U građanskom centru u Rinkebyju, većinski doseljeničkom okrugu sjeverozapadnog Stockholma, nekoliko stotina ljudi se okupilo na forumu uoči nadolazećih izbora u Švedskoj i budućnosti zemlje.
Razgovor o prirodi švedske demokracije i važnosti glasovanja je bio sofisticiran i strastven, ali je bio frustrirajuć za jednog sudionika. Ahmed Ali, somalijski useljenik, mislio je da sugovornici zaobilaze glavni problem, počinje svoju reportažu o Švedskoj New York Times.
"Ulozi su zaista visoki na ovim izborima", rekao je u intervjuu The New York Timesu. "Više je ekstremista u zemlji i oni imaju veći utjecaj. Oni nemaju stvarnu političku agendu. Samo jednostavno mrze imigrante. I ta ksenofobija se događa širom Europe."
Brzi rast protuimigracijske i protueuropske stranke krajnje desnice
Kako se ljuti i podijeljeni Šveđani spremaju za izbore u nedjelju, oblik nove švedske vlade je čista nepoznanica, zbog brzog rasta protuimigracijskih, protueuropskih Švedskih demokrata, populističke nacionalističke stranke za koju se očekuje da će osvojiti petinu glasova.
"Ti izbori su jako važni za nas", kaže Kahin Ahmed (48), koji se natječe za lokalno mjesto, ali se žali da nijedna od švedskih stranaka ne stavlja imigrante ili crnce visoko na njihovim stranačkim listama kako bi bili izabrani u proporcionalnom broju, čak ni u području poput ovoga. "Pojavila se rasistička stranka koja brzo napreduje i moramo ih zaustaviti."
Švedska, dugo smatrana "moralnom supersilom", kao što politolog Lars Tragardh kaže, je tradicionalno primala imigrante. No to se mijenja pod pritiskom globalizacije, imigracije i anksioznosti o nacionalnom i kulturnom identitetu. Kao i u Njemačkoj i Francuskoj, ekstremne stranke, na ljevici i posebno na desnici, povećavaju svoju podršku nauštrb onih koji su tradicionalno dominirali.
A man walks next to election posters of Jan Bjoerklund, leader of The Liberals Party in Sweden on September 1, 2018 in Stockholm. The general elections in Sweden will take place on September 9, 2018. / AFP PHOTO / Jonathan NACKSTRAND
‘Mit o švedskom modelu se raspada’
Švedska se "priključuje ostatku Europe", rekao je Carl Bildt, bivši premijer stranke desnog centra s očitom tugom. "I mit o švedskom modelu se raspada". To je bilo očito na trgu Sergels u središtu Stockholma, gdje je Martin Westmont, kandidat za regionalno vijeće Stockholma, predstavljao program Švedskih demokrata glasačima, piše The New York Times.
"Mi smo novi val", rekao je. "Izbori će biti revolucija". Predvidio je da će se Socijaldemokrati, stranka koja je izgradila slavnu švedsku državu blagostanja, raspasti, "čak ako se to i ne dogodi ovoga puta" i "mi ćemo postati najvećom strankom".
Westermont sugerira da mnogi glasači nevoljko govore anketarima da će glasati za Švedske demokrate. Populizam se pomaknuo politički diskurs prema desnici i podigao temperaturu, čak i među tradicionalno flegmatičnim Šveđanima. Politička podrška se fragmentira, kako već dugo dominantni Socijaldemokrati idu prema najslabijim rezultatima stoljeća.
Socijaldemokrati gube glasove na ljevici
Gube glasače Stranke ljevice i Zelenih, posebno nakon ljeta raširenih šumskih požara, ali također i neke glasove radnika od krajnje desne stranke Švedskih demokrata. Umjereni su još više glasača izgubili od krajnje desnice.
Migrantski val koji je 2015. preplavio velik dio Njemačke i Švedske, predstavio ih je kao najgostoljubivije europske nacije. Njemačka je prihvatila više od milijun tražitelja azila, dok ih je 163.000 došlo u Švedsku, što je velik broj za zemlju od 10.1 milijun stanovnika.
Iako je panika u Švedskoj bila manja nego u Njemačkoj, politički utjecaj je bio sličan: uspon krajnje desne, antiimigrantske, nacionalističke stranke Alternative za Njemačku s jedne strane i Švedskih demokrata s druge strane.
Gustav Fridolin (R), leader of the Green Party in Sweden and leader of the Social Democrats and Swedish Prime Minister Stefan Loefven are pictured prior to a debate organised by Swedish Radio together with other party leaders in Stockholm on August 29, 2018. The general elections in Sweden will take place on September 9, 2018. / AFP PHOTO / Jonathan NACKSTRAND
Jače granične kontrole
Političke elite u Švedskoj kao i drugdje "podcjenjuju koliko ljudi žive u nacionalnim demokracijama", a ne u globalnom gulašu, kaže profesor Tragardh, koji predaje na Sveučilištu Ersta Skondal Bracke.
Kao i u Njemačkoj, jače granične kontrole su brzo uvedene u Švedsku te je broj novih imigranata naglo pao, na oko 23.000 ove godine. No politička šteta je učinjena i unatoč uspješnom gospodarstvu i niskoj nezaposlenosti, Švedski demokrati tvrde da useljavanje treba zaustaviti te da resurse treba obnavljati jer ih država blagostanja troši zbog starenja populacije, nasilja bandi i izazova prihvata useljenika.
Integracija pridošllica traje sedam godina zbog visokih zahtjeva tržišta rada na kojima inzistiraju švedski sindikati te izazovi u svladavanju njihova jezika i kulture. Lakše je otvoriti granice nego domove, ističe The New York Times.
Imigracija i kriminal najvažniji u kampanji
"Ovi izbori zaista znače i osjećaju se u zraku", kaže Jonas Hinnfors profesor političkih znanosti na Sveučilištu Gothenburg. "Blagostanje, zdravstvo i porezi su, kao i uvijek, glavna pitanja, kao i klimatske promjene, ali do neočekivanih dosega i imigracija i kriminal. Također, bez presedana je i način na koji Socijaldemokrati vode kampanju po tim pitanjima jer predlažu više policijskih snaga i jače granične kontrole."
Uspon Švedskih demokrata zamagljuje pad Socijaldemokrata, koji su sinonim za socijaldemokraciju u Europi te su bili prvi na gotovo svim izborima od 1917. No imali su podršku glasača iznad 50 posto 1968. i više od 45 posto 1994., njihova podrška stalno pada na oko 25 posto, što reflektira podršku socijaldemokratima i strankama lijevog centra i u ostatku Europe, podsjeća The New York Times.
Ako Švedski demokrati, kao što se očekuje, dobiju 20 postotnu podršku glasača, to će onemogućiti blokovima na lijevom i desnom centru da formiraju većinsku vladu. Druge stranke uvjeravaju da neće raditi nikakve dogovore sa Švedskim demokratima, ali je to pitanje već stajalo smjene lidera Umjerenih, a sljedeća bi se mogla dogoditi u danima nakon izbora, bez obzira koji od blokova dobije više mandata.
Ulf Kristersson, leader of the Moderate Party in Sweden is pictured ahead of a debate organised by Swedish Radio together with other party leaders in Stockholm on August 29, 2018. The general elections in Sweden will take place on September 9, 2018. / AFP PHOTO / Jonathan NACKSTRAND
Nostagija za mitskom Švedskom 50-ih
Pojava Švedskih demokrata, s njihovim korijenima u švedskom fašizmu i neonacizmu je zapanjio mnoge. Pod vodstvom mladog čelnika Jimmija Akessona, stranka se riješila najekstremnijih članova te je ublažila poruke, što simbolizira i promjena loga od zapaljene baklje do plave anemone, jednog od švedskih omiljenih cvijetova i vjesnika proljeća.
Čini se da je strategija uspješna. Stranka je prešla prag od 4 posto za parlamentarna mjesta 2010., osvojivši 5,7 posto glasova. Osvojila je 12,9 posto glasova 2014. godine. Mogla bi postati druga stranka po veličini u Švedskoj što bi donijelo brojne komplikacije.
Švedski demokrati napustili su svoj tradicionalni slogan, "Zadržite Švedsku za Šveđane" te su je prigušili u korist "Sigurnosti i tradicije". Ono što oni prodaju, slaže se većina ljudi, je nostalgija za mitskom Švedskom 1950-ih, sigurnom, prosperitetnom i bijelom.
Koncept 'doma za ljude'
Žele zaštititi građansku religiju države blagostanja i vratiti "Folkhemmet” ili "dom za ljude”, ideju da je nacija kao obitelj u kojoj svatko doprinosi i brine jedno za drugo. Taj koncept osmislili su Socijaldemokrati, ali mnogi smatraju da je ugrožen imigracijom, islamom i kriminalom.
Kao i druge populističke stranke širom Europe, puno im je pomogao useljenički val 2015. godine, porast sukoba među bandamau predgrađima velikih gradova te neki koordinirane i jako vidljive akcije poput paleža automobila.
Westmont je rekao da je bio član mladeži Umjerenih, "ali oni su postali preliberalni za mene." Rastući u predgrađu Stockholma, "polovina djece" su bili imigranti. "Vidio sam problem još u ranoj dobi te sam vidio da ono što kažu druge stranke nije točno".
People walk near an election poster of leader of the Social Democrats and Swedish Prime Minister Stefan Loefven on August 31, 2018 in Sundbyberg. The general elections in Sweden will take place on September 9, 2018. / AFP PHOTO / Jonathan NACKSTRAND
Raste ksenofobija i rasizam
Kada se priključio Švedskim demokratima 2010. godine, njegovi su se roditelji osjećali osramoćeno tako da je odlučio promjeniti svoje ime. "No priključili su nam se mnogi Umjereni i sad moj otac podržava stranku te se nadam da će to učiniti i moja majka". "No tko zna za majke?" sa smješkom je nadodao.
Kimia Khodabandeh vidi mnogo zlokobniju stranu. S osamnaest godina prvi će put glasati na izborima. Rođena je u Švedskoj, a roditelji su joj Iranci koji su tamo pobjegli pred revolucijom. "Osjećam se pogođenom", rekla je, piše NYT. "Odgojena sam na švedski način i osjećam se Šveđankom, ali tako ne izgledam te nas neće prihvatiti kao Šveđane."
"To je razlog zašto sam zabrinuta", nastavila je. "Živimo u društvu u kojem je svatko prihvaćen i svi pomažu jedni drugima, ali idemo u pogrešnom smjeru. Ne razumijem zašto neki ljudi žele sve upropastiti."
Držanje Švedskih demokrata podalje od vlade
Naposljetku, Socijaldemokrati i lijevi centra bi se ipak mogli pobjediti, kao i Švedski demokrati koje će držati podalje od vlade. No pitanje je mogu li neki ući u dogovore s njima, kao što su to učinile mainstream političke stranke u Finskoj, Danskoj i Norveškoj s krajnje desnim rivalima, ili nastaviti izolirati ih, iako nije vjerojatno da će nestati, ističe The New York Times.
"Ovi izbori su borba oko vrijednosti i švedskog identiteta," rekao je Ulf Bjereld, profesor političkih znanosti na Sveučilištu Gothenburg i aktivni član Socijaldemokrata. "Pitanje je kako zadržati Švedsku kao predvodnicu liberalizma i socijaldemokracije protiv jače podrške nacionalnoj državi i granicama. Što će Švedska biti u toj borbi? Tek smo na početku te debate."
