da Rusija inzistira na tome da "militanti" moraju položiti oružje u gradu Mariupolju. Dužnosnik francuskog predsjedništva rekao je da je Macron pokrenuo temu izvođenja humanitarne misije u Mariupolju, ali uvjeti za to sada nisu bili stvoreni.
Napredak u pregovorima
Jučer - Rusija je na mirovnim pregovorima u utorak obećala da će drastično smanjiti vojne operacije oko Kijeva i sjevernog grada Černihiva, a Ukrajina je predložila neutralni status uz međunarodna jamstva da će biti zaštićena od napada.
Ukrajinski pregovarači su rekli da su predložili status po kojem se njihova zemlja ne bi učlanjivala u saveze ili imala baze za strane vojnike, ali bi joj se sigurnost jamčila pod uvjetima sličnima članku 5. koji govori o kolektivnoj obrani NATO-a. Kao zemlje koje bi pružila ta jamstva naveli su Izrael te članice NATO-a Kanadu, Poljsku i Tursku. Prijedlog sadrži i razdoblje od 15 godina u kojem bi se razgovaralo o Krimu koji je pripojila Rusija i stupio bi na snagu samo u slučaju potpunog prekida vatre.
Zamjenik ruskog ministra obrane Aleksander Fomin izjavio je da je Rusija odlučila smanjiti vojne operacije oko Kijeva i Černihiva kako bi se stvorili uvjeti za dijalog. Glavni ruski pregovarač Vladimir Medinski izjavio je da će proučiti ukrajinske prijedloge i prenijeti ih predsjedniku Vladimiru Putinu. Na pregovorima u utorak u Istanbulu ostvaren je dosad najveći napredak.
