UŽIVO, RAT U UKRAJINI / Strani brodovi ulaze u ukrajinske luke da bi prevezli žitarice; Erdogan i Putin razgovarali telefonski, najavili i skori sastanak

Image
Foto: Profimedia

Sva zbivanja 137. dana rata u Ukrajini možete pratiti na Net.hr-u

11.7.2022.
7:04
Profimedia
VOYO logo
  • Institut za rat: Rusija namjerava pripojiti dio ili cijelu regiju Harkiv
  • Traju borbe u Luhansku i Donjecku
  • Rusi tvrde da Ukrajinci sami gađaju stambena područja
  • Kijev najavio protuofenzivu u regiji Herson
  • Putin potpisao uredbu, olakšat će Ukrajincima da dobiju rusko državljanstvo

TIJEK DOGAĐAJA:

8 stranih brodova ulazi u ukrajinske luke za izvoz žitarica

23.29 - Ukrajinska mornarica izvijestila je da su uz njezinu pomoć strani brodovi uspjeli stići u ukrajinske luke na kanalu Dunav-Crno more kako bi omogućili prijevoz poljoprivrednih proizvoda civilnim plovilima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Bjelorusija priprema ograničenja za izlazak građana

23.28 - Bjelorusija priprema dodatna ograničenja za izlazak građana. Nacrt zakona predlaže da se KGB-u da mogućnost ograničavanja prava građana da napuste zemlju do šest mjeseci ako je to "u suprotnosti s interesima nacionalne sigurnosti", izvještava Bjeloruska reformacija.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zelenskij kritizirao izuzeće sankcija

23.17 - Ukrajinski predsjednik Zelenskij oštro je kritizirao planiranu isporuku servisirane ruske turbine za baltički plinovod Sjeverni tok 1. “Ako teroristička država može nametnuti takvo izuzeće od sankcija, koje izuzeće želi sutra ili prekosutra? Ovo pitanje je vrlo opasno", rekao je predsjednik Ukrajine u videoporuci u ponedjeljak. Kazao je da je odluka o "izuzeću sankcija" u Moskvi shvaćena kao "manifestacija slabosti". “To je njihova logika. I sada nema sumnje da će Rusija nastojati ne samo maksimalno ograničiti isporuke plina Europi, nego ih potpuno zaustaviti u najakutnijem trenutku”, rekao je ukrajinski predsjednik.

Poljska traži od Ukrajinaca da se suoče s prošlošću

22.00 - Poljski predsjednik je u ponedjeljak pozvao Ukrajinu da prizna ono što naziva sramnom istinom o masakru ukrajinskih nacionalista nad više od 100.000 Poljaka u Drugom svjetskom ratu, unatoč tome što su Kijev i Varšava sada ujedinjeni protiv Rusije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tu je izjavu predsjednik Andrzej Duda dao u povodu 79. obljetnice zločina iz 1943. u Volhyniji u dijelu Poljske koji su okupirali nacisti, podsjetniku na složene povijesne odnose između Poljske i Ukrajine u vrijeme kada je dvije susjedne zemlje zbližila ruska invazija na Ukrajinu. Poljska je otvorila vrata ukrajinskim izbjeglicama i Duda je dopustio da njegova zemlja bude logističko središte za opskrbu Ukrajine koja vodi iscrpljujući borbu protiv Rusije.

No na svečanosti u Varšavi u ponedjeljak, Duda je rekao da se istina o ratnim zločinima u istočnoj Galiciji od 1944. do 1945. mora "jasno i glasno reći" i pozvao Kijev da prizna etničko čišćenje Poljaka koje su provele ukrajinske nacionalističke paravojske. "Ne radi se o osveti, o nikakvoj odmazdi. Vrijeme u kojem živimo to najbolje dokazuje", rekao je Duda misleći na suradnju dviju zemalja protiv Rusije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

To je teško pitanje za Ukrajince, dodao je, jer su neki te paravojske smatrali herojima zbog otpora Sovjetskom Savezu i simbolom borbe za neovisnost od Moskve.

Putin i Erdogan planiraju se sastati

19.00 - Nakon telefonskog razgovora u kojem su raspravljali o mogućnostima izvoza žitarica iz Ukrajine, ruski predsjednik Vladimir Putin i turski čelnik Tayyip Erdogan planiraju se sastati u bliskoj budućnosti, priopćili su iz Kremlja u ponedjeljak. Turska je od 24. veljače, kada je Rusija poslala svoje oružane snage u Ukrajinu, bila posrednik između Moskve i Kijeva. Posljednji razgovori predstavnika Rusije i Ukrajine održani su u Istanbulu krajem ožujka.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kremlj nije odmah odgovorio na zahtjev za dodatnim komentarom nakon što je objavio izjavu o telefonskom pozivu. "Nastavila se razmjena pogleda na situaciju oko Ukrajine, a posebno u kontekstu zajedničkog truda da se osigura sigurno kretanje Crnim morem i izvoz žita na svjetska tržišta“, kazali su u izjavi.

Turska državna novinska agencija Anadolu izvijestila je da je Erdogan Putinu u ponedjeljak kazao da je vrijeme za djelovanje u skladu s planom Ujedinjenih naroda o morskom koridoru kojim će se kroz Crno more izvoziti ukrajinske žitarice. Ukrajina, koja je jedan od najvećih proizvođača žitarica na svijetu, od početka sukoba ne može koristiti morske luke koje su ključne za izvoz, zbog čega su izvezli tri puta manje žitarica nego li je to prije bio slučaj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zbog manjka ukrajinskih žitarica, narasla je cijena hrane u svijetu, što je kod mnogih stvorilo bojazan oko sigurnosti opskrbe hranom. Po službenim podatcima, žitarice čine gotovo petinu ukrajinskog izvoza.

Turska, članica NATO-a koja ima dobar odnos s Moskvom i Kijevom, kritizirala je rusku vojnu operaciju. No, odbila je zapadne sankcije uvedene Rusiji. Doduše, Turska je na zahtjev Kijeva odbila prihvatiti komercijalne pošiljke s Krima otkad je Rusija od Ukrajine 2014. uzela taj poluotok. Iz Kremlja su dodali da su Putin i Erdogan raspravljali i o Siriji, u kojoj obje zemlje imaju raspodijeljene oružane snage. Naglasili su i važnost trilateralnih sastanaka prema mirovnim pregovorima u Astani na kojima će sudjelovati i Iran, koji je također vojno angažiran u Siriji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ukrajina traži još oružja

17.45 - Rusko topništvo brojčano nadjačava ukrajinsko u odnosu osam prema jedan, što dovodi Ukrajinu u podređeni položaj, rekao je u ponedjeljak glasnogovornik Ukrajinske međunarodne legije. Damien Magrou, glasnogovornik organizacije koja okuplja strane državljane, rekao je na briefingu u Kijevu da se taj jaz može prevladati ako zapad pošalje Ukrajini više teškog oružja.

"Ulazimo u fazu rata kada se jako osjeća naš podređeni položaj u odnosu na ruske snage u smislu teškog naoružanja", rekao je Magrou. Dodao je da se na bojišnici vidi učinak višecijevnih bacača M142 HIMARS koje je dostavio SAD. "Već se vide rezultati", rekao je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Magrou je također izrazio zabrinutost za sudbinu stranih boraca zatočenih u samoproglašenoj Narodnoj Republici Donjeck na istoku Ukrajine. Taj entitet koji podržava Rusija na smrt je osudio trojicu stranih državaljana koji su se borili u ukrajinskim oružanim snagama. "Jako nas zabrinjava instrumentalizacija zarobljenika", rekao je Magrou.

Rusi lansirali sedam projektila

15.52 - Rusija je lansirala sedam projektila na Odesku oblast. Ruski zračni napadi pogodili su kuću, lučku infrastrukturu i neka polja, ali nije bilo žrtava, prema Ukrajinskom južnom operativnom zapovjedništvu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Putin potpisao uredbu, olakšat će Ukrajincima da dobiju rusko državljanstvo

15.04 - Ruski predsjednik Vladimir Putin danas je potpisao uredbu koja će Ukrajincima olakšati dobivanje ruskog državljanstva, javlja Reuters. Dokument objavljen na webu ruske vlade pokazuje da je Putin potpisao uredbu koja proširuje pojednostavljeni proces dobivanja ruskog državljanstva "za sve građane Ukrajine".

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ranije se pojednostavljena procedura za dobivanje ruskog državljanstva odnosila samo na stanovnike samoproglašenih proruskih paradržava Narodna republika Donjeck i Narodna republika Luhansk, baš kao i na ukrajinske regije Zaporižje i Herson, koje su pod okupacijom ruskih snaga, objavila je ruska prorežimska novinska agencija Tass.

Velika protuofenziva Ukrajine; već oslobođeno jedno mjesto?

14.00 - Ukrajina uz pomoć NATO-ovog oružja najavljuje opsežan protunapad na jugu zemlje kako bi taj dio Ukrajine oslobodila. Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski okupio je generale i naredio im da naprave plan koji će uključivati milijun vojnika opremljenih zapadnim oružjem. Ministar obrane je rekao da je cilj osloboditi područje na Crnom moru koje je od vitalnog značaja za ukrajinsku ekonomiju.  "Politički gledano, to je ključno za našu zemlju. Predsjednik je dao zapovijed, sada je na vojnim čelnicima da naprave plan",  rekao je Reznikov dodavši da je u stalnom kontaktu sa svojim zapadnim kolegama kojima detaljno objašnjava koje oružje Ukrajina treba.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

" Zadovoljan sam suradnjom s NATO zemalja, ali to mora biti još brže". Da nije sve ostalo samo na zapovjedima i planovima, pokazuje vijest ukrajinske vojske. "Oslobodili smo selo Ivanika u regiji Herson. Jedino što smo tamo tamo našli je uništeno rusko oružje..."  Još uvijek nema službene potvrde da su ti navodi istiniti.

Potvrđena izvanredna sjednica ruskog parlamenta

13.00 - Donji dom ruskog parlamenta održat će 15. srpnja izvanrednu sjednicu, odlučilo je vijeće parlamenta u ponedjeljak, tek nekoliko dana nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio da se još nije počeo ozbiljno baviti ratom u Ukrajini. Putin je iskoristio sastanak s vođama parlamenta u četvrtak da izazove Sjedinjene Države i američke saveznike da pokušaju poraziti Rusiju u Ukrajini. Svi su zahvalili Putinu na njegovim odlukama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ruski parlament, kojim dominira stranka koja uvijek podržava Putina, nije otkrio o čemu će se raspravljati na izvanrednoj sjednici. Vladimir Vasiljev, predsjednik stranke Jedinstvena Rusija koja ima 325 od ukupno 450 mjesta u parlamentu, rekao je da će zastupnici na sjednici raspravljati o više od 60 pitanja. "Neophodno je da procesi, koji se sada odvijaju, dobiju pravni odgovor", rekao je Vasiljev na Telegram kanalu proputinovske stranke.

"Vijeće je raspravljalo o dnevnom redu za 15. (srpnja): planiramo razmotriti nešto više od 60 pitanja", rekao je Vasiljev. Komunistička partija objavila je da će se raspravljati o više od 80 nacrta zakona. Predsjednik Dume Vjačeslav Volodin rekao je Putinu u četvrtak da će ruski parlament pomoći dvjema odcjepljenim, samoproglašenim republikama u istočnoj Ukrajini da razviju svoj pravni sustav. Putin kaže da je "specijalna vojna operacija" u Ukrajini nužna jer Moskva mora obraniti govornike ruskog jezika od progona te optužuje zapad da to ignorira.  Ukrajina i zapadne zemlje tvrde da Putin nema opravdanja za, kako kažu, otimanje zemlje u imperijalnom stilu čije je granice Moskva priznala nakon raspada Sovjetskog Saveza.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ukrajina: U ruskom granatiranju Harkiva troje mrtvih, 28 ranjenih

11.30 - Tri osobe su ubijene, a 28 je ranjeno u ponedjeljak u ruskom granatiranju sjeveroistočnog ukrajinskog grada Harkiva, rekao je regionalni guverner. U ruskom raketiranju grada pogođena su stambena područja, rekao je dužnosnik iz ureda predsjednika.

Broj mrtvih u ruskom raketnom napadu na stambeni blok u istočnoj Ukrajini za vikend, porastao je na 18 u ponedjeljak, a spasioci još uvijek pojačano tragaju za preživjelima u ruševinama u gradu Časiv Jaru, priopćila je hitna služba. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Spasioci su u kontaktu s dvije osobe zarobljene u ruševinama peterokatnice u tom gradu u regiji Doneck koja je pogođena kasno u subotu, dodaju.  "Do 8:45 sati, 11. srpnja...poginulo je 18 osoba, šestero je spašeno iz ruševina, a raščišćeno je oko 137 tona ruševina...", navodi se.

Ukrajinske snage vratile su selo Ivanivka u okupiranoj južnoj regiji Herson, priopćila je u ponedjeljak ukrajinska pješačka brigada. "Jedino što je ostalo od ruskih okupatora u Ivanivki su užasna sjećanja i 'mrtva' vojna oprema", navodi se u priopćenju.  Reuters nije odmah mogao potvrditi tu tvrdnju. U tom području ima više sela naziva Ivanivka. Jedno od njih nalazi se uz crtu bojišnice. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Izvanredna sjednica ruskog parlamenta? 'Trebaju se razmotriti vladine inicijative'

10.15 - U za sada misterioznom razvoju događaja, organizacijsko vijeće ruskog parlamenta reklo je da razmatra sazivanje izvanredne sjednice.  Donji dom parlamenta rekao je kako postoje "pitanja koja zahtijevaju hitna rješenja" i potrebu za razmatranjem "vladinih inicijativa". Sastanak bi mogao biti sazvan za petak, ali nije jasno o čemu će se točno raspravljati.  Članovi vijeća sastali su se danas kako bi raspravljali o sjednici, ali nemao javnog prijenosa  niti je objavljen dnevni red.

Ukrajina: Rusija pokrenula široke topničke napade

9.00 - Rusija je otvorila vatru topništvom, višecijevnim raketnim bacačima i tenkovima na područje oko drugog po veličini ukrajinskog grada Harkiva i granatirala je gradove na istoku, gdje je u prethodnom napadu ubijeno 15 ljudi u stambenoj zgradi, objavio je ukraijnski glavni stožer u ponedjeljak.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Stambena zgrada u Harkivu pogođena je projektilom tijekom noći, ali nema izvještaja o žrtvama, rekle su vlasti. U raketnom napadu na peterokatnu stambenu zgradu u gradu Časiv Jaru na istoku zemlje u subotu navečer poginulo je 15 ljudi, a dvadesetak ljudi ostalo je zarobljeno u ruševinama. Šef kabineta predsjednika Volodimira Zelenskog, Andrij Jermak, rekao je da je napad "još jedan teroristički napad" i da Rusiju treba označiti kao državu sponzora terorizma. Moskva poriče da cilja civile, ali ukrajinski gradovi, mjesta i sela ostali su u ruševinama nakon ruskog granatiranja, a podrumi i skloništa jedina su sigurna mjesta od bombi za one koji su ostali.

U nedjelju su spasioci u Časiv Jaru upotrijebili dizalicu da podignu betonsku ploču i rukama su kopali po ruševinama, dok su ošamućeni stanovnici koji su preživjeli napad izvlačili osobne stvari i pričali kako su izbjegli smrt. Jedna žena je viđena kako izlazi iz uništene zgrade noseći pod rukom dasku za glačanje, kišobran i plastičnu vrećicu za kupovinu. Drugi su jednostavno promatrali napore spašavanja, bojeći se najgoreg dok se mrtvi uklanjaju.

“Otrčali smo u podrum, bila su tri pogotka, prvi negdje u kuhinji”, rekla je stanarka Ljudmila. “Drugo, ni ne sjećam se, sijevalo je, trčali smo prema drugom ulazu pa ravno u podrum. Tu smo sjedili cijelu noć do jutros.” Druga preživjela, Venera, rekla je da je htjela spasiti svoja dva mačića. “Odbačena sam u kupaonicu, bio je kaos, bila sam u šoku, sva u krvi”, ispričala je plačući. "Kad sam izašla iz kupaonice, soba je bila puna ruševina, tri kata su se srušila. Nikada nisam pronašao mačiće ispod ruševina."

Papa Franjo tvitao podršku Ukrajini - na ruskom

8.40 - Papa Franjo je na Twitteru podržao Ukrajinu, rekavši da želi izraziti svoju "bliskost" građanima te zemlje.  Rekao je da Ukrajinci svakodnevno pate od "brutalnih napada", pozivajući da se "ludi rat" okonča.  Međutim, njegov je tvit na  ruskom.

Raketiran Harkiv, starica spašena iz ruševina

8.20 - Grad Harkiv je tri puta bio pod raketnom vatrom ruskih snaga u ponedjeljak, prema ukrajinskoj Državnoj hitnoj službi.  Služba je rekla da nema ozlijeđenih, ali je 86-godišnja starica spašena ispod ruševina šesterokatnice.  Služba je rekla da su druga dva projektila pogodila dvorište u blizini skladišta, kao i školsku zgradu u četvrti Slobidskyi u gradu.

Rusi pripremaju novi napad ili staju?

7.45 - Institut za proučavanje rata, think tank sa sjedištem u Washingtonu, objavio je da Rusija prošle srijede "prvi put u 133 dana rata" nije objavila vijest o nekom svom vojnom uspjehu i teritorijalnom napredovanju u Ukrajini.
Čini se da se ruske snage na istoku Ukrajine pregrupiraju i pokušavaju pripremiti pojačanja za ponovni napad, tumače zapadni analitičari neobično zatišje u ruskoj invaziji na Ukrajinu.

Predsjednik Rusije Vladimir V. Putin najavio je ovih dana da ruska vojska tek treba uložiti najžešće napore protiv Ukrajine, no Zapad to dovodi u pitanje.

Argument im je među ostalim to što će Rusi nove postrojbe rasporediti sa slabo oklopljenim vozilima MT-LB, projektiranim jako davne 1950., a dosad su vojsku prevozili dobro oklopljenim borbenim vozilima BMP-2. Također, kako bi izbjegli opću mobilizaciju, Rusi se trude angažirati dobrovoljce. To ne ide lako, ali opća mobilizacija bila bi previše politički riskantna

00.00 - Zamjenica ukrajinskog premijera u nedjelju je pozvala civile da hitno napuste južnu pokrajinu Herson koju su okupirale ruske snage jer ukrajinska vojska planira protuofenzivu. Ukrajina je izgubila veći dio te pokrajine na Crnom moru kao i istoimeni grad u prvim tjednima ruske invazije počete 24. veljače.  "Jasno je da će biti borbe, granatiranja … i zbog toga pozivamo ljude na hitnu evakuaciju", rekla je Irina Vereščuk za nacionalnu televiziju.

Dodala je da ne može reći kada će početi protuofenziva. "Sigurna sam da će ondje biti žena i djece i oni ne smiju biti ljudski štit", rekla je. Vlast koju je Moskva uspostavila u toj pokrajini najavila je da će održati referendum o pristupanju Rusiji za koji još nije objavljen datum. Kremlj ističe da odluku o budućnosti te regije trebaju donijeti njezini stanovnici. U regiji je i grad Herson koji je prije rata imao gotovo 300.000 stanovnika, no ne zna se koliko je njih ostalo.

TOMA
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo