- Dvanaesti je dan rata u Ukrajini
- Rusi su najavili otvaranje humanitarnih koridora za civile u nekoliko ukrajinskih gradova, objavljene su i rute
- Ukrajinci i Zapad predložene humanitarne koridore nazivaju neprihvatljivima
- Ruska vojska je drugi dan zaredom bombardirala lučki grad Mikolajiv
- Teške borbe se vode sjeverno i zapadno od Kijeva te u zapadnom dijelu Mariupolja
- Ukrajinska vojska je ponovno zauzela gradić Čuhuiv, 30-ak kilometara od Harkiva
- Rusija odbila sudjelovati na ročištu pred visokim sudom UN-a koji će odlučiti je li rat u Ukrajini genocidan
- Rusija objavila uvjete za prestanak invazije: Ukrajina ne smije ući u NATO, mora priznati Donjeck i Lugansk kao neovisne države i mora se bezuvjetno predati
- U napadu na Makariv poginulo 13 osoba
- Završeni su pregovori ruske i ukrajinske strane
- U napadu na Mikolaiv ubijeno osam ukrajinskih vojnika
- Ukrajinci eliminirali ruskog generala
TIJEK DOGAĐANJA PRATITE OVDJE:
U ruskom zračnom napadu na Sumi stradala djeca?
7.05 - Među žrtvama ruskog zračnog napada na grad Sumi i njegova okolna predgrađa ima i djece, otkrio je lokalni ukrajinski vojni dužnosnik, javlja BBC. Dmitro Zhivitsky, koji vodi regionalnu vojnu upravu Sumy, rekao je u videu objavljenom na Facebooku da su nakon 23 sata po lokalnom vremenu ruski ratni zrakoplovi počeli s napadima na sjeveroistočni grad.
"Među ubijenima su, nažalost, i djeca. Ubijaju djecu! Nikad im ovo nećemo oprostiti", napisao je na Facebooku dodavši da je više od 10 djece stradalo u ruskom napadu.
BBC i dalje provjerava informacije o stradalima.
Oštećeno nuklearno istraživačko postrojenje u Harkivu
7.00 - Ukrajina je izvijestila Međunarodnu agenciju za atomsku energiju (AIEA) da je nuklearno istraživačko postrojenje, koje proizvodi radioizotope za medicinske i industrijske svrhe, oštećeno ruskim bombardiranjem u gradu Harkivu.
To je potvrdio generalni direktor IAEA-e Rafael Mariano Grossi, ističući da bombardiranje nije izazvalo povećanje razine radijacije na tom mjestu.
"Moramo djelovati sada kako bismo izbjegli nuklearnu nesreću u Ukrajini koja bi mogla imati ozbiljne posljedice po zdravlje i okoliš. Ne možemo si priuštiti čekanje", rekao je Grossi.
Ruske snage zauzele su ukrajinsku nuklearnu elektranu Zaporižje nakon granatiranja koje je izazvalo požar u zgradi koja se koristila za obuku. Dužnosnici IAEA-e izrazili su ozbiljnu zabrinutost zbog toga kako se postupa s najvećim europskim nuklearnim postrojenjem, koje sada nadzire ruska vojska.
Zelenskij rekao da ostaje dok ne dobije rat
23:28 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij u četvrtak je objavio svoje najnovije video obraćanje, rekavši da ostaje u svom uredu u Kijevu. "Ne skrivam se. I ne bojim se nikoga. Ostajem koliko god je potrebno da dobijem ovaj rat!"
Zelenskij je iz svog ureda u srcu glavnog grada pokazao pogled na noćni Kijev kako bi dokazao da je poruka snimljena u ponedjeljak navečer. Osim kratkog nastupa na otvorenom s članovima svoje vlade ubrzo nakon početka invazije, ovo je prvi put da je viđen u svom uredu, izvan bunkera od početka ruske invazije.
Zelenskij je obećao da će "sve što su Rusi uništili u Ukrajini obnoviti i učiniti boljim od bilo kojeg grada u Rusiji". "Na jugu naše zemlje razvio se tako snažan nacionalistički pokret, tako snažno ispoljavanje ukrajinstva na ulicama i trgovima kakvo nikada prije nismo vidjeli. I to im je kao noćna mora. Zaboravili su da se ne bojim policijskih kombija, tenkova, strojnica kada je najvažnije na našoj strani, a to je istina. Mržnja koju je neprijatelj donio sa sobom u naše gradove neće tu ostati. Neće joj biti ni traga. Mržnja nismo mi. Dakle, od neprijatelja neće ostati ništa", rekao je.
Danas su u Makarovu, u Kijevskoj oblasti, digli u zrak tvornicu kruha. Zašto? Staru tvornicu kruha. Razmislite malo o tome, napad na tvornicu kruha. Tko morate biti da biste tako nešto učinili. I uništili su još jednu crkvu u Žitomirskoj oblasti, crkvu Blažene Djevice sagrađenu 1862. To nisu ljudi", rekao je Zelenskij.
Prve eksplozije u Odesi
23:24 - U Odesi su se upravo čule tri ili četiri glasne eksplozije iz pravca zapada, prenosi BBC. Reporterima BBC-a rečeno je da ukrajinska protuzračna obrana "skida" ruske projektile koji su ispaljeni s jednog od ruskih ratnih brodova koji se nalaze na tom dijelu obale Crnog mora.
Odesa je grad s više od milijun stanovnika, strateški ključna luka čijim bi zauzimanjem Rusi praktički oduzeli Ukrajini izlaz na more. Ranije tijekom dana procurila je snimka navodnog pogotka projektila u jedan od ruskih patrolnih brodova, što su Ukrajinci burno proslavili.
Više od 700.000 Ukrajinaca bez električne energije
23:20 - Ukrajinsko ministarstvo energetike kaže da više od 742.000 ljudi trenutno nema pristup struji diljem zemlje. Rečeno je da je situacija najstrašnija u regiji Donjeck u kojoj se sukobljavaju Rusija na istoku, gdje je više od 233.000 "potpuno isključeno".
Ministarstvo je dodalo da je više od 238.000 Ukrajinaca bez plina. Nekoliko tisuća kupaca vidjelo je da im je pristup struji i plinu obnovljen u posljednja 24 sata, navodi se u priopćenju, ali "aktivna neprijateljstva prouzročila su nova oštećenja i prekide u električnoj mreži".
Emargo na rusku naftu mogao bi imati katastrofalne posljedice
23:19 - Embargo na rusku naftu imao bi katastrofalne posljedice po svjetsko tržište i mogao bi cijenu barela dovesti do 300 eura, upozorila je Moskva u ponedjeljak i zaprijetila zatvaranjem plinovoda Sjeverni tok 1.
"Sasvim je očito da će odbijanje kupnje ruske nafte dovesti do katastrofalnih posljedica za svjetsko tržište", rekao je zamjenik ruskog premijera zadužen za energetiku, Aleksandar Novak.
Više pročitajte ovdje,
'Putinova politička prijetnja'
23:17 - Analitičar za međunarodne odnose Branimir Vidmarović komentirao je aktualne događaje vezane uz rat. Komentirao je Putinovu "listu neprijateljskih država“ na kojoj se nalazi i Hrvatska.
"Jasno je - propagandna poruka, ali i politička prijetnja. S obzirom na to da Rusija ne može ni na koji način ekonomski odgovoriti na sankcije, osim energenata, pokušava se postaviti da zastraši zemlje koje moraju strepiti od nekakve odmazde. Nemojmo zaboraviti da je nuklearna retorika još uvijek na stolu", objasnio je.
Više pročitajte ovdje.
Ruski veleposlanik pri UN-u: 'Ukrajinci granatiraju sami sebe'
23:10 - Ruski veleposlanik pri Ujedinjenim narodima Vasilij Nebenzja nalazi se u Vijeću sigurnosti UN-a u New Yorku, gdje je izjavio da Ukrajinci sami sebe granatiraju.
Dopisnik Guardiana Julian Borger na svojem je Twitteru rekao da ga to podsjeća na poruke bosanskih Srba tijekom objave Sarajeva.
Ujedinjeni narodi ustvrdili su da je potreban siguran prolaz za isporuku humanitarne pomoći zonama sukoba u Ukrajini. "Civili u mjestima kao što su Mariupol, Kharkiv, Melitopol i drugdje očajnički trebaju pomoć, posebno medicinske potrepštine za spašavanje života", rekao je podtajnik za humanitarna pitanja Martin Griffiths na hitnom sastanku u New Yorku o katastrofi koju je izazvala ruska invazija.
I hrvatski radnici na udaru ruskih sankcija?
23:02 - Ruski oligarsi suočeni su sa sankcijama diljem svijeta, a sankcije bi mogli osjetiti i u Hrvatskoj, javlja RTL. Alexeia Mordashova nazivaju i kraljem čelika, ali bavi se i telekomunikacijama i turizmom. 100 postotni je vlasnik i hrvatske tvrtke Đuro Đaković TEP u kojoj ovih dana strahuju zbog sankcija nametnutih njihovu vlasniku.
Više pročitajte ovdje.
Ukrajinci tvrde da su eliminirali ruskog generala
22:58 - Glavna obavještajna uprava Ministarstva obrane Ukrajine objavila je da je u Harkivu ubijen general bojnik ruske vojske. "Još jedan poraz među vrhunskom ekipom vojske zemlje okupatora. Tijekom bitaka kod Harkiva eliminiran je Vitalij Gerasimova - ruski vojni zapovjednik, general bojnik, načelnik stožera i prvi zamjenik zapovjednika 41. armije Središnjeg vojnog okruga Rusije. Ubijeno je i ranjeno nekoliko viših časnika ruske vojske", poručili su među ostalim.
'Deseci tisuća ljudi prkose Putinovu režimu'
22:51 - Ruski oporbeni političar, potpredsjednik stranke Otvorena Rusija, 40-godišnji Vladimir Kara-Murza, slovi za jednog od najhrabrijih oporbenjaka u toj zemlji. Već godinama bori se protiv režima Vladimira Putina. U dva navrata bio je i otrovan - nakon prvog trovanja tjedan dana je bio u komi - ali je preživio i ne odustaje od borbe za bolju, demokratsku Rusiju. Kara-Murza je bio suradnik Putinovog najopasnijeg oponenta Borisa Nemcova, koji je ubijen u veljači 2015. godine na ulici, nedaleko od zidina Kremlja u Moskvi.
Kara-Murza je kazao da deseci tisuća ljudi prkose Putinovom režimu otkako je krenuo u rat u Ukrajini te da je na proturatnim prosvjedima dosad uhićeno oko 7 tisuća građana.
Više pročitate ovdje.
Putin tvrdi da vojnici neće biti prisiljeni boriti se u Ukrajini
22:49 - Ruski predsjednik Vladimir Putin je rekao da ljudi neće biti prisiljeni boriti se u Ukrajini i da će se koristiti samo profesionalni vojnici. "Naglašavam da vojnici ročnici ne sudjeluju u neprijateljstvima i neće sudjelovati u njima. I neće biti dodatnog poziva pričuvnika", rekao je ruski predsjednik u televizijskoj poruci povodom obilježavanja Međunarodnog dana žena.
Deseci tisuća ruskih vojnika ušli su u Ukrajinu od početka sukoba 24. veljače, a SAD je reklo da je gotovo svih 150.000 stacioniranih na granici prije invazije raspoređeno.
Liječnik koji ne želi napustiti svoj grad
22:38 - Dvanaesti je dan ruske invazije na Ukrajinu, a sve više vojnika i liječnika odlazi pomoći Ukrajini. Oleg Revko liječnik je u gradu Černjihiv, koji su ruske snage jako napadali, prenosi BBC. Rusi poriču napadanje civila, no ovaj ukrajinski doktor ima drugačiju priču. On kaže kako su njegova bolnica i još jedna u gradu bile granatirane.
Više pročitajte ovdje.
Dogovoren sastanak ukrajinskog i ruskog ministra vanjskih poslova
22:35 - Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba potvrdio je da se planira sastati s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom u četvrtak, 10. ožujka. Kuleba je u ponedjeljak na ukrajinskoj televiziji rekao da ako je Lavrov spreman za ozbiljan sadržajan razgovor, onda je i on spreman. Kuleba je rekao da će razgovarati sa svakim kako bi se uspostavio mir.
Iz Ukrajine pobjeglo više od pola milijuna djece
22:25 - Velik broj djece ovih dana pokušava prijeći granicu, a nedavno je to sam napravio 11-godišnjak s ispisanim brojem mobitela na ruci na slovačkoj granici. Od rata je iz Ukrajine pobjeglo više od milijun i pol ljudi, među njima više od pola milijuna djece, javlja RTL.
Više pročitajte ovdje.
'Putin je istrošio sve resurse'
22:22 - Umirovljeni visoki general američke vojske i bivši zapovjednik američkih specijalnih operacija u Europi Mike Repass smatra da je Vladimir Putin već istrošio resurse namijenjene napadu na Ukrajinu. Repass je radio s ukrajinskim sigurnosnim snagama od 2016. i ima dobar uvid u konflikt. U razgovoru za CNN predviđa da bi ruska vojska mogla ukrajinske gradove sravniti sa zemljom i izazvati izbjegličku krizu koja će destabilizirati središnju i istočnu Europu.
Više pročitajte ovdje.
Prekid vatre u nekoliko ukrajinskih gradova
22:20 - Rusija je objavila u ponedjeljak navečer da će prekid vatre stupiti na snagu za nekoliko ukrajinskih gradova u utorak radi evakuacije civila humanitarnim koridorima. "Ruska Federacija objavljuje prekid vatre od 10 sati (moskovsko vrijeme) 8. ožujka", za evakuaciju civila iz Kijeva kao i drugih gradova.
To su još gradovi Sumi, Harkiv, Černjihiv i Mariupolj, objavilo je rusko ministarstvo obrane zaduženo za humanitarne operacije u Ukrajini u priopćenju koje su prenijele ruske novinske agencije.
Ruske vlasti preplavljene su zahtjevima za evakuaciju građana diljem Ukrajine, objavio je u ponedjeljak ruski Zajednički stožer za humanitarni odgovor u Ukrajini. "Samo između 5. i 7. ožujka 2022. službene strukture Ruske Federacije i Zajednički koordinacijski stožer Ruske Federacije za humanitarni odgovor u Ukrajini zabilježile su 2.000.417 takvih zahtjeva", stoji u priopćenju.
Zelenskij zatražio pomoć američkih Židova
22:19 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij u ponedjeljak je zatražio podršku američkih Židova, usporedivši ruski napad na njegovu domovinu s nacizmom. "Ovo je čisto nacističko ponašanje. Ne mogu to prikazati nikako drugačije“, rekao je Zelenskij krovnoj organizaciji Konferenciji predsjednika američkih židovskih organizacija, u vrijeme dok traži borbene zrakoplove od Zapada, a od NATO-a zabranu letova iznad svog teritorija, što je zasad odbačeno.
Više pročitajte ovdje.
WHO tvrdi da se meta napada i zdravstvene ustanove
22:18 - Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila je u ponedjeljak da je najmanje devet osoba poginulo u 16 napada na zdravstvene ustanove u Ukrajini od početka ruske invazije na tu zemlju.
"Do 7. ožujka WHO je potvrdio 16 napada na zdravstvene ustanove u Ukrajini. Ti su se napadi dogodili od 24. veljače i 3. ožujka. Više incidenata trenutačno se provjerava", navodi WHO na Twitteru.
"Ti su napadi završili smrću najmanje devet osoba, a 16 je ozlijeđenih. Među ozlijeđenima najmanje njih sedam su zdravstveni djelatnici", dodaje WHO.
Macron ne vjeruje u skori prekid rata
22:17 - Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je da ne očekuje da će pregovori dovesti do okončanja rata u Ukrajini u narednim tjednima. Rekao je da je ruskom čelniku rekao da prekid vatre mora doći prije svakog pravog dijaloga, ali da je predsjednik Vladimir Putin to odbio, čineći njihove razgovore "teškim".
"Ne mislim da će u narednim danima i tjednima doći do istinskog rješenja putem pregovora", rekao je Macron.
Ukrajinci pozivaju na sastanak Zelenskog i Putina
22:09 - Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba pozvao je u ponedjeljak na izravne razgovore predsjednika Volodimira Zelenskog i ruskog predsjendika Vladimira Putina. Kuleba je rekao da je Ukrajina svjesna da je Putin osoba koja odlučuje u Moskvi, budući da je treća runda pregovora završila bez veće dobiti.
"Odavno smo željeli izravan razgovor između predsjednika Ukrajine i Vladimira Putina, jer svi razumijemo da je on taj koji donosi konačne odluke, pogotovo sada", rekao je Kuleba.
“Naš predsjednik se ničega ne boji, uključujući i izravan susret s Putinom. Ako se i Putin ne boji, neka dođe na sastanak, neka sjednu i razgovaraju", dodao je.
Švicarski reporter meta ruskog napada
22:04 - Švicarski fotoreporter podijelio je svoje slike kako krvari nakon što je navodno bio meta ruskog napada. "Očito su pucali da ubiju", rekao je švicarski fotoreporter Guillaume Briquet koji je jučer za dlaku izbjegao metke na cesti u južnoj Ukrajini. Oznake "press" bile su jasno vidljive na njegovom automobilu.
Reporteri bez granica (RSF), organizacija koja se zalaže za slobodu medija, podijelila je sliku Guillaumea Briqueta.
'Putinov plan je uništiti i terorizirati Ukrajinu'
22:00 - Američka veleposlanica pri Ujedinjenim narodima Linda Thomas-Greenfield rekla je "jasno je da gospodin Putin ima plan uništiti i terorizirati Ukrajinu", dodajući da su Sjedinjene Države "zabrinute”. “Ako su nam posljednja dva tjedna išta pokazala, to je da ukrajinski narod neće odustati. I mnogi sami Rusi, uključujući mnoge ruske vojnike, ne žele ovaj rat”, rekla je Thomas-Greenfield na sastanku Vijeća sigurnosti UN-a.
Thomas-Greenfield je dodala da je “Putin očito spreman žrtvovati živote tisuća ruskih vojnika kako bi ostvario svoje osobne ambicije”.
Stanovinici Chaplynke sukobljavaju se s ruskim vojnicima
21:58 - Stanovnici Chaplynke koji prosvjeduju posljednji su Ukrajinci koji su se sukobili s ruskim vojnim snagama koje su okupirale njihov grad. Deseci ruskih vojnika postavljeni su u liniji na raskrižju na istočnoj strani grada. Chaplynka se nalazi na južnoj strani rijeke Dnjepar u Hersonskoj regiji i nalazi se duboko unutar ruskog okupiranog teritorija u Ukrajini.
"Idite kući dečki, vratite se kući", čuju se povici na ukrajinskom, ali i ruskom.
Oboren ruski zrakoplov iznad Kijeva
21:51 - Ukrajinske snage protuzračne obrane oborile su ruske zrakoplove iznad Kijeva. Ubrzo nakon toga, u 21:10, u zračnoj borbi na periferiji grada uništen je još jedan ruski zrakoplov, prema riječima zapovjednika Oružanih snaga Ukrajine Valeríja Zalužnija, piše The Kyiv Independent.
U napadu na Mikolaiv ubijeno osam ukrajinskih vojnika
Krstareći projektil pogodio je zgradu rano ujutro 7. ožujka, kada su vojnici spavali unutra, rekao je guverner Mikolaivske oblasti Vitaliy Kim. Osam vojnika je poginulo, 19 je ozlijeđeno, a osam je nestalo, prenosi The Kyiv Independent.
Ruski konvoj i dalje u zastoju?
21:31 - Napredovanje ruskih snaga prema Kijevu i dalje je "zaustavljeno", rekao je novinarima u ponedjeljak visoki dužnosnik američke obrane. Dužnosnik nije imao novosti o tome koliko je veliki ruski vojni konvoj udaljen od centra Kijeva, prenosi CNN.
Napredak konvoja ostao je u zastoju i 6. ožujka, rekao je dužnosnik. Krajem prošlog tjedna bio je otprilike 25 kilometara od centra grada Kijeva. Iako konvoj nije napredovao, "očito je da se u Kijevu vode borbe, oni ga i dalje bombardiraju i pogađaju", dodao je dužnosnik.
Rusi odbacuju tvrdnje da napadaju nuklearku
21:20 - Zamjenik ruskog premijera Alexander Novak odbacio je "lažna" izvješća o ruskim napadima na nuklearnu elektranu (NPP) u Zaporožju. "Danas je puno lažnih navoda o napadima ruskih oružanih snaga u NPP Zaporožje. Još jednom želim naglasiti: Rusija nema nikakve veze s tim", rekao je Novak za televiziju Rossiya-24 u ponedjeljak.
"To jednostavno nije istina. Ruske trupe rade zajedno s ukrajinskim stručnjacima elektrane. Održavamo stalni kontakt s IAEA-om (Međunarodnom agencijom za atomsku energiju), obavještavamo njihovo vodstvo i uvijek smo spremni pružiti tehničku podršku ukrajinskim stručnjacima u servisiranju NPP", rekao je Novak.
Požar u skladištima nafte u Žitomiru
21:16 - Dva skladišta nafte u Žitomirskoj oblasti u našla su se u požaru nakon zračnih napada. Prema Državnoj službi za hitne slučajeve, skladišta nafte nalaze se u Žitomiru i Černjahovu. Požar je ugašen. Za sada nema prijavljenih žrtava.
Ruski oligarh pozvao na kraj rata
21:14 - Ruski oligarh Vladimir Lisin, predsjednik i glavni dioničar NLMK grupe (jednog od najvećih ruskih proizvođača čelika) pozvao je na prekid ruskog rata u Ukrajini. Lisin je poslao pismo koje je objavljeno na društvenim mrežama. Ruski milijarder kaže da je smrt ljudi u Ukrajini tragedija koju je teško opravdati ili objasniti.
Lavrov zaprijetio 'globalnim kolapsom'
21:10 - Rusija je upozorila da će slanje stranih zemalja u Ukrajinu dovesti do "globalnog kolapsa". Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova, rekao je da bi slanje zapadnih plaćenika i vojne opreme na prve crte bojišnice bilo "katastrofalno".
Više od 20.000 stranih dragovoljaca na strani Ukrajine
20:50 - Ukrajinsko ministarstvo obrane priopćilo je kako je stvorilo specijalnu postrojbu Međunarodnu legiju, koja je već započela s izvršavanjem borbenih zadataka za suzbijanje ruske agresije.
Više od 20.000 dragovoljaca i veterana iz 52 zemlje izrazilo je želju za pridruživanjem, rekao je brigadni general Kyrylo Budanov, zapovjednik Glavne obavještajne uprave Ministarstva koje će voditi ovu legiju. Burdanov je izrazio zahvalnost borcima i rekao da se uglavnom radi o iskusnim borcima koji su sudjelovali u mnogim mirovnim kampanjama diljem svijeta.
"Svaka pomoć zlata je vrijedna", rekao je.
Neiskorišteni fondovi za pomoć Ukrajini?
20:45 - Stotine milijuna eura neiskorištenih regionalnih sredstava EU-a trebalo bi hitno usmjeriti u pomoć ukrajinskim izbjeglicama, od kojih su većina žene i djeca, predložio je glasnogovornik grupe EPP-a za regionalni razvoj Andrej Novakov, europarlamentarac EPP-ove Grupe za praćenje kohezije.
"Više od 1,5 milijuna ljudi iz Ukrajine, većinom žena i djece, pobjeglo je od ruskog rata protiv Ukrajine i trebat će im sigurno mjesto za boravak u različitim državama članicama. U međuvremenu, stotine milijuna eura regionalnog financiranja EU-a ne koriste se jer ih vlade nisu uspjele uložiti. Predlažemo da se ova neiskorištena sredstva hitno usmjere u okviru inicijative Cohesion4Ukraine za pomoć ukrajinskim izbjeglicama", rekao je Novakov, navodi se u priopćenju Europske pučke stranke (EPP).
Zapad će nastaviti sa sankcijama
20:32 - Američki predsjednik Joe Biden i čelnici Francuske, Njemačke i Velike Britanije potvrdili su svoju odlučnost da nastave uvoditi sankcije Rusiji zbog njezine "neisprovocirane i neopravdane" invazije na Ukrajinu, priopćila je Bijela kuća.
Biden, francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Olaf Scholz i britanski premijer Boris Johnson razgovarali su u ponedjeljak u videopozivu. Čelnici su "naglasili svoju predanost nastavku pružanja sigurnosne, gospodarske i humanitarne pomoći Ukrajini", stoji u priopćenju Bijele kuće.
Također, američki dužnosnici počeli su prikupljati informacije kako bi se utvrdilo je li Rusija počinila bilo kakve ratne zločine tijekom svoje invazije na Ukrajinu, rekao je glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće, prenosi Reuters.
Izbjeglice stižu i na Šoltu
20:19 - Više od 80 izbjeglica iz Ukrajine do kraja tjedna smjestit će se u kuće s više apartmana na otoku Šolti, doznaje se u ponedjeljak od ravnatelja Crvenoga križa u Splitu Tomislava Goje.
"Dosad je na Šoltu došlo 26 izbjeglica iz Ukrajine, od kojih je 14 djece, i pretežito su s područja Kijeva", rekao je Gojo za Hinu.
Više pročitajte ovdje.
Rusi žele napustiti vojsku
20:11 - Demoralizirani ruski vojnici žele napustiti vojsku te kažu da su "masakrirani" u Ukrajini, prema presretnutim telefonskim pozivima njihovim suborcima i voljenima kod kuće, piše The Sun. U pozivima, vojnici tvrde da bi se rat mogao potrajati "mjesecima", unatoč tvrdnjama Vladimira Putina da će sukob biti gotov za samo dva tjedna.
Više pročitajte ovdje.
UN brine evakuacija djece
20:04 - Gotovo 100.000 djece u Ukrajini, od kojih su polovina djeca s invaliditetom, živi u ustanovama ili u internatima i važno je poduzeti mjere opreza prije nego ih se evakuira u druge zemlje zbog ruske agresije, izrazile su zabrinutost UN-ove agencije u ponedjeljak.
Visoki povjerenik UN-a za izbjeglice (UNHCR) Filippo Grandi te izvršna direktorica UNICEF-a (UN-ov Međunarodni fond za djecu) Catherine Russell uputili su zajedničko upozorenje da bi se evakuacija bez nužnog opreza mogla loše završiti, izlažući djecu predatorima i krijumčarima.
"Imamo informacije da ustanove žele skloniti djecu na sigurno u susjedne zemlje i drugdje", piše dvoje čelnika dok je 1,7 milijuna Ukrajinaca, a među kojima su stotine tisuća djece, već napustilo zemlju zbog rata.
Uskoro i četvrti krug pregovora?
19:51 - Četvrti krug pregovora s Ukrajinom očekuje se u "vrlo, vrlo bliskoj budućnosti", kaže ruski pregovarač, prenosi Reuters. Nakon neuvjerljivih razgovora u Bjelorusiji danas, ruski pregovarač Leonid Slutsky rekao je da će se uskoro održati još jedan krug pregovora, ali nije naveo točan datum.
"Sljedeći, četvrti krug održat će se u Bjelorusiji u vrlo, vrlo bliskoj budućnosti", rekao je Slutsky ruskoj državnoj televiziji. “Neću još imenovati točan datum. To će se utvrditi, možda sutra", dodao je.
Rusi se povlače iz Mikolaiva
19:45 - Gradonačelnik grada Mikolaiva na jugu Ukrajine ustvrdio je u ponedjeljak da se ruske snage povlače nakon, kako kaže, pokušaja napada na gradsku zračnu luku. Oleksandr Senkevych rekao je za CNN da je ruska vojska pokušala "napasti zračnu luku, a naše su se trupe borile s njima i da su se vratile na granicu… za 20-25 km".
Senkevych je rekao da je grad bio suočen s “raketnim napadom… na naš grad je palo oko 60 raketa, a 61 zgrada je… uništena, a oko 40 raketa palo je neeksplodirano. Tako da smo od jutra imali i napad teškog naoružanja poput tenkova i strojeva.
Rublja na rekordno niskim razinama
19:36 - Ruska rublja je još više pala u odnosu na američki dolar, dosegnuvši rekordno niske razine, dok se sve više govori o mogućim novim sankcijama. Trenutno 1 dolar vrijedi 155 rubalja. Prije nego što je počeo sukob s Ukrajinom, obično bi se trgovalo između 70 i 80 rubalja za dolar. Na najnižim vrijednostima u ponedjeljak, ruska rublja je od početka godine izgubila 90% svoje vrijednosti u odnosu na američki dolar.
Rublja je pala jer je Zapad uveo stroge ekonomske sankcije, a ruska vlada uvela kontrolu kapitala kako bi pokušala zaustaviti odljev novca iz Rusije.
Amerikanci šalju dodatne trupe u Europu
19:32 - Američki ministar obrane Lloyd Austin naredio je da se dodatne trupe i američka vojna sredstva rasporede u različite dijelove Europe usred tekuće ruske invazije na Ukrajinu radi daljnje potpore američkim saveznicima u NATO-u, rekao je novinarima u ponedjeljak visoki američki obrambeni dužnosnik, a prenosi CNN.
Ministarstvo obrane poslat će ukupno 500 vojnika u ovaj novi raspored, rekao je dužnosnik. Raspoređivanje će uključivati slanje zrakoplova za punjenje gorivom KC-135 u Grčku, ali dužnosnik nije mogao reći koliko će zrakoplova biti poslano niti odakle će u SAD-u dolaziti.
'Specijalni rat protiv Rusije'
19:21 - Profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu Ivan Rimac gostovao je na N1 televiziji gdje je komentirao domaće političke aktualnosti i rusku invaziju na Ukrajinu. Rekao je i kako je činjenica da smo mi i cijela Europa već u specijalnom ratu protiv Rusije te da će sve zemlje preispitati svoju ovisnost o Rusiji.
Više pročitajte ovdje.
Plenković komentirao Putinovu 'crnu listu'
19:17 - Premijer Andrej Plenković rekao je da je s današnjim danom iz Ukrajine izbjeglo 1,8 milijuna ljudi. Komentirao je i Putinovo stavljanje Hrvatske na "crnu listu". "Ako ste na tom popisu znate da ste vodili dobru politiku", rekao je.
Više pročitajte ovdje.
Ubijen gradonačelnik Hostomela
19:15 - Gradonačelnik Hostomela ubijen je iz vatrenog oružja dok je dijelio pomoć, prema ukrajinskim dužnosnicima, prenosi Sky News. Grad je to koji se nalazi blizu Kijeva i dom je zračne luke Hostomel, ključne strateške točke u središtu borbi između ruskih i ukrajinskih snaga.
Gradsko vijeće je priopćilo da je Yuri Prylypko umro dok je dijelio kruh i lijekove onima kojima je potrebna. Ubijen je zajedno s još dvojicom, Ruslanom Karpenkomom i Ivanom Zoreom.
U priopćenju Vijeća Hostomela navodi se da je on "umro kao heroj", dodajući da je nemoguće da se odmah održi sprovod zbog rata.
Kritika Ukrajini zbog ratnih zarobljenika
19:13 - Amnesty International kritizirao je ukrajinske vlasti zbog dovođenja ruskih ratnih zarobljenika na konferencije za novinare. Ratni zarobljenici "moraj imati prava prema Trećoj Ženevskoj konvenciji", rekla je nevladina organizacija.
Ukrajinske vlasti pokazale su ruske ratne zarobljenike na tiskovnim konferencijama kako bi razgovarali o njihovoj ulozi u vojnoj invaziji. Videozapisi na društvenim mrežama također pokazuju kako zarobljeni vojnici kontaktiraju članove obitelji kod kuće.
SAD: Rusija je iskoristila gotovo 100% svoje borbene moći
19:09 - Rusija je angažirala "gotovo 100%" svoje borbene moći koja je bila organizirana na granici Ukrajine i Bjelorusije, tvrdi visoki dužnosnik američke obrane, a prenosi CNN. Rusija je, tvrdi, lansirala više od 625 projektila protiv Ukrajine.
EU razmatra zahtjeve Ukrajine, Gruzije i Moldavije
19:06 - Zahtjeve za članstvo u EU iz Ukrajine, Gruzije i Moldavije razmatrat će Europska komisija. Odluku o razmatranju zahtjeva, koju su donijeli veleposlanici EU-a, mora potpisati Europsko vijeće, ali to se opisuje kao proceduralna formalnost.
Stalni predstavnici država članica danas su na sastanku raspravljali o zahtjevima zaprimljenim tijekom prošlog tjedna i složili se pozvati Komisiju da o svakoj iznese mišljenje. Međutim, priprema mišljenja Komisije može potrajati i do 18 mjeseci. A ako je uspješan, proces pridruživanja EU obično traje godinama.
Kijevom odjekuju eksplozije
19:04 - U središtu Kijeva čuju se glasne eksplozije. Oglašavaju se sirene za zračni napad. "Upozorenje o zračnom napadu u Kijevu! Svi bi trebali odmah otići u skloništa!", objavile su gradske vlasti.
Ruske trupe zauzele još pet naselja u Ukrajini
18:57 - Ruske trupe zauzele su još pet naselja u Ukrajini, dok narodne milicije Donjeck i Lugansk također nastavljaju napredovati, priopćilo je rusko Ministarstvo obrane.
"Postrojbe Oružanih snaga Rusije preuzele su kontrolu nad Novoukrainskom, Staromajorskojem, Staromlinovkom, Mayorovo i Removkom. Humanitarna pomoć se pruža svim mirnim stanovnicima ovih oslobođenih naselja", rekao je glasnogovornik ministarstva Igor Konašenkov na brifingu u ponedjeljak. U međuvremenu, "napredujuća skupina trupa LPR-a preuzela je kontrolu nad Kudrjašovkom, Voronovim, Metelkinom, Medvežjem, Askoronovkom, Petrovkom, Aleksandrovkom", rekao je.
Dodao je da su ruske trupe uništile pet vojnih skladišta u Ukrajini. "Udari na vojnu infrastrukturu Ukrajine se nastavljaju. Bombarderi ruskih zračnih snaga i napadni zrakoplovi uništili su 26 vojnih objekata, uključujući dva zapovjedno-kontrolna centra, radarsku stanicu, pet skladišta streljiva i jedanaest područja koncentracije vojnika i opreme", rekao je Konašenkov.
Ranije danas je rekao da je od početka specijalne vojne operacije u Ukrajini uništeno ukupno 2396 vojnih objekata.
Završili pregovori
18:57 - Predstojnik ureda ukrajinskog predsjednika Mykhailo Podoliak objavio je to na svojem Twitter profilu da je završila treća runda pregovora.
"Treći krug pregovora je završen. Ima malih pozitivnih napredaka u poboljšanju logistike humanitarnih koridora… Nastavljene su intenzivne konzultacije o temeljnom političkom bloku propisa, uz prekid vatre i sigurnosna jamstva", napisao je Podoliak.
Ruski pregovarač Medinski izjavio je da se "očekivanja Moskve od pregovora s Ukrajinom nisu ostvarila".
Ukrajinci uništili rusku tenkovsku četu
18:29 - Tijekom borbi za Mariupolj, ukrajinski marinci i bataljun dobrovoljaca Azov uništili su rusku tenkovsku četu, zajedno sa 6 oklopnih vozila i 40 vojnika, priopćio je stožer Združenih operativnih snaga. "Ukrajinski branitelji i dalje drže liniju u Mariupolju. Ruski okupatori u borbama za ovaj herojski grad Ukrajine trpe kolosalne gubitke", napisali su.
Prema podacima Združenih operativnih snaga, oni sada imaju u svom posjedu dokumente koji pripadaju ruskim okupacijskim snagama s popisom osoblja i njihovim adresama.
'Putin bi uskoro mogao biti gotov'
18:23 - Vladimir Putin mogao bi biti "gotov“ invazijom na Ukrajinu nakon podcjenjivanja vojnog, socijalnog i gospodarskog otpora u zemlji i inozemstvu, sugerirao je vojni stručnjak, a piše Daily Mail. Profesor Michael Clarke rekao je da je slanje vojnika da zauzmu Kijev jako glupo i da bi na kraju moglo dovesti do Putinovog pada.
Govoreći za Westminster Hour BBC Radija 4, profesor Clarke je rekao da je "svaki dan ukrajinske vlade koja još uvijek radi i stoji politička pobjeda za njih i politički poraz za Rusiju“.
Više pročitajte ovdje.
Kamion provalio vrata ruskog veleposlanstva u Irskoj
18:15 - Rusko veleposlanstvo optužilo je irsku vladu za kršenje međunarodnog prava nakon što je danas poslijepodne veliki kamion provalio vrata ograde ruskog veleposlanstva u Dublinu, piše Irish Times. Glasnogovornica veleposlanstva optužila je pripadnike irske garde da su bili po strani dok se incident događao. Vozač kamiona uhićen je zbog kaznenog djela i ostaje u pritvoru. Ozlijeđenih nije bilo.
Objavljeni videozapisi pokazuju da se kamion kreće unatrag prema vratima ograde i provaljuje kroz njih. Ovo je promatrao veći broj prosvjednika i čuli su se povici: "Bravo!" Vozač je potom izašao iz vozila i pokazivao fotografije, kako je rekao, ruskih zločina u Ukrajini. "Želim da veleposlanik i njegovi kolege napuste ovu zemlju, napuste ovu slobodnu zemlju. Napravio sam svoje, momci. Krajnje je vrijeme da ostatak Irske odradi svoj dio", rekao je vozač kamiona dok ga je irska garda odvodila.
UN: Ukrajinu napustilo 1,7 milijuna ljudi
18:11 - Više od 1,7 milijuna Ukrajinaca do sada je prešlo u srednju Europu, objavila je u ponedjeljak agencija Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR). Reuters je izvijestio da je Poljska, koja ima najveću ukrajinsku zajednicu u srednjoj Europi, primila više od milijun ukrajinskih izbjeglica od početka sukoba 24. veljače, a prekretnica je bila u nedjelju.
Ukupno 1.735.068 civila, uglavnom žena i djece dosad je prešlo granicu u središnju Europu, priopćio je UNHCR. Europska unija mogla bi vidjeti čak pet milijuna ukrajinskih izbjeglica ako se rusko bombardiranje Ukrajine nastavi, rekao je visoki diplomat EU Josep Borrell.
Njemačka i Mađarska protiv novih sankcija
18:05 - Njemački kancelar Olaf Scholz rekao je da Europa ne može osigurati dovoljnu opskrbu energije bez uvoza iz Rusije. "Energetika je namjerno izostavljena iz prethodnih krugova sankcija", rekao je Scholz u priopćenju u ponedjeljak, dodajući da je ruska energija od "bitne važnosti" za opći, svakodnevni život njenih građana.
U međuvremenu, mađarski ministar financija Mihaly Varga rekao je da njegova vlada neće podržati nikakve sankcije ruskoj energetici. Varga je govorio o značajnoj šteti koju su postojeće sankcije Rusiji nanijele njenom gospodarstvu. "Oni koji traže proširenje sankcija, žele da mađarski narod plati cijenu rata", dodao je.
Odjekuju eksplozije u Mikolaivu
18:02 - I dalje traju borbe u Mikolaivu, gradu 400 kilometara južno od Kijeva, kojim odjekuju nove eksplozije vojnih napada. Posljednjih dana vatrene borbe između ukrajinske i ruske vojske bile su usmjerene oko vojne baze na jugoistočnoj strani grada.
U videu objavljenom na Telegramu, regionalni administrator za područje Mikolaiva, Vitali Kim, tvrdi da su se Rusi povlačili nakon što su izgubili dva tenka u "tenkovskoj bitci" na aerodromu, prenosi CNN.
Snage DPR-a stigao do Zaporožja uz velike gubitke
17:58 - Separatistička Narodna republika Donjeck (DPR) izgubila je 47 vojnika, a još 179 ih je ozlijeđeno od početka specijalne vojne operacije, rekao je glasnogovornik policije DPR Eduard Basurin.
"Nažalost, među našim borbenim prijateljima uključenim u specijalnu vojnu operaciju za oslobađanje Donbasa bilo je gubitaka: 47 branitelja DPR-a je ubijeno na dužnosti, a 179 suboraca je ranjeno", rekao je Basurin novinarima u ponedjeljak.
Potvrdili su i da su pro-ruske snage DPR-a stigle do granice ukrajinske regije Zaporožje i zauzele još tri naselja, rekao je Basurin. "Ukupno su gubici ukrajinske vojske od početka operacije iznosili 600 mrtvih i preko 700 ozlijeđenih", dpdao je.
Vlada donijela odluku o raseljenima iz Ukrajine
17:43 - Vlada je ponedjeljak prihvatila Odluku o uvođenju privremene zaštite u Hrvatskoj za raseljene osobe iz Ukrajine, a potpredsjednik Vlade Davor Božinović istaknuo je da je najvažnije kvalitetno organizirati sustav kako bi bili spremni na mogući veći priljev izbjeglica.
"Radi se o situaciji koja je bez presedana nakon Drugog svjetskog rata i zahvaljujući brzoj reakciji Europske unije i aktiviranom Mehanizmu o privremenoj zaštiti, Republika Hrvatska zbrinut će sve raseljene osobe iz Ukrajine koje budu iskazale želju da ostvare međunarodnu privremenu zaštitu na teritoriju naše države", rekao je na sjednici Vlade Božinović.
Predsjednik Hrvatskoga Caritasa srijemski biskup koadjutor mons. Fabijan Svalina izjavio je u ponedjeljak da je Hrvatski Caritas od početka krize prikupio oko dva milijuna kuna pomoći za Ukrajinu. Od 27. veljače do danas prihvatni centar "Jug" u Osijeku registrirao je stotinjak izbjeglica koje su većim dijelom smještene na području Osječko-baranjske županije, izvijestio je u ponedjeljak županijski Stožer civilne zaštite.
Procjena ratne štete
17:39 - Ukrajina je pretrpjela ratnu štetu na svojoj infrastrukturi vrijednu 10 milijardi dolara. Ukrajinsko ministarstvo infrastrukture priopćilo je da se najnovija procjena odnosni na vrijeme od početka ruske invazije do nedjelje.
Ministarstvo unutarnjih poslova zemlje objavilo je i da još uvijek treba evakuirati 4.000 ljudi iz predgrađa Kijeva na sigurno mjesto. "Rusija čini sve što može da spriječi humanitarne koridore", dodaje se.
Rusko granatiranje sprječava evakuaciju civila iz Kijeva, Mariupolja, Sumija, Harkiva, Volnovahe i Mikolajiva, objavilo je ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova u ponedjeljak. "To sprječava siguran prolazak humanitarnih kolona s Ukrajincima i inozemnim državljanima, kao i dostavu lijekova i hrane“, priopćilo je ministarstvo.
Ljudi bježe iz Dnjepra
17:33 - Na željezničkoj stanici u Dnjepru ljudi čekaju najmanje šest sati na snijegu i hladnoći kako bi se ukrcali na vlak za evakuaciju koji ide na zapad. Mnogi su čekaju u redovima još od u 8 ujutro, a među njima su i brojne obitelji iz samog Dnjepra koje vide kako im se rat približava te žele izaći dok još mogu.
Prije nekoliko dana na peronima je bilo kaotičnih scena, dok su se ljudi probijali u vagone. Sada je red uredan, ali se satima proteže duž trga. Volonteri su stigli ranije sa šalicama vruće riže i kriškama kruha.
Ruska vojska preuzima kontrolu nad TV tornjevima u Melitopolju
17:29 - Televizijski i radiokomunikacijski tornjevi Melitopolja trenutno su pod kontrolom ruskih snaga, objavio je gradonačelnik Melitopola Ivan Fedorov na Facebooku.
"Gradski TV toranj, zajedno s gradskim radiokomunikacijskim tornjevima, pod kontrolom su okupatora grada Melitopolja – onih koji od danas kontroliraju grad – oružanih snaga Ruske Federacije. Sadržaji koji se plasiraju putem radijskih postaja, i svi videosadržaji, nisu pod kontrolom mene ili gradskog izvršnog odbora", napisao je Fedorov.
Ukrajinci objavili kolonu uništenih ruskih kamiona
17:22 - Ukrajinski mediji su objavili da su njihove oružane snage potpuno uništile veliki konvoj kamiona s gorivom ruske vojske u blizini Prilukija u Černigovskoj regiji.
'U Kremlju su vrlo nervozni'
17:01 - Bivši hrvatski veleposlanik u Moskvi Božo Kovačević govorio je za Net.hr o ratu u Ukrajini, oslabljenoj ruskoj poziciji i potencijalnim raspletima ovog rata. "Izvještaji s terena govore kako ruska vojska ne napreduje očekivanom brzinom, a zbog takvog su razvoja događaja zasigurno nervozni u Kremlju", smatra Kovačević.
"Vrlo su nervozni u Kremlju, to se vidjelo i po obraćanju predsjednika Putina članovima Vijeća za nacionalnu sigurnost Rusije, onog Vijeća pred kojim je Putin najavio priznanje Luhanska i Donjecka, nakon čega je uslijedila invazija. Prije par dana je održana sjednica putem video linka i prvi dio sjednice je bio Putinovo obraćanje - Putin je njima govorio ono što bi oni trebali reći njemu - govorio je o ruskom herojstvu, borbi protiv nacizma, ruskim ordenima… Sve to govori o tome da se operacije ne odvija onako kako je bila zamišljena", rekao je Kovačević.
Više pročitajte ovdje.
Lavov moli za pomoć
16:59 - Gradonačelnik Lavova rekao je da je grad na zapadu Ukrajine dosegao granice svojih mogućnosti da pomogne ljudima raseljenim zbog ruskog napada na Ukrajinu i apelirao na međunarodne organizacije za pomoć. Gradonačelnik Andriy Sadoviy rekao je da je nekoliko stotina tisuća ljudi već prošlo kroz Lavov dok su se uputili na zapad tražeći sigurnost, javlja Reuters.
Oko 200.000 interno raseljenih osoba sada je boravilo u Lavovu, a 50.000 ih je svakodnevno prolazilo kroz željeznički kolodvor u Lavovu. "Razumijemo da će biti još jednog vala izbjeglica i pozivamo međunarodne humanitarne organizacije da dođu ovdje i pomognu", rekao je.
UN: Ubijeno je 406 civila
16:52 - Više od 406 civila ubijeno je u Ukrajini od početka ruske invazije 24. veljače, objavio je Ured visokog povjerenika UN-a za ljudska prava (OHCHR) u priopćenju u ponedjeljak. Još 801 civil je ozlijeđen, rekao je OHCHR.
OHCHR je priznao da su stvarne brojke vjerojatno "znatno veće". Ove brojke uključuju podatke prikupljene između 4 sata ujutro po lokalnom vremenu 24. veljače 2022., kada je započeo oružani napad Ruske Federacije na Ukrajinu, i ponoći 6. ožujka 2022., priopćio je OHCHR.
'Zašto gađaju bolnicu?'
16:49 - Novinarka iz Kijeva Maria Pysarenko, otkrila je za N1 televiziju kako se građani i vojska u Kijevu pripremaju za veliku bitku koja se očekuje u idućim danima. Prema ukrajinskim obavještajnim podacima, tvrdi Pysarenko, Rusi gomilaju snage na sjeveru kako bi omogućili konvoju ulazak u grad.
“Ukrajinska protuzračna obrana uspješno uništava ruske projektile, no jučer su stigla izvješća da je pogođena kijevska dječja bolnice. Nitko nije ozlijeđen, ali takvi se napadi nastavljaju. Takav se napad dogodio i prije nekoliko dana. To je nešto što je sve šokiralo. Zašto Rusi ciljaju dječju bolnicu?”, rekla je Pysarenko pa dodala da je zabrinjavajuća najava Ministarstva obrane Rusije da će ciljati vojne tvornice.
Dodala je da se jedni pokušavaju evakuirati, a drugi ostaju i pomažu vojsci u borbama i pripremama za nadolazeće dane. “Očekujemo veliki napad na Kijev”, istaknula je.
Rusi uništili 202 škole
16:40 - Rusko granatiranje je već oštetilo ili uništilo 202 škole, 34 bolnice, više od 1500 stambenih zgrada u Ukrajini, izjavio je Mihajlo Podoliak, savjetnik šefa administracije predsjednika Volodimira Zelenskog.
Austrija ostaje neutralna
16:19 - Austrijski kancelar Karl Nehammer izjavio je u ponedjeljak da se namjerava zauzeti za to da njegova zemlja ostane neutralna u svjetlu rata i ruskog napada na Ukrajinu. "Austrija je bila neutralna, jest neutralna, a takva će i ostati", kazao je Nehammer novinarima tijekom posjeta Kataru.
Neutralnost je važna, istaknuo je austrijski kancelar, dodavši da pitanje austrijske neutralnosti smatra zatvorenim. Protiveći se svemu onome što stoji iza rata u Ukrajini austrijski političari i mediji počeli su postavljati pitanje o tome treba li se zemlja pridružiti NATO-u.
U napadu na Makariv poginulo 13 osoba
16:15 - Najmanje 13 osoba poginulo je u zračnom napadu na tvornicu kruha u gradu Makarivu u blizini Kijeva, priopćila je ukrajinska hitna služba. Pet osoba je spašeno, navodi se, a vjeruje se da je oko 30 ljudi bilo u tvornici u vrijeme napada, prenosi Sky News.
Vijest dolazi nakon što je ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova tvrdilo da su ruske trupe nastavile ispaljivati projektile na neke gradove, uključujući Kijev - unatoč obećanju humanitarnih koridora. Od jutros je u Ukrajini otvoreno šest humanitarnih koridora, priopćilo je rusko ministarstvo obrane. Koridori su otvoreni nakon dogovorenog prekida vatre kako bi se pomoglo civilima da se sigurno evakuiraju iz gradova Kijeva, Mariupolja, Harkova i Sumija.
Britanska veleposlanica napustila Ukrajinu
16:08 - Britanska veleposlanica u Ukrajini napustila je zemlju zbog "ozbiljne sigurnosne situacije", rekla je ministrica vanjskih poslova Liz Truss. Ranije tijekom invazije veleposlanica Melinda Simmons i smanjeno osoblje veleposlanstva preselili su se iz glavnog grada Kijeva u Lavov u zapadnoj Ukrajini, gdje se prijetnja smatrala manje akutnom.
Sastanak vijeća sigurnosti UN-a održat će se danas poslijepodne
15.53 - Vijeće sigurnosti UN-a danas poslijepodne održat će sastanak kako bi raspravljali o humanitarnoj situaciji u Ukrajini, prenosi Guardian.
Moskva sastavila popis 'neprijateljskih' zemalja
15.48 - Rusija je sastavila listu "neprijateljskih" zemalja kojima ruski građani i tvrtke mogu otplatiti dug u rubljama, valuti čija je vrijednost od siječnja pala za 45 posto, priopćila je u ponedjeljak vlada. Na listi su između ostalih SAD, Kanada, Australija, države članice EU-a, Ujedinjeno Kraljevstvo, Švicarska, Monako, Južna Koreja i Japan.
Popis je usvojen nakon predsjedničke uredbe od 5. ožujka kojom se ruskoj vladi, kompanijama i građanima dozvoljava da privremeno u rubljama otplate dugove u stranoj valuti međunarodnim kreditorima iz "neprijateljskih zemalja".
Više pročitajte OVDJE.
Ukrajinski pregovarač pozvao na zaustavljanje napada na civile
15.39 - Ukrajinski pregovarač Podolyak pozvao je Ruse da zaustavi napade na civile, neposredno prije početka trećeg kruga pregovora.
"Za nekoliko minuta krenut ćemo u pregovore s vođama zemlje koja stvarno vjeruje da je nasilje protiv civila argument."
Krenuo je treći krug pregovora
15.22 Ukrajinska delegacija stigla je u Bjelorusiju na treći krug pregovora i oni su upravo krenuli, javlja ruski BBC.
Tri bloka pitanja na pregovorima
15.21 - Vladimir Medinski, šef ruskog izaslanstva, dao je izjavu prije početka razgovora: "Razmatrat će se sva ista pitanja, tri bloka pitanja: pitanja unutarnje političke nagodbe, međunarodni humanitarni aspekti i pitanja vojnog rješenja".
Većinu vremena Medinski je govorio o tome kako "ukrajinska strana sprječava stvaranje koridora" za evakuaciju stanovnika. Medinski je rekao da će s ukrajinskim izaslanstvom razgovarati o humanitarnim koridorima.
U Hrvatsku je stiglo više od 2580 izbjeglica
15.18 - "U Hrvatsku je pristiglo više od 2580 izbjeglica iz Ukrajine", kazao je na sjednici vlade u ponedjeljak hrvatski premijer Andrej Plenković. Podsjetio je i kako je, po informacijama Međunarodne organizacije za migracije, Ukrajinu napustilo 1,8 milijuna ljudi.
"U Hrvatsku ih je do danas ušlo više od 2580", kazao je Plenković, dodajući da je najviše žena (1205) i djece (950).
Evakuirano još 2000 ljudi
15.12 - 2000 ljudi evakuirano je iz ukrajinskog grada Irpin, uključujući i 200 djece. Evakuirali su ih policija i vojska i lokalne vlasti, rekao je ministar unutarnjih poslova.
Ukrajinci zauzeli važan aerodrom
15.03 - Ukrajinske snage su ponovno zauzele Mykolaiv aerodrom, prema navodima regionalnog guvernera Vitaliyu Kimu.
Carina preusmjerava izbjeglice u druge zemlje
15.00 - Ukrajinska carina preusmjerava ljude na prijelaze s Mađarskom, Slovačkom, Rumunjskom i Moldavijom jer na njihovim granicama nije gužva kao na onoj s Poljskom, javlja Kyiv Independent.
UNCHR: Iz Ukrajine izbjeglo 1,7 milijuna ljudi
14.58 - Povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice poručio je kako je do sada zbog rata u Ukrajini iz države pobjeglo gotovo 1,7 milijuna ljudi. više od milijun ljudi stiglo je u Poljsku.
'Crna lista' Rusije: Dugovi 'neprijateljskim zemljama' bit će otplaćeni u rubljama
14.50 - Rusija je sastavila listu "neprijateljskih" zemalja kojima ruski građani i tvrtke mogu otplatiti dug u rubljama, valuti čija je vrijednost od siječnja pala za 45 posto, priopćila je u ponedjeljak vlada. Na listi su između ostalih SAD, Kanada, Australija, države članice EU-a, Ujedinjeno Kraljevstvo, Švicarska, Monako, Južna Koreja i Japan.
Popis je usvojen nakon predsjedničke uredbe od 5. ožujka kojom se ruskoj vladi, kompanijama i građanima dozvoljava da privremeno u rubljama otplate dugove u stranoj valuti međunarodnim kreditorima iz "neprijateljskih zemalja".
To je moguće ako dužnik od ruske banke zatraži otvaranje posebnog računa u rubljama u ime stranog kreditora i pošalje mu ekvivalentu uplatu u rubljama po dnevnom tečaju Ruske središnje banke. Ovo je jedan od prvih odgovora Rusije na sankcije koje su joj nametnute zbog invazije na Ukrajinu.
Sankcije su izazvale povijesni pad vrijednosti rublje i zamrzavanje ruske državne imovine u inozemstvu, čime je središnjoj banci onemogućeno korištenje deviza za stabilizaciju rublje. Ne mogu se, međutim, blokirati sve rezerve ruske Središnje banke, budući da nisu sve na Zapadu. EU ne može blokirati rezerve u Moskvi ili u Kini.
Guardian piše da je rublja danas dosegla rekordno niski tečaj od 131,25 za jedan dolar i 143,3 za jedan euro.
Podoljak: 'Rusi su barbari 21. stoljeća'
14.45 - Savjetnik ukrajinskog predsjednika, Mihajlo Podoljak je na Twitteru prije početka trećeg kruga pregovora s Rusijom, Ruse nazvao "barbarima 21. stoljeća".
Naveo je da su ruske snage oštetile ili uništile 202 škole, 34 bolnice i oko 1500 stambenih objekata. Istakuno je kako su stotine naselja bez struje, vode i grijanja.
"Ruska vojska ne zna kako se boriti protiv drugih vojski. Ali je dobra u ubijanju civila", zaključio je Podoljak.
UN: U Ukrajini ubijeno 406, a ranjen 801 civil
14.35 - Od početka ruske invazije na Ukrajinu zabilježeno je 406 ubijenih i 801 ranjeni civil, prema Agenciji UN-a za ljudska prava, piše Sky News. Napominju da bi stvarni broj poginulih i ranjenih civila mogao biti i veći.
Ukrajinska delegacija stigla na mirovne pregovore
14.33 - Ukrajinska je delegacija u posljednji trenutak stigla vojnim helikopterom na treći krug mirovnih pregovora, javlja bjeloruska agencija Belta.
Prethodna dva kruga pregovora nisu osigurala trajni prekid vatre, povlačenje Rusije ili otvaranje humanitarnih koridora za civile.
Johnson odbio prijedlog za lakšim izdavanjem viza Ukrajincima
14.23 - Britanski premijer Boris Johnson odbio je u ponedjeljak pozive da Britanija olakša zahtjev za dobivanje vize ukrajinskim izbjeglicama koji bježe od sukoba, rekavši da je Britanija velikodušna zemlja, no da mora provjeravati tko ulazi u zemlju.
"Vrlo smo, vrlo velikodušna zemlja. No ono što želimo je kontrola i želimo imati mogućnost provjere", rekao je novinarima. "Mislim da je to razumno, s obzirom na to što se događa u Ukrajini, da imamo osnovnu mogućnost provjeriti tko ulazi u zemlju."
"Ono što nećemo imati je sustav po kojem ljudi mogu doći u Veliku Britaniju bez ikakvih provjera i kontrola - mislim da to nije ispravan pristup - no ono što ćemo mi imati je stav koji je vrlo, vrlo velikodušan. Dok se situacija u Ukrajini pogoršava, ljudi će željeti vidjeti da ova zemlja otvara ruke ljudima koji bježe od progona, od ratne zone", poručio je Johnson.
Michel: Sljedećih dana raspravit ćemo o članstvu Ukrajine u EU
14.22 - Čelnici Europske unije sljedećih će dana raspravljati o zahtjevu Ukrajine za pridruživanje 27-članom bloku, poručio je u ponedjeljak na Twitteru predsjedavajući summita EU Charles Michel.
“Solidarnost EU-a, prijateljstvo i pomoć bez presedana Ukrajini su nepokolebljivi. Razgovarat ćemo o zahtjevu Ukrajine za članstvo u narednim danima”, rekao je.
Čelnici EU-a trebali bi razgovarati o ratu u Ukrajini i nastojanjima zemlje za pridruživanjem EU na neformalnom summitu u Parizu u četvrtak.
Sastanak ruskog ministarstva obrane i delegacije UN-a
14.20 - Dužnosnici ruskog Ministarstva obrane održali su u ponedjeljak u Moskvi sastanak s predstavnicima Ujedinjenih naroda kako bi razgovarali o situaciji u Ukrajini, javlja CNN.
"Razgovaralo se o formuli interakcije za rješavanje humanitarnih problema na teritoriju Ukrajine, u Donjecku i Luhansku", stoji u priopćenju ruskog MORH-a bez daljnjih detalja.
Sastanak je održan nakon nakon telefonskog razgovora ruskog ministra obrane Sergeja Šojgua i glavnog tajnika UN-a Antonio Guterresa.
Guterres je u nedjelju tna Twitteru napisao: “Apsolutno je neophodno uspostaviti stanku u borbama u Ukrajini kako bi se omogućio siguran prolazak civila iz Mariupolja, Harkiva i Sumija, kao i svih drugih mjesta zahvaćenih sukobom, te kako bi se osigurala humanitarna pomoć koja spašava živote te zalihe koej se mogu dopremiti za one koji ostanu.”
Žitelji Hersona sukobili se s ruskom vojskom
14.15 - Žitelji okupiranog ukrajinskog grada Hersona posljednjih dana prosvjeduju na ulicama uz transparente i zastave. Danas su se neki od njih sukobili s ruskom vojskom. Jučer je navodno ruska vojska pucala u zrak kao znak upozorenja prosvjednicima.
Macron: 'Situacija u Ukrajini je svakim danom sve gora'
14.12 - Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da je situacija u Ukrajini svakim danom sve gora i da će Francuska nastaviti vršiti pritisak na Rusiju kroz sankcije.
“Situacija se pogoršava svakim danom. Ljudi umiru, umor se slegne… nismo uspjeli postići prekid vatre”, rekao je Macron za LCI televiziju.
Rusija je u ponedjeljak najavila nove "humanitarne koridore" za prijevoz Ukrajinaca zarobljenih pod njenim bombardiranjem - u samu Rusiju i njezinu saveznicu Bjelorusiju, u potezu koji je Kijev odmah proglasio nemoralnim štosom.
Ukrajinci pogodili ruski ratni brod pored Odese
14.10 - Ukrajinske pomorske snage pogodile su ruski brod "Vasilij Bikov" tijekom obrane regije Odesa, izvijestila je ukrajinska mornarica. "Na plovilo su pucali u Crnom moru. Neprijatelj se ponovno povukao". izvijestili su. Brod je navodno pogođen višecijevnim raketnim sustavom MLRS.
Njemačka traži način smanjenja ovisnosti o ruskim energentima
14.04 - U Njemačkoj se intenzivno raspravlja o mjerama koje bi ublažile drastični porast cijena energenata i dugoročno smanjila ovisnost o ruskim izvorima, a razmišlja se i o produljenju roka do kojeg bi njemačke nuklearne elektrane trebale biti isključene.
"Tehnički je moguće nuklearne elektrane dulje ostaviti u funkciji, pitanje želimo li to je političke prirode“, rekao je bavarski premijer Markus Soeder u razgovoru za jutarnji program javnog servisa ZDF.
On smatra da bi produljenje rada nuklearnih elektrana za „tri do pet“ godina pomoglo u procesu smanjenja ovisnosti o ruskim energentima, uz istodobno očuvanje klimatskih ciljeva. Trenutno su još samo tri njemačke nuklearne centrale u pogonu i to do kraja ove godine. Krajem prošle godine su iz mreže opskrbe električnom energijom isključene tri nuklearne centrale.
Odluka o izlasku Njemačke iz opskrbe energijom preko nuklearnih centrala donesena je 2011. nakon katastrofe u japanskoj Fukušimi. Bavarski ministar je kao kratkoročnu mjeru naveo i smanjenje poreza na dodanu vrijednost na naftne derivate.
EU priprema još strože sankcije Rusiji
13.49 - Europska unija priprema daljnje sankcije Rusiji zbog "nepromišljenosti Kremlja prema građanima, ženama, djeci i muškarcima", poručila je predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen, javlja CNN.
Govoreći u Bruxellesu uoči sastanka s talijanskim premijerom Mariom Draghijem, Ursula von der Leyen je rekla: "Razgovarat ćemo, naravno, o situaciji u Ukrajini, o groznom ratu koji vodi Putin." Dvojica čelnika također će razgovarati o "novom paketu provedbe". "Već smo imali tri paketa teško pogođenih sankcija, ali sada moramo biti sigurni da nema rupa i da je učinak sankcija maksimalan. Sankcije koje su na snazi su stvarno zajedljive. Vidimo silazne turbulencije u ruskoj ekonomiji", rekla je von der Leyen.
Von der Leyen je također rekla da se EU mora "riješiti ovisnosti o ruskom plinu, nafti i ugljenu" te će sutra predstaviti prijedloge o načinima na koje blok može diverzificirati svoju opskrbu energijom daleko od Rusije.
Talijanski premijer je, pak, pozvao članice Europske unije da brzo poduzmu sankcije protiv ruskih pojedinaca i tvrtki nakon napada Moskve na Ukrajinu. "Sada moramo djelovati, svi mi, brzo po ovom pitanju", rekao je Mario Draghi u Bruxellesu uoči sastanka s von der Leyen, javlja Guardian.
U subotu je talijanska vlada priopćila da je policija zaplijenila vile i jahte vrijedne 143 milijuna eura od pet visokoprofiliranih Rusa koji su stavljeni na popise sankcija.
Kremlj: 'Napadi će prestati odmah ako Ukrajina ispuni naše uvjete'
13.32 - Uoči novog kruga mirovinih pregovora s Ukrajinom, glasnogovorni Kremlja istaknuo je da će nastaviti s "demilitarizacijom" te zemlje, osim ako im oni ne ispune određene zahtjeve, piše Sky News.
To uključuje odustajanje Ukrajine od pridruživanja NATO-u te priznavanje Donjecka i Luhanska kao neovisnih država. Rusija je poručila i da želi prekid borbi i bezuvjetnu predaju Ukrajine. Iz Kremlja poručuju da će napadi "prestati odmah" ako Ukrajina ispuni nabrojene zahtjeve.
Zanimljivo, ovo je prvi puta da se u službenoj kremaljskoj komunikaciji ne koristi riječ "denacifikacija" u kontekstu okupacije Ukrajine.
Ukrajinski dužnosnik: 'Rusi pokušavaju opkoliti Dnjipro'
13.27 - Rusija povećava resurse kako bi "opkolila" grad Dnjipro u središnjoj Ukrajini, rekao je Oleksij Danilov, tajnik ukrajinskog Vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu u objavi u nedjelju na Facebooku.
"Zapovjedništvo ruskih okupacijskih snaga prebacuje fokus na jug, pokušavajući Ukrajini oduzeti pristup Crnom i Azovskom moru, što će, po njihovom mišljenju, stvoriti uvjete za ekonomsko suzbijanje ukrajinskog otpora.
Neprijatelj ne odustaje od nade da će zauzeti Kijev i povećava resurse kako bi opkolio Dnjipro”, nastavlja Danilov, dodajući da je ruski plan bio “opkoliti velike gradove, obezglaviti ukrajinske oružane snage i stvoriti situaciju humanitarne katastrofe za civile”, prenosi CNN.
Akrap: 'Putin je napravio grešku i sad traži izlaz'
13.22 - Komentirajući situaciju na ratištu u Ukrajini, stručnjak za sigurnost s Instituta za istraživanje hibridnih sukoba Gordan Akrap u emisiji Hrvatskog radija "U mreži Prvog" rekao je da je ruski predsjednik Vladimir Putin pogriješio napadom na Ukrajinu. Putin bi puno više dobio u pregovorima da nije bilo tog napada, ustvrdio je Akrap.
"Ono što se sada vidi je traženje određene izlazne strategije. Rusiji ne ide dobro, nije uspjela u cijelom svom strateškom cilju da preuzme Kijev i postavi marionetsku vladu. I da nastavi daljnji prodor, te da okupira Ukrajinu i zauzme njezin teritorij", kazao je Akrap koji smatra da do kompromisa mora doći.
Više pročitajte OVDJE.
Blinken: 'NATO razmatra daljnje širenje svoje prisutnosti u istočnoj Europi'
13.07 - NATO razmatra daljnje širenje svoje prisutnosti u istočnoj Europi uz trajnije pozicije u baltičkim zemljama, izjavio je u ponedjeljak američki državni tajnik Anthony Blinken u svom službenom posjetu Litvi.
“Nastavljamo to činiti, uključujući raspoređivanje dodatnih snaga, uključujući američke snage ovdje u Litvi, lovce F-35, razne dijelove važne opreme, a sve se raspoređuje i u druge države na Baltiku”, rekao je Blinken, prenosi CNN.
Govoreći zajedno s litvanskim ministrom vanjskih poslova Garbrieliusom Landsbergisom, Blinken je nastavio: “Istovremeno, unutar NATO-a kontinuirano preispitujemo naše obrambeno stajalište, uključujući razmatranje pitanja proširenja razmještaja snaga, razmatranje pitanja trajnijeg raspoređivanja. Sve je to pod redovitom revizijom i mi smo angažirani sa saveznicima u NATO-u."
Ponovio je predanost SAD-a i saveznika članku 5 povelje NATO-a, koji smatra da je napad na jednu zemlju napad na sve. “Ako se bilo gdje dogodi bilo kakva agresija, na teritoriju NATO-a na zemlje NATO-a, mi Sjedinjene Države, svi naši saveznici i partneri poduzet ćemo mjere da obrane svaki pedalj teritorija NATO-a. To je tako jasno i izravno", rekao je.
Bivši veleposlanik u RH: 'Rusi žele od Kijeva napraviti Sarajevo'
13.05 - Bivši ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj, Markijan Ljubkivskij istaknuo je za HRT da je situacija u Kijevu trenutno mirna, ali da očekuju napad svaki čas.
"Borimo se i nećemo tek tako dopustiti neprijatelju da uđe u Kijev, ali noćas je situacija bila teška, pogotovo na jugu Ukrajine. Oni bi željeli napraviti Sarajevo od Kijeva, a svi znamo što to znači", rekao je i dodao da na sjeveru ima više ruskih snaga koje bi željele okružiti i osvojiti Kijev.
Istaknuo je da je situacija posebno teška u Mikolajivu, a da je javnost ljuta na one koji ne žele zatvoriti zračni prostor iznad Ukrajine.
"Sami ćemo se trebati izboriti za sve, kako stvari stoje. Za danas su dogovoreni pregovori i očekujem da će doći barem do prvih koraka. Kao diplomat, siguran sam da neće biti doneseno rješenje, ali što se tiče humanitarnih koridora, da će se to riješiti", kazao je i dodao kako Rusi plasiraju laži da će pustiti koridore. "Ne, oni blokiraju naše građane. Ljudi ne mogu izaći jer vatra nije prekinuta", dodao je.
Naglasio je kako bi bio sretan da dođe do prekida vatre i otvaranja humanitarnih koridora, te smatra kako bi to bio dobar rezultat za 3. krug pregovora.
"Što se tiče pomoći, očekujemo da se zatvori nebo iznad Ukrajine, očekujemo to od naših strateških partnera, no to se nažalost nije dogodilo. Dajte nam borbene avione, protuzračne sustave i sve ćemo sami napraviti", zaključio je bivši veleposlanik i dodao da ruskog konvoja kod Kijeva više nema.
Ruski i ukrajinski ministri vanjskih poslova sastat će se u četvrtak
12.53 - Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba i njegov ruski kolega Sergej Lavrov dogovorili su da će se sastati tijekom diplomatskog foruma u turskoj mediteranskoj obalnoj pokrajini Antaliji, izjavio je u ponedjeljak njihov turski kolega Mevlut Cavusoglu, prenosi britanska agencija Reuters. U kratkom obraćanju turskim medijima, Cavusoglu je rekao kako će nazočiti sastanku zakazanom za četvrtak.
Poljska uspostavlja fond od 1,75 milijardi dolara za pomoć ukrajinskim izbjeglicama
12.51 - Poljska vlada namjerava uspostaviti fond od 1,75 milijardi dolara da pomogne izbjeglicama iz Ukrajine, rekao je vladin dužnosnik u ponedjeljak. UN procjenjuje da je 1,5 milijun ljudi pobjeglo iz Ukrajine od početka ruskog napada 24. veljače. Preko granice u Poljsku je ušlo više od milijun ljudi. Tisuće ljudi dobilo je smještaj širom zemlje, no napori za pomoći najviše dolaze od nevladinih organizacija, volontera i zajednica.
Vlada bi kasnije u ponedjeljak trebala predstaviti zakon o paketu pomoći kojim će se financirati hrana i privremeni smještaj za izbjeglice, uz mjere koje će im omogućiti da legalno rade i imaju pristup javnoj zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi u Poljskoj.
"Naša početna pretpostavka je da će fond koji ćemo osnovati biti u visini 1,75 milijardi dolara. Time će se financirati najhitnije zalihe i smještaj, ali i pristup tržištu rada, socijalne naknade i obrazovanje", rekao je ministar Lukasz Schreiber privatnoj televiziji Radio Plus u ponedjeljak.
Prijedlog zakona, kojim bi se također osigurala jednokratna naknada od 65 dolara za svakog izbjeglicu i novčana pomoć za Poljake koji su u svoj dom primili Ukrajince, trebao bi u utorak odobriti parlament u brzoj zakonodavnoj proceduri.
Pregovori se nastavljaju u 15 sati
12.37 - Savjetnik ureda ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak napisao je kako se pregovori s Rusijom nastavljaju u 16 sati po kijevskom vremenu, odnosno oko 15 sati po hrvatskom vremenu.
UN: Stotine tisuća ljudi u Ukrajini odsječene od pomoći
12.32 - Stotine tisuća ljudi u Ukrajini odsječene su od pomoći za spašavanje života zbog vojnog okruženja gradova, stoji u izvješću UN-a u ponedjeljak koji poziva da se hitno omogući sigurni prolaz. U tijeku su pokušaji da se otvore humanitarni koridori nakon dva dana neuspjelih pregovora s ciljem da se civilima omogući izlazak.
Takve rute također su ključne za dostavu životno važne pomoći - vode, hrane, lijekova. "Pouzdana zatišja i siguran prolaz hitno su potrebni da se premjeste ljudi čiji su životi u opasnosti i da se pruži humanitarna pomoć koja spašava živote", kaže se u biltenu Ureda za koordinaciju humanitarnih pitanja (OCHA) u ponedjeljak, na osnovi informacija primljenih tijekom nedjelje.
Rusija je u ponedjeljak objavila otvaranje novih koridora koji vode u Rusiju i njezinu saveznicu Bjelorusiju, što je Kijev odbacio kao "potpuno nemoralno". OCHA je priopćila da agencije UN-a, humanitarni partneri i ukrajinska vlada pojačavaju humanitarne aktivnosti u zemlji, ali ne mogu dospjeti do onih kojima je pomoć najpotrebnija.
U Herson, na jugu Ukrajine, oko 30 kamiona opskrbljenih pomoći nije moglo ući zbog sukoba koji su u tijeku, priopćio je OCHA. Na drugim mjestima ponestaje zaliha vode i osnovnih lijekova, uključujući psihijatrijsku bolnicuu Borodianki, oko 60 kilometara od Kijeva, u kojoj se nalaze stotine pacijenata, a nekima je potrebna 24-satna pomoć.
Zalihe kisika za pacijente s covidom-19 i druge također su "očajnički male", a zbog sukoba nema opskrbe plinom za stotine tisuća kućanstava, navodi se.
Zamjenica ukrajinskog premijera: 'Humanitarni koridori još nisu otvoreni'
12.29 - Humanitarni koridori za evakuaciju civila iz ukrajinskih gradova još nisu otvoreni, kazala je zamjenica ukrajinskog premijera Irina Vereščuk u ponedjeljak. Vereščuk je kazala da treba evakuirati gotovo 300 tisuća civila iz jugoistočnog grada Mariupolja koji napadaju ruske snage. Predstavnici UN-a pridružili su se pregovorima, kazala je Vereščuk.
Kijev je također optužio Rusiju da namjerno puca na civile tijekom evakuacije. Ukrajinska vlada čini sve kako bi omogućila humanitarne koridore za evakuaciju, napisao je ministar obrane Oleksij Reznikov na Facebooku u ponedjeljak, dodajući da ruske snage pokušavaju "zagušiti" Mariupolj humanitarnom krizom.
"Budući da se ruski teroristi ne pridržavaju svih dogovora, nemaju suosjećanje čak ni prema djeci, ženama ili ranjenima. Umjesto toga oni granatiraju kuće za smještaj (civila) i mirne civile tijekom evakuacije", napisao je Reznikov. Rusija odbacuje takve optužbe.
Ukrajina je u ponedjeljak ruski prijedlog o humanitarnim koridorima nazvala "potpuno nemoralnim", nakon što je Moskva objavila da će koridori voditi prema Bjelorusiji ili Rusiji.
Dužnosnik Oleksij Arestovič smatra da bi Ukrajina trebala biti ta koja će odlučiti gdje će se ljudi evakuirati i ne savjetuje evakuaciju u Rusiju. Rusija pokušava manipulirati francuskim predsjednikom i drugim zapadnim čelnicima zahtijevajući da svi humanitarni koridori u Ukrajini izlaze kroz Rusiju ili Bjelorusiju, rekla je u ponedjeljak Vereščuk.
Zelenskij: 'Bojkotirajte uvoz u Rusiju'
12.27 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij u ponedjeljak je pozvao na nove međunarodne sankcije protiv Rusije zbog invazije Ukrajine, predloživši bojkot ruske nafte i drugih ruskih izvoznih proizvoda te zaustavljanje izvoza u Rusiju.
Zapadne sankcije nametnute zbog ruskog vojnog napada već su izolirale Rusiju do razine kakvu tako velika ekonomija nikad nije iskusila. Zelenskij je rekao da se ekonomski pritisak mora povećati, pozivajući na međunarodni trgovinski embargo Rusiji.
"Ako se invazija nastavi, a Rusija ne napusti svoje planove protiv Ukrajine, onda je potreban novi paket sankcija… zbog mira", rekao je u video obraćanju, spominjući bojkot ruske nafte i naftnih proizvoda.
"Bojkotirajte uvoz u Rusiju - ako se ne žele pridržavati civilnih pravila, onda ne bi trebali primati dobra i usluge iz civilizacije - neka ih hrani rat", rekao je.
Višegradska skupina o ratu u Ukrajini, Orban zabranio prijevoz oružja preko Mađarske
12.25 - Premijeri zemalja Višegradske skupine, Mađarske, Poljske, Češke i Slovačke, sastat će se u utorak u Londonu kako bi razgovarali o ratu u Ukrajini, objavio je u ponedjeljak mađarski premijer Viktor Orbán u videu na Facebooku.
Orbán je također ponovio da je mađarska vlada objavila uredbu da se u Ukrajinu ne smije isporučivati oružje s mađarskog teritorija.
Ukrajinci bježe preko uništenog mosta
12.22 - Na društvenim mrežama dijeli se videozapis ukrajinskih izbjeglica kako bježe iz grada Irpina preko mosta, uništenog u granatiranju.
Irpin je od Kijeva udaljen 19 kilometara i nalazi se blizu zračne luke Hostomel, poprišta najtežih borbi ruskih i ukrajinskih snaga. Prema podacima policije, iz grada je evakuirano više od 2000 ljudi.
NATO Ukrajini poslao 19.000 projektila
12.07 - Članice NATO-a do sada su Ukrajini poslale 17.000 protuoklopnih projektila i 2.000 protuzračnih projektila Stinger, rekao je visoki američki dužnosnik za CNN.
Prije početka ruske invazije, nebo iznad Europe bilo je ispunjeno vojnim teretnim zrakoplovima SAD-a. Letovi su premještali trupe duž istočnog krila NATO-a, ali i oružje do mjesta gdje se može isporučiti Ukrajini. A tempo letova se samo povećao.
Nakon što je počela invazija, 14 zemalja poslalo je sigurnosnu pomoć Ukrajini, od kojih su neke rijetko prije slale tako značajnu opremu, rekao je visoki dužnosnik američkog Ministarstva obrane.
"Velika većina" paketa američke sigurnosne pomoći vrijednog 350 milijuna dolara već je isporučena Ukrajini, prema dužnosniku, samo tjedan dana nakon što ga je službeno odobrila Bijela kuća.
Putin dobio popis neprijateljskih zemalja, na njemu je i Hrvatska
12.02 - Ruski predsjednik Vladimir Putin je zatražio od vlade da mu u roku od dva dana sastavi popis zemalja koje su podržale sankcije Rusiji. Agencija RIA Novosti objavila da je taj popis i napravljen.
"Na popisu neprijateljskih stranih država, između ostalih, su Australija, Velika Britanija, sve članice EU (znači i Hrvatska), Kanada, Island, Lihtenštajn, Monako, Novi Zeland, San Marino, SAD, Singapur, Tajvan, Ukrajina, Crna Gora, Švicarska, Japan, Albanija, Norveška…" stoji u priopćenju ruske vlade.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima da se Zapad angažirao u "ekonomskom razbojništvu" protiv Rusije i da će Moskva na to odgovoriti. Nije precizirao kakav će odgovor biti no rekao je da će to biti u skladu s ruskim interesima.
Proruski separatisti krenuli na Mariupolj
11.58 - Proruski separatisti pokrenuli su u nedjelju ofenzivu u lučkom gradu Mariupolju, na jugu Ukrajine, a borbe se uglavnom vode u zapadnom dijelu grada, priopćilo je rusko ministarstvo obrane. Ministarstvo također tvrdi da će ruske snage obustaviti vatru i otvoriti humanitarni koridor za 400.000 ljudi u opkoljenom gradu.
Prema ukrajinskim izvorima koridori iz ukrajinskih gradova, čije je otvaranje najavila prijepodne Rusija, nisu otvoreni. Ukrajina je osudila rusku ideju da koridore otvori prema Bjelorusiji i Rusiji umjesto prema drugim područjima Ukrajine.
Glasnogovornik ministarstva Igor Konašenkov je optužio ukrajinske snage da su skupinu od 150 civila iskoristili kao živi štit da bi pucali po separatističkim snagama. Rezultat toga je, navodi Konašenkov, četvero poginulih civila i petro ranjenih. Snage samoproglašene Donjecke Narodne Republike su "oslobodile" oko 150 civila i prebacili ih na teritorij pod njihovom kontrolom, rekao je Konašenkov.
Britanija obećala ubrzati postupak primanja izbjeglica
11.57 - Britanija je u ponedjeljak branila svoje dosadašnje postupke prema izbjeglicama koje bježe iz Ukrajine, nakon kritika da otežava njihov ulazak u Britaniju i da je daleko iza europskih zemalja u rješavanju najveće humanitarne krize nakon Drugoga svjetskog rata sa do sada ukupno 50 viza izdanih izbjeglicama.
Ujedinjeni narodi procjenjuju da je od početka ruske invazije iz Ukrajine pobjeglo više od 1,5 milijun ljudi, a stotine tisuća stiglo je u Poljsku, Rumunjsku, Slovačku i drugdje.
Britansku vladu osudile su humanitarne organizacije, oporbeni zastupnici i Francuska nakon što je inzistirala da izbjeglice najprije dobiju vizu, zbog čega su Ukrajinci zapeli u francuskom gradu Calaisu i ne mogu ući u Britaniju, što je izazvalo diplomatsku prepirku.
Teške borbe u okolici Kijeva, javio se Kličko
11.51 - Prema ukrajinskim dužnosnicima i društvenim mrežama, u ponedjeljak rano ujutro došlo je do teških borbi na širokom području sjeverno i zapadno od Kijeva. Čini se da su ruske snage krenule u ofenzivu na nekoliko područja kako bi se probile prema glavnom gradu Ukrajine, javlja CNN.
S ekstremnim bijesom, neprijatelj uništava Buču, Hostomel, Vorzel, Irpin. Oni namjerno ubijaju civile”, rekao je gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko.
Više izvješća spominje jaku razmjenu vatre u sva četiri okruga dok civili nastavljaju bježati od borbi.
"U glavnom gradu činimo sve da podržimo grad, da stvorimo rezervu hrane, lijekova, osnovnih dobara. Distribuiramo i pružamo pomoć onima kojima je danas najpotrebnija. Humanitarna pomoć upućena je i u Černihiv. Formiramo humanitarne terete za neke druge gradove. Glavni grad se priprema za obranu. Molim sve stanovnike Kijeva da ostanu mirni, da ostanu kod kuće ili, u slučaju uzbune, u skloništima", dodao je Kličko.
Ukrajinski veleposlanik: 'Rusija nije došla na sud jer želi rat protiv nas'
11.47 - Ukrajinski veleposlanik u Nizozemskoj kazao je da se Rusija nije pojavila pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu zbog toga što želi rat protiv njegove zemlje.
"Činjenica da su mjesta koja je Rusija trebala zauzeti prazna dovoljno govori", rekao je Anton Korinjevič, član ukrajinske delegacije na sudu. "Oni nisu ovdje pred ovim sudom, oni su na bojnom polju, vode agresivni rat protiv moje zemlje. Ovako Rusija rješava svoje nesuglasice", nastavio je.
Rusija se u ponedjeljak odbila pojaviti na otvaranju saslušanja na Međunarodnom sudu pravde (ICJ) u slučaju koji je pokrenula Ukrajina, koja traži od najvišeg suda UN-a da naredi Moskvi da zaustavi invaziju na Ukrajinu. “Sud žali što se Ruska Federacija nije pojavila na ovom saslušanju”, rekla je Joan Donoghue, predsjedavajuća sutkinja ICJ-a.
Aleksander Šulgin, ruski veleposlanik u Nizozemskoj, gdje zasjeda sud, rekao je da ruska vlada ne namjerava sudjelovati u postupku. Kijev je prije više od tjedan dana podnio zahtjev za privremenim zaštitnim mjerama ICJ-u, koji zasjeda u Haagu, nekoliko dana nakon početka ruske ofenzive u Ukrajini.
Nastavljaju se borbe u Mikolajivu
11.34 - Ruske trupe nastavile su napad na strateški lučki grad Mikolajiv u ponedjeljak ujutro, a dužnosnici su upozorili stanovnike da ostanu u svojim skloništima, javlja CNN.
Regionalni guverner Vitalij Kim rekao je u poruci na Telegramu: “Idemo u ofenzivu. Neprijatelj je ušao na naš aerodrom.”
Upozorenje o napadu uslijedilo je nekoliko sati nakon što je gradonačelnik Mikolajiva Oleg Senkevič rekao da je grad u zoru granatiran.
Indijski premijer razgovarao sa zaraćenim stranama o mirnom prekidu vatre
11.31 - Indijski premijer Narendra Modi pozvao je ruskog predsjednika Vladimira Putina da održi izravne razgovore s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, prema izvoru iz indijske vlade kojeg citira agencija Reuters.
"Predsjednik Putin izvijestio je premijera Modija o statusu pregovora između ukrajinskog i ruskog tima", rekao je izvor, odbivši biti imenovan prije službene izjave.
Mod ije razgovarao i sa Zelenskim oko evakuacije indijskih studenata iz Ukrajine. “Premijer je zahvalio ukrajinskim vlastima na pomoći u evakuaciji više od 20.000 indijskih državljana iz Ukrajine. Izrazio je duboku zabrinutost za sigurnost indijskih studenata koji ostaju u Ukrajini i naglasio potrebu za njihovom brzom i sigurnom evakuacijom”, stoji u priopćenju za javnost koje je izdao Modijev ured.
Poziv, koji je bio drugi telefonski razgovor između dvojice čelnika otkako je Rusija započela svoju invaziju na Ukrajinu, dolazi usred napora indijske vlade da evakuira najmanje još 700 studenata koji su zaglavljeni u sjeveroistočnom ukrajinskom gradu Sumi, nedaleko od ruske granice.
Tijekom razgovora Modi je pozvao na "trenutni prekid nasilja" i istaknuo da se "Indija uvijek zalagala za mirno rješavanje pitanja i izravan dijalog između dviju strana", navodi se u priopćenju. U tvitu u ponedjeljak, Zelenskij je rekao da je Indija predana "izravnom mirnom dijalogu na najvišoj razini".
Potpredsjednica ukrajinske vlade: 'Ruski evakuacijski koridori su neprihvatljivi'
11.25 - Potpredsjednica ukrajinske vlade Irina Vereščuk nazvala je šest predloženih humanitarnih koridora Rusije "neprihvatljivima". Od četiri grada spomenuta u prijedlogu Rusije, samo Mariupolj i Sumi imaju rute za evakuaciju koje vode u druge dijelove Ukrajine. Sve ostale rute vode izravno u Rusiju ili Bjelorusiju, ključnog ruskog saveznika.
"Ovo je neprihvatljiv način otvaranja humanitarnih koridora. Naši ljudi neće ići iz Kijeva u Bjelorusiju da bi ih potom prevezli u Rusku Federaciju", rekla je Vereščuk za BBC.
Rusija je u nedjelju u noći poslala pismo u kojem predlaže privremeni prekid vatre od 10.00 po ruskom vremenu. Kao odgovor, Ukrajina je Rusiji poslala svoje uvjete o rutama, točnije otvaranje koridora za evakuaciju ljudi na zapad Ukrajine - dalje od Rusije.
Vereščuk je pozvala SAD, UK i Francusku za pomoć u uspostavljanju koridora. Ukrajinski građani trebali bi moći napuštati svoje domove preko ukrajinskog teritorija, rekao je glasnogovornik ukrajinskog predsjednika.
Novo emotivno obraćanje predsjednika Zelenskog
11.20 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij u ponedjeljak se opet obratio javnosti.
"Na našoj zastavi nema krvi. Neće biti crnih mrlja, neće biti kukastih križeva. Ukrajinska zastava je zemlja, mirna, plodna, zlatna, bez tenkova. Nebo je mirno, vedro i plavo bez raketa. Tako je bilo prije, tako će i biti", stoji u potpisu novog videa ukrajinskog predsjednika.
Bivši ukrajinski predsjednik se pridružio obrani Kijeva
11.11 - Bivši ukrajinski predsjednik Petro Porošenko uzeo je pušku u ruke i pridružio se civilima koji pružaju pomoć vojnicima na jednoj od glavnih otvorenih ruta za neometan izlazak iz Kijeva.
Za Sky News je potvrdio kako je njegova skupina pružila vojnu zaštitu za 2500 ljudi te kako je na ukrajinsku metropolu sinoć palo 17 krstarećih raketa.
"Molim vas, ne vjerujte Putinu. Ruski predsjednik nikada nije održao svoja obećanja tijekom osam godina rata", komentirao je rusku najavu o prekidu vatre i uspostavljanju humanitarnih koridora u nekliko gradova.
Dodao je da "nije optimističan" ni oko mirovnih pregovora između dvije zemlje koje su najavljene za danas.
Rusija podupire trilateralni sastanak o sigurnosti ukrajinskih nuklearki
11.05 - Rusija je poduprla ideju šefa Međunardone agencije za atomsku energiju, Rafaela Grossija o trilateralnom sastanku s Ukrajinom o osiguranju sigurnosti tamošnjih nuklearnih postrojenja tijekom ruske invazije - ali ne u Černobilu kako Grossi želi, rekao je ruski izaslanik izaslanik.
"Rusija je podržala Grossijevu ideju o trilateralnom sastanku i očekujemo da će Ukrajinci također surađivati", rekao je ruski veleposlanik pri Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju Mihail Uljanov Reutersu. “Vjerujem da Černobil nije najbolje mjesto za takav sastanak. U svijetu postoje brojni glavni gradovi", dodao je.
Objavljene rute za evakuaciju stanovništva
10.59 - BBC je objavio detalje rute ruskih humanitarnih koridora iz ukrajinskih gradova. Predviđena je evakuacija stanovništva prema Rusiji, Bjelorusiji ili drugim ukrajinskim gradovima.
Iz Mariupolja, civili će moći izići putem dvije rute: preko Novoazovska, Taganroga, Rostova (Rusija), a zatim zrakoplovom, vlakom ili cestom do mjesta privremenog zadržavanja; ili preko Portivske, Manguša, Republike, Rosivke, Bilmaka, Poloha, Orekiva i Zaporožja.
Iz Harkiva će se moći izaći preko Nehotejevke, Belgoroda (Rusija), a zatim cestom, željeznicom ili zrakoplovima u druga mjesta.
Iz Sumija su predviđene dvije rute: jedna ide preko Sudže i Belgoroda, a zatim se oslanja na druga prijevozna sredstva, dok je druga ruta preko Golubivke, Romnija, Lokvice, Lubnog i Poltave.
Iz Kijeva se može izaći rutom koja je pod ruskom kontrolom: Hostomel, Rakivka, Sosnovka, Ivankiv, Orane, Černobil. Gdenj, Gomel (Bjelorusija), a zatim zrakoplovima do Rusije.
Ukrajinski, ali i britanski dužnosnici kritizirali su ove rute, a Kijev je navodno odbio evakuirati stanovnike predloženom rutom.
AFP: Kijev odbio humanitarni koridor prema Bjelorusiji
10.44 - Ruska vlada objavila je da je Kijev odbio predloženi humanitarni koridor prema Bjelorusiji, javlja AFP.
Ukrajinci oslobodili Čuhuiv i ubili dva ruska zapovjednika
10.41 - Oružane snage Ukrajine oslobodile su grad Čuhuiv u harkivskoj regiji te ubili dva ruska zapovjednika. Tvrde da su ruski vojnici pretrpjeli velike gubitke.
"Tijekom noći od neprijatelja smo oslobodili grad Čuhuiv. Ruski okupatori su pretrpjeli velike gubitke, i u ljudstvu i u opremi. Poginuli su potpukovnik Dmitrij Safronov, zapovjednik 61. brigade marinaca Oružanih snaga Rusije, i potpukovnik Denis Glebov, zamjenik zapovjednika 11. odvojene zračno-desantne jurišne brigade Oružanih snaga Rusije", naveli su iz ukrajinske vojske.
"Neprijatelj nastavlja ofenzivu protiv Ukrajine, usredotočili su se na Kijev, Harkiv, Černihiv, Sumi i Mikolajiv. Iako su uspjeli stvoriti svoj koridor, nisu postigli svoj cilj - da nas okupiraju u roku od 11 dana. Prema informacijama koje imamo, sve raspoložive snage odlučili su usmjeriti na Kijev", pišu Ukrajinci.
Rusi odbili doći na Međunarodni sud pravde u Haagu
10.37 - Rusija nije sudjelovala na današnjem ročištu Međunarodnog suda pravde u Haagu, prenosi AP. Njihova je delegacija odbila doći na raspravu najvišeg suda UN-a, oko ukrajinske tužbe za genocid.
Predsjednica suda, američka sutkinja Joan E. Donoghue, rekla je da je ruski veleposlanik u Nizozemskoj obavijestio suce da "njegova vlada ne namjerava sudjelovati u usmenom postupku". Rasprava je održana bez ruske delegacije.
Rusi uvode kineski pandan Vise i Mastercarda kako bi zaobišli sankcije
10.34 - Nakon što su divovi svjetskog kartičnog poslovanja, Visa i Mastercard, u nedjelju objavili da obustavljaju sve transakcije u Rusiji, kao svoj doprinos sankcijama zbog rata u Ukrajini, iz Rusije je brzo stigao odgovor. Ruske banke se, naime, okreću kineskoj mreži UnionPay, piše Liberation.
Dok kartice Visa i Mastercard izdane u Rusiji više neće vrijediti u inozemstvu i obrnuto, ruske banke rade na izdavanju bankovnih kartica kineskog UnionPaya, koje bi se uskladile s ruskim sustavom za nacionalna kartična plaćanja Mir.
Više doznajte OVDJE.
Putinov imperijalizam: 'Patrijarh Kiril se vidi kao poglavar 'Trećeg Rima''
10.32 - "Držanje Moskovskog patrijarha Ruske Pravoslavne Crkve je naprosto skandalozno. Koristio je sintagmu 'sile zla' – samo da ne mora biti jasan. To nisu anonimne sile. Niti jedan rat nije buknuo zato što su bile na djelu neke 'sile': čovjek je taj koji započinje rat - i na čovjeku je, hvala Bogu ili 'na žalost', da rat zaustavi, odnosno okonča. Bliskost Ruskog patrijarha – tradicionalna – s državnim vrhom, bizantsko je nasljeđe koje obilježava sve pravoslavne crkve i njihove patrijarhe. Ni pravoslavlje, kao ni islam, nije prošlo kroz proces 'prosvjećivanja' i kritičkog odvajanja od svoje doktrine da je car zaštitnik Crkve a Crkva zaštitnica carstva i imperija. Bliskost s državom pravoslavlje neumitno uvlači u suodgovornost za zločine državnika.
Kada se patrijarh Kiril moli za ruske vojnike koji brane ruske svetinje, evidentno je da se patrijarh kao najviši poglavar svoje Crkve smatra poglavarom 'Novog Rima', 'Trećega Rima', koji obuhvaća cjelokupni pravoslavni svijet i koji brani i treba obraniti prava pravoslavnog kršćanstva ma gdje bilo. Ovakav stav ide u prilog Putinovu shvaćanju uloge Rusije u svijetu, a prije Putina Milošević je vidio Srbe, odnosno pravoslavce, 'gdjegod ima samo i jedan srpski grob'. Politički imperijalizam naprosto ima vjersku potkovu", u intervjuu za Net.hr komentirala je Anna Maria Gruenfelder, znanstvenica s doktoratom iz filozofije, povijesti umjetnosti i teologije sa specijalizacijom iz crkvene povijesti i komentatorica događaja vezanih za vjerske zajednice.
Više pročitajte OVDJE.
Posljedice napada na regiju Donjeck
10.22 - Ukrajinska policija objavila je na Twitteru kako su u ruskom napadu na regiju Doneck poginula najmanje tri civila, od kojih jedno dijete. Dodaju i kako je potvrđeno 10 ranjenih, uz opasku da bi se ta brojka mogla i povećavati.
Naglasili su da se napad odvio u pet gradova: Mariupolju, Stepnu, Staromlinivki, Kramatorsku i Vodjanama. Pogođeno je devet infrastrukturnih objekata, među kojima stambene zgrade, skladište plina i trgovina.
Rusi noćas bombardirali Žitomir
10.14 - Ukrajinski dužnosnici kasno sinoć izvijestili su o zračnim napadima na Žitomir. Jedna osoba je poginula, a tri su ozlijeđene u napadu na dvokatnicu, priopćilo je ukrajinsko ministarstvo unutarnjih poslova. Bombe su također pogodile skladište, poslovnu zgradu i stambenu zgradu, prenosi Sky News.
Ukrajinski muškarci se skrivaju u prtljažnicima i prelaze granicu
10.11 - Iako je Ukrajina naredila opću mobilizaciju svih punoljetnih muškaraca, brojni su pokušali pobjeći preko granice u prtljažnicima automobila ili uskakajući na vlakove u pokretu, priopćilo je ministarstvo unutarnjih poslova Ukrajine.
Dodaju kako su se neki pretvarali da su stranci te pokušali podmititi graničare. Tako je jedan muškarac pronađen u Lexusu svoje supruge na grancii Ukrajine i Mađarske, a drugi se pokrio torbama u prtljažniku Mistubishija i pokušao podmititi policajce. Jedan je bio nešto hrabriji, pa je uskočio u vlak u blizini granice, prenosi Sky News.
Ukrajinci zbrojili ruske gubitke
10.06 - Državna služba za posebne komunikacije i zaštitu informacija Ukrajine objavila je na Twitteru brojke ruskih gubitaka u ratu.
Prema njihovim podacima, Rusi su izgubili 46 aviona, 68 helikoptera, 7 dronova, 23 jedinice protuzračne obrane, 290 tenkova, 999 oklopnih vozila, 50 minobacača, 454 transportna vozila, 60 cisterni, tri plovila i više od 11.000 vojnika.
Potvrđena snimka granatiranja Harkiva
9.55 - Sky News prenio je videozapis snažne detonacije koja je odjeknula nakon što je projektil pogodio stambenu zgradu u sjevernom dijelu Harkiva.
Crveni križ: 'Dogovoreni evakuacijski put iz Mariupolja je miniran'
9.52 - Dominic Stillhart, direktor operacija Međunarodnog odbora Crvenog križa (ICRC) na BBC Radiju 4 otkrio je da postoje problemi u provedbi bilo kakvog sporazuma o prekidu vatre i otvaranju humanitarnih koridora za civile.
Dodao je da je izazov navesti dvije strane na sporazum koji je "konkretan, djelotvoran i precizan". Dosad je bilo samo "načelnih" dogovora koji su odmah prekršeni, jer im je nedostajala preciznost, što se tiče ruta i toga tko ih može koristiti.
U nedjelju je, kaže on, osoblje ICRC-a pokušalo izaći iz Mariupolja dogovorenom rutom, ali je "put koji im je pokazan zapravo bio miniran". "Zbog toga je toliko važno da dvije strane imaju precizan dogovor kako bismo ga tada mogli olakšati na terenu", naglasio je Stillhart.
Borrell: 'Moramo se mobilizirati za prihvat 5 milijuna civila'
9.45 - Očekuje se da će čak pet milijuna Ukrajinaca pobjeći iz zemlje ako se rusko bombardiranje nastavi, upozorio je Josep Borrell, povjerenik vanjskih poslova Unije.
"Moramo se pripremiti primiti oko pet milijuna ljudi… Moramo mobilizirati sve resurse EU-a da pomognemo tim zemljama koje primaju ljude. Trebat će nam više škola, više prihvatnih centara - više svega", prenosi njegove riječi Guardian.
Borrell je također obećao da će obratiti pažnju na potrošnju pomoći EU-a zemljama koje su diplomatski podržale Rusiju ili su se suzdržale od kritiziranja invazije Moskve na Ukrajinu.
Gradonačelnik Mikolajiva: 'Rusi su gađali najbolji ZOO u Ukrajini'
9.41 - Gradonačelnik južnoukrajinskog grada Mikolajiva jutros je za Sky News opisao razmjere razaranja. Oleksandr Senkevič je potvrdio da su Rusi započeli s bombardiranjem oko 5 sati ujutro te da su gotovo sve bombe "pale na civilne zgrade".
"Skoro 40 bombi je palo i nisu eksplodirale, sve su bombe bile kasetne… Ne radi se o borbi s vojnim postrojbama, već više s civilima. Još uvijek nemamo potvrde o žrtvama, jer smo bili spremni za ovo bombardiranje i ljudi su bili u skloništima, ali je oko 60 ljudi ozlijeđeno", rekao je.
Dodao je da je sada jasno da Rusi koriste zabranjene kasetne bombe i dodao kako je jedna od meta bio i "najbolji zoološki vrt u Ukrajini". Dodao je da je jedini način da ljudi pobjegnu iz grada, taj da idu prema Odesi, jer Rusi okupljaju vojsku oko Hersona.
Rusi ubili najmanje osam osoba u raketiranju Harkiva
9.35 - Najmanje osam osoba poginulo je u ruskom bombardiranju stambenih naselja u gradu Harkivu na sjeveroistoku zemlje u posljednja 24 sata, objavila je ukrajinska služba za hitne slučajeve, a prenosi CNN.
Hitna služba je priopćila da se bombaški napad u kojem su "potpuno ili djelomično srušene" višekatnice, upravne zgrade, zdravstvene ustanove, obrazovne ustanove i spavaonice", dogodio oko 19.15 sati po lokalnom vremenu
Požara većih razmjera bilo je i na 21 objektu u središnjem dijelu grada, priopćeno je iz Hitne pomoći. Spasioci su tijekom požara spasili i evakuirali oko 200 ljudi. Vlasti još uvijek prikupljaju informacije o dodatnim mogućim žrtvama.
Moldavska premijerka: 'Imamo izvanrednu humanitarnu krizu'
9.33 - Moldavska premijerka Natalia Gavrilita pozvala je međunarodnu zajednicu da uskoči dok tisuće ukrajinskih izbjeglica napuštaju zemlju. “Imamo izvanrednu humanitarnu krizu. Već je 230.000 ljudi prešlo moldavsku granicu iz Ukrajine, a oko 120.000 je odlučilo ostati. 96.000 su ukrajinski državljani", rekla je Gavrilita u intervjuu za CNN.
Ta brojka čini četiri posto cjelokupnog stanovništva Moldavije od 2,6 milijuna, dodala je. "Svako osmo dijete u Moldaviji sada je izbjeglica." Ona je "oštro osudila" rusku invaziju na Ukrajinu, dodajući da moldavska vlada čini sve što je u njenoj moći da podrži izbjeglice -- ali njihov kapacitet je ograničen.
"Ne bismo se mogli nositi s ovim ogromnim priljevom da nije bilo izuzetne solidarnosti ljudi. Najmanje tri četvrtine izbjeglica boravi s obiteljima. Mnogo Ukrajinaca ima prijatelje ili rođake u Moldaviji - ali i obični ljudi su upravo primili ukrajinske obitelji i pozvali ih u svoje domove", istaknula je moldavska premijerka i dodala da bi EU trebala uspostaviti koridore koji bi pomogli izbjeglicama da dođu u druge zemlje.
"Nakon samo 10 dana rata, mi smo na rubu kapaciteta. Mislim da je protok izbjeglica veći i brži nego što su čak predviđala", upozorila je.
U Hersonu nema hrane
9.28 - I dok je na ulicama ratno stanje, u trgovinama stanovnici Ukrajine više ne mogu ništa kupiti. Grad Herson prošli je utorak postao prvi ukrajinski grad koji su okupirale ruske snage.
Na snimci se može vidjeti kako su police u trgovinama Hersona u potpunosti prazne i kako se više ništa ne može kupiti.
Više pročitajte OVDJE.
Kina šalje pomoć Ukrajini: Tvrde da je njihovo prijateljstvo s Rusijom 'čvrsto kao stijena'
9.23 - Kineski Crveni križ pružit će humanitarnu pomoć Ukrajini, rekao je kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi, ponavljajući apel na nastavak diplomatskih razgovora, piše Guardian.
Naglasio je da je kinesko prijateljstvo s Rusijom "čvrsto kao stijena", a izgledi za suradnju vrlo široki. Yijeve riječi dolaze nekoliko sati nakon što je australski premijer Scott Morrison prozvao Kinu da osudi Rusiju.
Kineska vlada do sada nije ni osuđivala ni odobravala ruski rat protiv Ukrajine i čak se suzdržavala da ga uopće ne nazove "invazijom". No, ranije ovog tjedna, Yi je signalizirao da je Kina spremna posredovati u prekidu vatre.
S druge strane, Gruzija je najavila slanje 40 tona humanitarne pomoći u Ukrajinu.
Britanski ministar: Ruske najave humanitarnog koridora su 'nevjerojatno cinične'
9.18 - Britanski ministar za Europu, James Cleverly, komentirao je najave iz Rusije kako će uspostaviti prekid vatre, ali i humanitarne koridore za civile iz nekoliko većih gradova. Za BBC je poručio kako mu to zvuči "nevjerojatno cinično.
"To je nevjerovatno cinično. Postoji stajalište da je Vladimir Putin vjerovao da postoji raširena želja Ukrajinaca da budu bliže Rusiji, da budu više Rusi. Mislim da se to u okolnostima koje vidimo pokazalo kao potpuna glupost. Pružanje evakuacijskih puteva u naručje zemlje koja trenutno uništava vaše je glupost. U konačnici, najhumanija stvar koju su Rusi mogli učiniti jest okončati ovu potpuno ilegalnu, potpuno neopravdanu invaziju na Ukrajinu", poručio je Cleverly.
Podsjetimo, evakuacijski koridori bi trebali voditi iz nekoliko većih gradova prema Rusiji ili Bjelorusiji. Dva prethodna pokušaja uspostavljanja koridora završila su granatiranjem civila.
Rusi ubili načelnika Hostomela
9.13 - Tijekom ruskog napada na Hostomel poginuo je načelnik Jurij Prilipko. On je stradao s još dvoje volontera dok je civilima dijelio hranu, odjeću i medicinske potrepštine, javlja gradsko vijeće Hostomela.
Zapad traži suspenziju Rusije iz Interpola
9.10 - Nekoliko zapadnih zemalja, među kojima Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Države, pozvalo je Interpol da suspendiraju Rusiju iz međunarodne organizacije za provedbu zakona, prema britanskoj ministrici unutarnjih poslova Priti Patel.
Ujedinjeno Kraljevstvo, Sjedinjene Države, Kanada, Australija i Novi Zeland zatražile su "da se Rusiji odmah suspendira pristup njihovim sustavima", tvitala je u nedjelju Patel. Navedene zemlje zatražile su od izvršnog odbora Interpola da da o tome odluči ovaj tjedan.
"Ruske akcije izravna su prijetnja sigurnosti pojedinaca i međunarodnoj suradnji u provedbi zakona", dodala je Patel. Premda Patel nije precizirala razloge zahtjeva, zapadni saveznici nastoje diplomatski i ekonomski izolirati Moskvu zbog ruske invazije na Ukrajinu.
U nedjelju je američki državni tajnik Antony Blinken rekao da je Washington vidio "vrlo pouzdana izvješća" da je Rusija počinila ratne zločine za vrijeme invazije, posebno u postupanju prema civilima.
Članice Vijeća UN-a za ljudska prava prošli tjedan su se velikom većinom dogovorile o pokretanju istrage o zlostavljanjima koje su ruske snage počinile u Ukrajini. Svrha je Interpola, mreže od 194 država članica, olakšati utvrđivanje međunarodnih zločina.
Glasnogovornik Zelenskog: Humanitarni koridori su 'potpuno nemoralni'
9.03 - Glasnogovornik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog komentirao je rusku najavu uspostavljanja humanitarnih koridora kao "potpuno nemoralnu". Čini se da ruska najava prekida vatre i otvaranja humanitarnih koridora nije zaustavila njezine snage u granatiranju ukrajinskih gradova, navodi Associated Press.
"Rusija nastavlja s raketnim, bombaškim i topničkim napadima na gradove i naselja Ukrajine. Osvajači nastavljaju koristiti mrežu aerodroma Bjelorusije za izvođenje zračnih napada na Ukrajinu", izvijestio je Glavni stožer ukrajinske vojske.
Rusi su također gađali humanitarne koridore, uzimajući žene i djecu za taoce i postavljajući oružje u stambena područja gradova, prema Glavnom stožeru.
Macron nije tražio uspostavljanje humanitarnih koridora u Ukrajini
8.56 - Nakon što se pojavila informacija kako će Rusija organizirati prekid vatre i humanitarne koridore za ukrajinske civile na zahtjev francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, iz Elizejske palače su to demantirali.
Više sada o izvješćima o rutama evakuacije prema Rusiji i Bjelorusiji. Francuski predsjednik Emmanuel Macron niječe zahtjev da ti koridori vode u Rusiju. Predsjednik Republike uporno traži da se civilno stanovništvo pusti i omogući transport pomoći", rekli su iz Elizejske predsjedničke palače za BFMTV.
"To je još jedan način da Putin progura svoj narativ i kaže da su Ukrajinci ti koji su agresori i da su oni ti koji nude azil svima", dodali su.
Više od milijun izbjeglica stiglo u Poljsku
8.44 - Ukupno oko 1,067 milijuna Ukrajinaca prebjeglo je u Poljsku od 24. veljače, a 142.300 ih je stiglo samo u nedjelju, priopćila je poljska granična policija.
Dodaju da će ponedjeljak biti još jedan dan masovnih dolazaka: "Promet na poljsko-ukrajinskoj granici raste, danas u 07.00 sati u Poljsku je stiglo 42.000 ljudi iz Ukrajine", poručili su za Reuters.
Rusi gađaju komunikacijsku infrastrukturu
8.30 - Rusija "vjerojatno cilja" ukrajinsku komunikacijsku infrastrukturu kako bi smanjila pristup pouzdanim izvorima vijesti, priopćilo je britansko ministarstvo obrane u svom novom dnevnom izvješću o ratu u Ukrajini.
Rusija vjerojatno cilja na ukrajinsku komunikacijsku infrastrukturu kako bi smanjila pristup ukrajinskih građana pouzdanim vijestima i informacijama. Rusija je jučer navodno granatirala u TV toranj u Harkivu, obustavivši emitiranje. Ovo je uslijedilo nakon sličnog napada na TV tornju u Kijevu 1. ožujka 2022.
Ukrajinski pristup internetu također je vrlo vjerojatno poremećen kao posljedica kolateralne štete od ruskih napada na infrastrukturu. Tijekom proteklog tjedna zabilježeni su prekidi interneta u Mariupolju, Sumiju, Kijevu i Harkivu, priopćilo je britansko ministarstvo obrane.
Rusi ujutro nastavili s granatiranjem Ukrajine
8.24 - Ruska vojska nastavila je u ponedjeljak opću ofenzivu na Ukrajinu, bombardirajući drugi grad u zemlji Harkiv i pokušavajući opkoliti glavni grad Kijev gdje su se u zoru oglasile sirene upozorenja iz zraka, prenijela je francuska novinska agencija Afp. Pogoršanje sukoba i mogućnost embarga na rusku naftu izazvali su u ponedjeljak ujutro groznicu na međunarodnim tržištima, s vrtoglavim porastom nafte i zlata te velikim padom na burzama u Aziji.
Harkiv na sjeveroistoku Ukrajine intenzivno je bombardiran iz zraka u noći na ponedjeljak, a posebno su gađani sportski kompleks lokalnog sveučilišta i civilne zgrade, prema izvjestitelju AFP-a.
"Neprijatelj nastavlja ofenzivnu operaciju protiv Ukrajine, usredotočujući se na opkoljavanje Kijeva, Harkiva, Černjihiva (sjever), Sumija (sjeveroistok) i Mikolajeva (jug)", navodi se u ukrajinskom priopćenju. Sirene upozorenja o bombardiranju oglasile su se u zoru u ponedjeljak u Kijevu, Černjihivu, Mikolajevu i Vinici (200 km jugozapadno od Kijeva), javljaju ukrajinski mediji. U glavnom gradu, vojska je bila spremna uništiti posljednji most koji je povezivao grad sa zaleđem na zapadu kako bi zaustavila napredovanje ruskih tenkova.
Intenzivne borbe vodile su se cijeli dan u nedjelju na periferiji Kijeva, prema ukrajinskoj regionalnoj upravi, posebno oko ceste koja vodi prema Žitomiru (150 km zapadno od Kijeva), kao i u Černjihivu (150 km sjeverno od glavnog grada).
Ruski projektili ispaljeni s mora pali su u ponedjeljak na selo Tuzli u regiji Odesa, rekao je regionalni vojni glasnogovornik Sergej Bratčouk. Prema njegovim riječima, gađala se ključna infrastruktura, ali nisu prouzročili štete. Ranije je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij upozorio da se Rusija sprema bombardirati Odesu, stratešku luku na Crnom moru.
Osim toga, u Luhansku, koji kontroliraju ruski separatisti na istoku Ukrajine, snažna eksplozija izazvala je u ponedjeljak požar u skladištu nafte, javlja ruska novinska agencija Interfax okrivljujući za to ukrajinsku stranu.
Bivši ruski ministar: 'Putin je racionalan'
8.19 - Bivši ruski ministar vanjskih poslova Andrej Kozirev, vjeruje da je Vladimir Putin "racionalan, kao i njegova invazija na Ukrajinu koju je nazvao još i užasnom. Na Twitteru je ponudio tri razloga zbog kojih misli da je Putin u pravu.
Putin vjeruje da Ukrajina nije prava nacija. "Ako se ukrajinska vlada ne može zadržati neovisnom i prokremljskom prikriveno, kao što je vjerojatno zaključio, onda će je otvoreno prisiliti na to", napisao je Kozirev.
Vjeruje i da je velik dio novca koji je kremlj u proteklih 20 godina uložio u modernizaciju vojske, zapravo ukraden i potrošen na luksuzne jahte usidrene na Cipru, što su Putinovi vojni savjetnici zatajili.
Bivši ruski ministar vanjskih poslova također je ustvrdio da su ruski čelnici počeli vjerovati vlastitoj propagandi da je Zapad slab, uključujući da je američki predsjednik Joe Biden "mentalno nesposoban".
Zapad uveo strogi kulturni bojkot ruskih umjetnika
8.12 - Čak i u vrijeme najmračnijih dana hladnog rata u 20. stoljeću ruske operne i baletne zvijezde redovito su odlazile nastupati na Zapad, no ovaj put stvari stoje drukčije: uvodi se znatno stroži kulturni bojkot.
U manje od tjedan dana, neki od vodećih svjetskih plesača, opernih pjevača i dirigenata ostali su bez posla na Zapadu nakon ruske invazije na Ukrajinu. Njihovi su nastupi otkazani, a karijere ugrožene.
"Čak i na vrhuncu hladnog rata, kulturna razmjena između ruskih, američki i europskih umjetnika se nastavila. Naravno, uvijek je bilo napetosti, no bilo je izvedivo”, rekao je ravnatelj njujorške operne kuće Metropolitan Peter Gelb i dodao da današnja situacija nadilazi hladni rat i da se radi o „pravome ratu”.
Gelb, koji je nekoliko dana prije invazije bio u Moskvi radi dogovora o zajedničkoj produkciji s Boljšoj teatrom, zna o čemu govori. Kao agent mladih talenata, predstavljao je legendarnog rusko-američkog pijanist Vladimira Horowitza i organizirao njegov povratak u Sovjetsku Rusiju kada se zemlja otvarala u osamdesetim godinama. Gelb je također snimio koncert ruskog čelista Mstislava Rostropoviča za vrijeme njegova povratka u istom razdoblju.
U Rusiji privedeno gotovo 5000 prosvjednika
8.09 - Ruska policija je u nedjelju privela gotovo 5000 prosvjednika koji su se diljem Rusije usprotivili invaziji na Ukrajinu, prenosi Reuters podatke neovisnog tijela za praćenje prosvjednika.
Među njima je i svećenik Johan Burdin koji je održao antiratnu propovijed na misi u selu Karabanovo. On bi se na sudu trebao pojaviti danas, javlja BBC.
Ukrajinski stožer: 'Rusi pripremaju napad na Kijev'
8.02 - Glavni stožer ukrajinskih oružanih snaga priopćio je u ponedjeljak ujutro da se ruske snage pripremaju za napad na Kijev pokušajem preuzimanja pune kontrole nad gradovima Irpin i Buča, nedaleko od Kijeva te približavanjem glavnog gradu kroz istočna predgrađa.
U biltenu objavljenom u ranim jutarnjim satima glavni stožer je rekao da su ruske snage također "pokušavale postići taktičku prednost da dođu do istočnih predgrađa Kijeva kroz okruge Brovarski i Borispilj", navodi se u biltenu.
"Prilično velika količina ruske [vojne] opreme i ruskih snaga koncentrirana je na prilazima Kijevu", rekao je savjetnik ministarstva unutarnjih poslova Vadim Denisenko na ukrajinskoj televiziji, a prenosi internetski list Ukrajinska Pravda. "Bitka za Kijev ključna je bitka (koja će se voditi) sljedećih dana."
Novi Zeland po prvi puta uvodi sankcije nekoj zemlji
8.00 - Širi se popis sankcija Rusiji - vlada Novog Zelanda najavila je zakon kojim će moći samostalno nametati sankcije Rusiji, Južna Koreja je najavila da će zabraniti transakcije s ruskom središnjom bankom, dok Washington razmatra zakon o zabrani uvoza ruske nafte u Sjedinjene Države.
Kad se zakon donese, to će biti prvi put da će Novi Zeland samostalno uvoditi sankcije nekoj zemlji.
Premijerka Jacinda Ardern rekla je da će to omogućiti da se zamrzne ruska imovina na Novom Zelandu, spriječe pojedinci i tvrtke da premjeste svoj novac i imovinu ovamo kako bi izbjegli sankcije koje su nametnule druge zemlje te da se zaustavi ulazak super jahti, brodova i zrakoplova. Vlada je objavila i popis 100 pojedinaca kojima se zabranjuje putovanje na Novi Zeland.
Anonymousi hakirali ruske televizije
7.55 - Hakerski kolektiv Anonymous tvrdi da je hakirao ruske državne televizije kako bi prikazali snimke rata u Ukrajini. U objavi na Twitteru, tvrde da su hakirali kanale Russia 24, Channel One i Moscow 24 te ruske streaming servise Wink i Ivi.
U zasebnom objavi, grupa jtvrdi da je uključena u "najveću operaciju Anonymousa ikad", dodajući zabrinuost da bi neke vlade to mogle vidjeti kao prijetnju i provoditi lažne operacije kako bi je diskreditirale.
"Sjetite nas se kada razne sile skrenu pažnju na nas, jer će se to dogoditi. Možemo promijeniti svijet na bolje. To je oduvijek bila ideja", poručili su.
Japan planira prekinuti uvoz ruske nafte?
7.45 - Japan navodno razgovara sa Sjedinjenim Državama i europskim zemljama o mogućoj zabrani uvoza ruske nafte, izvijestio je Kyodo News. Upitan o potencijalnom embargu na uvoz ruske nafte, glavni tajnik japanske vlade Hirokazu Matsuno odbio je komentirati komunikaciju zemlje sa Sjedinjenim Državama.
Svega 3,63 posto japanskog uvoza sirove nafte prošle godine stiglo je iz Rusije, prenosi Reuters. Najava dolazi nakon što je američki državni tajnik Antony Blinken u nedjelju rekao da Sjedinjene Države i europski saveznici istražuju tu mogućnost.
Tirana će preimenovati ulicu u kojoj se nalazi rusko veleposlanstvo u 'Slobodna Ukrajina'
7.42 - Gradonačelnik Tirane, Erion Veliaj odlučio je preimenovati ulicu u kojoj se nalaze veleposlanstva Rusije i Ukrajine u Ulicu slobodne Ukrajine, javlja Reuters.
"Naša generacija će biti obilježena ovom krvavom ruskom agresijom, a herojski otpor Ukrajine treba pamtiti na našim javnim mjestima", rekao je gradonačelnik Veliaj.
Ulica je ranije nosila ime Donike Kastrioti, supruge narodnog heroja Skenderbega. Albanija je već ranije uvela gospodarske i prometne sankcije Rusiji.
"Rusi će morati raditi, živjeti i dobivati poštu na adresi Slobodne Ukrajine", komentirao je Veliaj novi naziv ulice u kojoj se još nalaze srpsko i kosovsko veleposlanstvo.
Danas treći krug mirovnih pregovora između Ukrajine i Rusije
7.37 - Treći krug mirovnih pregovora Ukrajine i Rusije trebao bi se održati u ponedjeljak, a Rusija je uoči toga ujutro najavila prekid napada i otvaranje humanitarnih kroidora iz nekoliko ruskih gradova. Dva izaslanstva zadnji su se put sastala u regiji Brest u zapadnoj Bjelorusiji.
U drugom krugu mirovnih pregovora, Kijev i Moskva dogovorili su uspostavljanje humanitarnih koridora u Mariupolju i Volnovaki kako bi se olakšala evakuacija civila. No pokušaj evakuacije civila iz Mariupolja propao je i u subotu i u nedjelju, prema navodima Kremlja i Međunarodnog odbora Crvenog križa (ICRC). Rusija i Ukrajina međusobno se optužuju za kršenje dogovorenog prekida vatre.
Šef ukrajinskog izaslanstva, pregovarač David Arahamija odbacio je glavne zahtjeve Rusije kao "neprihvatljive" u intervjuu za Fox News. "Ne bih rekao da brzo napredujemo jer svakodnevno imamo mnogo ubijenih ljudi, posebno civila", rekao je u nedjelju Arahamija na upit o napretku pregovora.
Arahamija je dodao da "jedini dijelovi oko kojih se gotovo nemoguće dogovoriti su Krim i takozvane republike za koje Rusija inzistira da ih priznamo kao neovisne." "To nije prihvatljivo u ukrajinskom društvu", naveo je.
Humanitarni koridori će voditi u Rusiju ili Bjelorusiju
7.34 - Rusija je pristala otvoriti nove humanitarne koridore te je najavile prekid vatre od 10 sati po lokalnoim vremenu. Agencija RIA Novosti doznaje kako će humanitarni koridori biti otvoreni iz Kijeva, Harkiva, Mariupolja i Sumija, a obuhvaćat će i neke gradove u blizini.
Koridor iz Kijeva će voditi prema Bjelorusiji, a iz Harkiva prema Rusiji, dok će civili iz Mariupolja i Sumija, voditi do Rusije, ali i drugih ukrajinskih gradova, primjerice do Poltave.
Samo u Mariupolju vlasti planiraju evakuirati više od 200.000 civila. Oni koji žele napustiti Kijev, bit će, osim već spomenutog koridora, prebačeni zrakoplovima u Rusiju.
Amerikanci žele u potpunosti izbaciti rusku naftu s tržišta
7.24 - Američka vlada navodno razmatra službeno putovanje predsjednika Joea Bidena u Saudijsku Arabiju kako bi zatražio od kraljevstva da pojača proizvodnju nafte, prenosi Index pisanja američkog lista Axios.
Glasnogovornik Bijele kuće je, poručio da se takvo putovanje još ne najavljuje i da su to "preuranjena nagađanja". Američki i venezuelanski dužnosnici također su navodno razgovarali o ublažavanju naftnih sankcija. Brojni američki zastupnici sugerirali su da bi venezuelanska nafta mogla pomoći zamijeniti rusku naftu, navodi New York Times. SAD trenutno uvozi 10 posto ruske sirove nafte i naftnih derivata.
U nedjelju je predsjednica Predstavničkog doma Nancy Pelosi rekla u priopćenju da američki zastupnici "istražuju zakone" kako bi izolirali Rusiju, uključujući potpunu zabranu uvoza ruske nafte i energetskih proizvoda u SAD. Biden je prošle godine ukinuo Keystone XL, naftovod između Kanade i SAD-a, navodeći klimatske promjene kao razlog.
Rusi idu prema Odesi, raketirali su selo Tuzla
7.20 - Dio regije Odesa raketirala je ruska mornarica, navodi se u videu koji je objavio Operativni stožer Regionalne vojne uprave Odesa. Napad je bio usmjeren na selo Tuzla, oko 110 kilometara zapadno od luke Odesa.
Nema prijavljenih žrtava, iako su lokalne vlasti izvijestile da je napad usmjeren na ključnu infrastrukturu. Lučki grad Odesa ključna je meta za Rusiju, jer bi njeno zauzimanje odsjeklo Ukrajinu od velike većine njezina uvoza i izvoza morskim putem, piše Sky News.
Rusija ispalila 600 projektila na Ukrajinu
7.10 - Rusija je ispalila ukupno 600 projektila otkako je počela invazija na Ukrajinu, rekao je u nedjelju visoki američki obrambeni dužnosnik za CNN, a oko 95 posto svoje skupljene borbene moći angažirala je unutar Ukrajine.
SAD su u nedjelju promatrale borbe u Hersonu i Mikolajivu, a ruske snage još uvijek pokušavaju opkoliti Kijev, Harkiv, Černihiv i Mariupol. No, njihov je napredak naišao na snažan ukrajinski otpor.
U međuvremenu, masivni ruski konvoj sjeverno od Kijeva koji se proteže oko 50 kilometara i dalje stoji, ali nema novih informacija koliko je udaljen od Kijeva. Nebo iznad Kijeva i dalje je sporno, a Ukrajinci i Rusi zadržavaju značajnu većinu svoje zračne borbene moći.
Rusi otvaraju nove humanitarne koridore
7.10 - Rusija će u ponedjeljak otvoriti nove humanitarne koridore u više ukrajinskih gradova kako bi omogućila evakuaciju civila, prenosi BBC pisanja ruskih državnih medija.
Prema ruskom ministarstvu obrane, prekid vatre nastupit će od 10.00 sati po lokalnom vremenu, a rute za evakuaciju postavljene su u glavnom gradu Kijevu, kao i u Harkovu, Mariupolju i Sumiju. Svi ovi gradovi trenutno su pod značajnom ruskom jurišnom operacijom.
Ukrajinski dužnosnici to još nisu potvrdili. Tijekom vikenda propala su dva pokušaja da se otvori ruta koja bi omogućila evakuaciju civila iz Mariupola na jugoistoku zemlje. Ukrajinski dužnosnici rekli su da je to zato što je Rusija nastavila granatirati grad tijekom dogovorenih sati prekida vatre.
Rusi ponovno bombardirali Mikolajiv
7.10 - Ruska vojska je ponovno započela s granatiranjem južnog lučkog grada Mikolajiva, piše BBC. Gradonačelnik Oleksandr Senkevič potvrdio je da su ruske postrojbe artljerijskom paljbom gađale stambene zgrade . Sada imamo više informacija o obnovljenom ruskom granatiranju južnog lučkog grada Mikolajiva.
"U gradu ima mnogo granata koje nisu eksplodirale… Ne prilazite, ne dižite ih i ne pokušavajte ih sami pomicati", upozorio je Senkevič na Facebooku.
Ovo je drugi napad Rusa na grad s oko 476.000 stanovnika, nakon što su ukrajinske snage uspjele odbiti prvi napad i zauzeti tamošnji aerodrom.
Ukrajinci ponovno zauzeli gradić kod Harkiva
7.10 - Ukrajinski dužnosnici tvrde da su njihove snage ponovno zauzele istočni grad Čuhuiv. U operativnom ažuriranju objavljenom na Facebooku u nedjelju navečer, ukrajinski glavni stožer rekao je da su kijevske snage zauzele grad od ruskih vojnika i nanijele velike gubitke moskovskim snagama tijekom bitke.
Ukrajinski dužnosnici također su tvrdili da su dva visoka ruska zapovjednika ubijena tijekom bitke za grad koji ima oko 31.000 stanovnika, doznaje BBC. Čuhuiv se nalazi na strateškoj lokaciji oko 37 kilometara od drugog najvećeg ukrajinskog grada Harkiva, koji je više od tjedan dana pod teškim granatiranjem ruskih snaga.
Australski premijer pozvao Kinu na djelovanje protiv Rusije
7.10 - Australski premijer Scott Morrison pozvao je u ponedjeljak Kinu da se pridruži globalnim naporima za okončanje ruske invazije na Ukrajinu jer misli da nema zemlje koja će imati veći utjecaj od Kine na kraj rata na istoku Europe.
Australski premijer je u opsežnom govoru sugerirao da invazija Rusije ne ide prema planu njezina čelnika Vladimira Putina, za kojeg je rekao da je "precijenio kapacitete za procesuiranje ovog ilegalnog rata".
"Kina je dugo tvrdila da kao jedna od najvećih sila u svijetu treba doprinositi globalnom miru i stabilnosti. Nema zemlje koja će imati veći utjecaj na okončanje ovog užasnog rata u Ukrajini od Kine", rekao je Morrison u govoru u Institutu Lowy u Sydneyju.
Morrison, čija se vlada sukobila sa svojim najvećim izvoznim trgovinskim partnerom zbog niza pitanja, rekao je da je zaprepašten suzdržanošću Kine.
Ukrajina i Rusija pred najvišim sudom UN-a
7.10 - Ukrajina će u ponedjeljak pozvati najviši sud Ujedinjenih naroda da naloži Rusiji da zaustavi svoju invaziju, tvrdeći da Moskva opravdava napad na temelju pogrešnog tumačenja Konvencije o genocidu. Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da je ruska "posebna vojna operacija" nužna "kako bi se zaštitili ljudi koji su bili izloženi maltretiranju i genocidu" u istočnoj Ukrajini, misleći na one kojima je prvi ili jedini jezik ruski.
Kijev će u ponedjeljak na početku suđenja pozvati suce da nalože takozvane "privremene mjere" za zaštitu Ukrajine. Ukrajinska tužba podnesena Međunarodnom sudu pravde (ICJ) usredotočena je na tumačenje Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju genocida iz 1948., ugovora koji su potpisale obje zemlje.
Ukrajina u tužbi navodi da ruska tvrdnja o genocidu nije istinita i da Putin nema pravnog opravdanja za invaziju. Prošli tjedan je izvršni odbor Međunarodne udruge znanstvenika koji se bave genocidom priopćio da je Putin "zlouporabio izraz genocid".
"Nema apsolutno nikakvih dokaza da se u Ukrajini događa genocid", rekla je predsjednica udruge Melanie O'Brien Reutersu.
Zelenskij ponovno kritizirao Zapad
7.10 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij kritizirao je u nedjelju zapadne čelnike zbog izostanka reakcije na prijetnju Moskve da će napasti ukrajinski vojno-industrijski kompleks.
"Promislite o osjećaju nekažnjivosti napadača", rekao je Zelenskij u videu objavljenom putem društvene mreže Telegram. "Nisam danas čuo reakciju niti jednog svjetskog lidera…ni riječi, kao da su zapadni lideri nestali večeras."
Moskva je u nedjelju objavila da ruske snage namjeravaju napasti ukrajinski vojno-industrijski kompleks, i to preciznim oružjem, piše dpa. "Odvažnost agresora jasan je signal Zapadu da sankcije uvedene Rusiji nisu dovoljne", rekao je ukrajinski predsjednik.
Ukrajina pobjeđuje u informacijskom ratu na društvenim mrežama
7.10 - Već u prvim danima ruske invazije postalo je jasno da Ukrajina dominira u ratu informacijama na društvenim mrežama, smatraju analitičari. Iako je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij i dalje zatvoren u bunkeru u Kijevu dok traje teško bombardiranje, njegova vlada provela je sveobuhvatan napad na društvenim medijima i pridobila pristaše.
Dnevna Zelenskijeva obraćanja videozapisima, najčešće s engleskim titlovima, postala su viralna senzacija. Ministarstvo obrane i vanjskih poslova veličaju vojni otpor Ukrajine grafikama koje privlače pozornost.
Ukrajinci postavljaju videozapise s uspjesima njihovih snaga koji se brzo šire. Oni uključuju ukrajinsku raketu koja je oborila ruski helikopter i ukrajinskog seljaka koji je traktorom vukao zarobljeno rusko oklopno vozilo. Snimke Ukrajinaca kako jecaju usred gradskih ruševina nakon što je Rusija pojačala bombardiranje, također su emocionalno dotaknuli ljude diljem svijeta.
Rusija, međutim, nije pretjerano zabrinuta za javno mišljenje izvan zemlje. Njihovi napori usmjereni su na zadržavanje potpore građana predsjedniku Vladimiru Putinu. Rusija je proteklih dana ugasila posljednje slobodne medije u zemlji, blokirala Facebook i ograničila pristup Twitteru. S jakim ukrajinskim otporom koji je prisilo Moskvu na duži rat nego što je Kremlj planirao, vjerojatno će početi nova faza informacijskog rata.
Britanci će osigurati još 100 milijuna dolara za Ukrajinu
7.10 - Velika Britanija će Ukrajini osigurati dodatnih 100 milijuna dolara putem Svjetske banke kako bi joj pomogla ublažiti financijske pritiske uzrokovane ruskom invazijom, priopćio je u nedjelju ured premijera Borisa Johnsona.
Britanija traži središnju ulogu u međunarodnom odgovoru na rusku invaziju na Ukrajinu pružanjem obrambene vojne pomoći, zalaganjem za strože sankcije Kremlju i financijskom potporom. Unatoč tome, Johnsonova vlada suočena je s kritikama da su njezine sankcije bile prespore i da je program za izbjeglice nedovoljan.
Najnovija financijska pomoć, uz već obećanih 290,95 milijuna dolara, mogla bi se upotrijebiti za plaće radnicima u javnom sektoru u Ukrajini ili financiranje mirovina i naknada socijalnog osiguranja, objavile su britanske vlasti.
"Iako samo Putin može u potpunosti okončati patnje u Ukrajini, nova sredstva nastavit će pomagati onima koji se suočavaju s pogoršanom humanitarnom situacijom", priopćio je Johnson. Novac će biti isplaćen kroz Multi-Donor Trust Fund Svjetske banke koji je namijenjen za hitne donacije Ukrajini, a koji već koriste neke druge zemlje.
