Sjedinjene Američke Države guše se u najrazornijoj epidemiji droge u svojoj povijesti. Samo između kolovoza 2021. i kolovoza 2022. predoziranje je odnijelo živote više od 100.000 Amerikanaca, a u samo nekoliko godina su se smrtni slučajevi povezani s drogom udvostručili. Većina predoziranja uključuje fentanil koji sada ubije 200-tinjak Amerikanaca dnevno.
Američka vlada svim silama pokušava razbiti lanac krijumčarenja fentanila, a poduzima i korake kojima bi se spriječilo uživanje u ovom smrtonosnom narkotiku i liječilo one koji već osjećaju posljedice konzumiranja iste. No, kontinuirano jačanje epidemije jasno pokazuje da vladine mjere nisu dovoljne. Budući da se sav fentanil koji se koristi u Sjedinjenim Državama proizvodi u inozemstvu, zaustavljanje dotoka droge u zemlju ističe se kao ključan zadatak.
Do sada su se takvi napori na strani ponude izjalovili. S jedne strane, sintetski opioidi poput fentanila mogu se proizvesti iz širokog spektra kemikalija, od kojih mnoge imaju i legitimnu komercijalnu upotrebu. To znači da je ograničavanje opskrbe ovim kemikalijama teško i nepraktično. Štoviše, kada regulatori zabrane ili ograniče sintetičke opioide ili njihove sastojke, proizvođači jednostavno dotjeraju svoje recepte.
Geopolitički razlozi, o kojima se manje govori, imaju jednake posljedice jer je zbog njih američkoj vladi teško zatvoriti opskrbne kanale. Većina fentanila i njegovih prekursora dolazi iz Kine ili Meksika, država kojima kontrola proizvodnje fentanila nije među prioritetima.
Propala suradnja s Kinom
Ionako ograničena, suradnja američkih agencija s Kinom posljednjih je godina potpuno propala. Bez resetiranja odnosa Washingtona i Pekinga neće se promijeniti niti pristup proizvodnji ove smrtonosne droge. Meksička je vlada također prekinula suradnju s SAD-om. Iako je niz bilateralnih sastanaka na visokoj razini u travnju možda otvorio put jačoj daljnjoj suradnji, nije jasno hoće li dovesti do značajne akcije meksičkih vlasti.
No, bez obzira na ove probleme, Bidenova administracija može učiniti mnogo više, piše Foreign Affairs. Washington još uvijek ima na raspolaganju neistražene opcije za poticanje jače suradnje s kineskim i meksičkim vlastima, primjerice kombiniranjem konstruktivnih prijedloga s prijetnjom sankcijama protiv državnih i privatnih aktera u tim zemljama. Također može usvojiti vlastite dodatne obavještajne mjere i mjere provođenja zakona, s ili bez strane suradnje. Krajnje je vrijeme da Washington poduzme akciju na ovom frontu. Ako se ne dogodi, rekordne stope smrtnosti koje fentanil uzrokuje danas bit će zasjenjene još višim sutra.
Suradnja SAD-a i Kine u borbi protiv krijumčara droge prije nekoliko je godina čak nakratko zaživjela. Godine 2019. kineske vlasti u provinciji Hebei upotrijebile su informacije američkih obavještajnih službi kako bi uhitile i osudile devetero krijumčara koji su slali fentanil izravno potrošačima i trgovcima u Sjedinjenim Državama.
Distribucija na američko tržište
Međutim, od tada kineski šverceri izbjegavaju kontrole preusmjeravajući svoje operacije kroz Meksiko. Za razliku od droga kao što je metamfetamin, koji je i dalje čvrsto u rukama kineskih kriminalaca, proizvodni lanac fentanila često počinje s malim i srednjim igračima u kemijskoj i farmaceutskoj industriji zemlje. Ovi naizgled legitimni poslovi isporučuju prekursore fentanila kineskim ili meksičkim narkokartelima. Karteli sintetiziraju kemikalije u gotovi fentanil i zatim ga distribuiraju na američko tržište.
Strancima je teško steći jasan uvid u trenutno stanje kineskog provođenja zakona o drogama. No, od suđenja u Hebeiju 2019. nije bilo kineskih kaznenih progona na visokom nivou niti se čini da Peking čini nešto kako bi zaustavio dotok prekursora kemikalija meksičkim kartelima. Ovo nedjelovanje nije slučajno. Uhićenja u Hebeiju dogodila su se kada se Peking još nadao širem otopljavanju odnosa s Washingtonom. Kako je ta nada kopnjela, tako je nestala i spremnost Kine da surađuje s američkim vlastima na frontu s opioidima.
Pojednostavljeno, Peking ne vidi geostrateški interes u suradnji u borbi protiv droga, a krizu s fentanilom gleda kroz objektiv svog rastućeg rivalstva sa SAD-om.
Iako se odnosi s Meksikom nisu toliko pogoršali, američka politika prema drogama i ondje se suočava s ozbiljnim preprekama. Osim što kontroliraju trgovinu drogom, karteli su proširili svoje reketarenje i zavladali čak i dijelovima formalnog gospodarstva zemlje. Sada imaju ruku u poljoprivredi, ribarstvu, sječi drva, rudarstvu i opskrbi vodom. Njihov napad na državnu vlast i civilno društvo također je poprimio nove, drskije oblike, uključujući sve agresivnije pokušaje utjecaja na izbore i infiltrirati se u državne institucije. Rat protiv kartela svake godine odnese 30-ak tisuća života, ne računajući više od 112 tisuća ljudi koji su nestali od 2017. do danas.
Čini se da se meksička vlada nada da će, ako dopusti kartelima da se svađaju između sebe, na kraju postići ravnotežu snaga i nasilje će se smiriti. Ali sukob koji na ulice donosi krvoproliće - brutalni rat za primat između kartela Sinaloa i njegovog glavnog rivala, kartela Jalisco Nueva Generación - ne jenjava. Štoviše, intenzivirao se i proširio na druge dijelove Latinske Amerike, čak do Čilea.
Čvrst stav Meksika
Meksička vlada u posljednje vrijeme ograničava suradnju s američkim vlastima, a predsjednik Andrés Manuel López Obrador je čak ustvrdio da se fentanil ne kuha na tlu njegove zemlje, što je neistina koju je u potpunosti razotkrilo ne samo američko Ministarstvo pravosuđa, već i dijelovi njegove vlastite vlade. Proteklih tjedana je čak zaprijetio protjerivanjem američkih agenata iz Meksika.
Tijekom pregovora o suradnji s američkim vlastima Meksikanci su zauzeli čvrst stav i poručili Washingtonu da bi Amerika trebala smanjiti potražnju za drogom, uhititi više meksičkih bjegunaca na tlu SAD-a i spriječiti protok oružja te ilegalnog novca na jug SAD-a blizu granice s Meksikom. S druge strane, Amerikancima navodno nisu dali nikakve garancije za svoje postupke u Meksiku.
Foreign Affairs piše kako ekonomski trošak opioidne epidemije - "da ostavimo po strani njen nemjerljiv ljudski danak" - jednostavno je prevelik da bi se dopustilo nedjelovanje. Procjene govore da će 2020. taj trošak iznositi gotovo 1,5 bilijuna dolara. Nasuprot tome, u 2019. američka trgovina robom i uslugama s Meksikom iznosila je samo 677,3 milijardi dolara, s uvozom iz Meksika na 387,8 milijardi dolara.
Stoga, zaključuje Foreign Affairs, u ratu protiv droge Washington mora povući drastičan potez i promijeniti način razmišljanja, što ne bi bilo posebno skupo kada se zna s kakvim ljudskim i financijskim gubicima se zemlja suočava.
