GLOBALNI TREND /

Tko će raditi? Svi očajnički traže radnike, a raste neprijateljstvo prema migrantima

Izvješće OECD-a pokazuje da je Indija, sa 600.000 doseljenika prošle godine, bila uvjerljivo na prvom mjestu među zemljama iz kojih dolaze radni migranti u zemlje OECD-a. Slijede Kina i Rumunjska

27.12.2025.

14:36

danas.hr

Sanjin Strukic/pixsell

403 Forbidden

nginx

403 Forbidden

nginx

Antimigrantsko raspoloženje postojalo je i mnogo prije Donalda Trumpa. Politika često reagira na javno raspoloženje, a ne na potrebe gospodarstva.

U Europi, a posebno u Sjedinjenim Američkim Državama, raste neprijateljstvo prema imigrantima. Istodobno, najbogatija svjetska gospodarstva očajnički traže strane radnike, piše Deutsche Welle.

Pritom migracija radne snage globalno pada, iako se sve starija društva suočavaju sa sve većim nedostatkom radne snage, pokazuje izvješće Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) koje je prošlog mjeseca, kada je objavljeno, u velikoj mjeri prošlo nezapaženo.

Takav trend započeo je mnogo prije ponovnog izbora predsjednika Donalda Trumpa, koji je tijekom svoje uspješne predizborne kampanje, između ostalog, napadao i imigrante. Prema OECD-u, organizaciji koja prati globalne ekonomske i socijalne politike, migracija radne snage u 38 zemalja članica pala je 2024. godine za više od petine. Pad se manje pripisuje potražnji, a više rastućem političkom protivljenju imigraciji i strožim viznim propisima u određenim industrijaliziranim zemljama. No istodobno je privremena migracija radne snage nastavila rasti.

https://netdanasredakcija.slack.com/archives/D09V009MMD1/p1766500437107039

Pad uzrokovalo nekoliko zemalja

"Veći dio pada stalne migracije radne snage može se pripisati promjenama politika u Ujedinjenom Kraljevstvu i na Novom Zelandu", objašnjava za Deutche Welle Ana Damas de Matos, viša analitičarka u OECD-u.

Na Novom Zelandu pad je povezan sa završetkom jednokratno uvedene, postpandemijske sheme boravka koja je omogućila trajno naseljavanje više od 200.000 privremenih migranata i članova njihovih obitelji. Najveći jednokratni program boravka u toj zemlji istekao je u srpnju 2022. godine. Nakon Brexita, Ujedinjeno Kraljevstvo reformiralo je vizne propise za zdravstvene radnike, pooštrivši kriterije podobnosti poslodavaca i isključivši mogućnost dolaska članova obitelji, što je dovelo do naglog pada broja zahtjeva za dodjelu vize.

Prema OECD-u, zdravstveni sektor posebno je pogođen nedostatkom radne snage zbog takvih ograničenja. Seeta Sharma, stručnjakinja za migracije koja je radila kao savjetnica za Ujedinjene narode, saveznu indijsku vladu i više indijskih saveznih država, smatra da su stroži propisi za strane studente u Ujedinjenom Kraljevstvu kontraproduktivni.

"Put od sveučilišta do posla sada je ograničen", kaže ona za Deutsche Welle: "To će dovesti do pada broja upisa. Indijci, primjerice, više neće trošiti velike iznose na obrazovanje u inozemstvu ako nakon toga nemaju jasan put u karijeri".

Izvješće OECD-a pokazuje da je Indija, sa 600.000 doseljenika prošle godine, bila uvjerljivo na prvom mjestu među zemljama iz kojih dolaze radni migranti u zemlje OECD-a. Slijede Kina i Rumunjska.

Tehnološki sektor pati zbog američkih ograničenja

U SAD-u su pod administracijom Joea Bidena uvedena stroža ograničenja za tzv. H-1B vize. Riječ je o glavnom programu koji stranim stručnjacima na područjima poput tehnologije, inženjerstva i medicine omogućuje rad u SAD-u. Trump je potom povećao troškove viza za poslodavce s 2 tisuće na 5 tisuća dolara, pa čak do 100.000 dolara. On želi ograničiti mogućnosti stalnog naseljavanja u svim sektorima.

U Australiji su povećani pragovi plaća koje kvalificirani radnici moraju imati kako bi dobili vizu, a u Kanadi su promijenjeni načini dolaska radnika na određeno vrijeme. Migracije povezane s radom naglo su pale i u nordijskim zemljama, primjerice, Finska je zabilježila pad od 36 posto u odnosu na prethodnu godinu.

U Njemačkoj je broj onih koji se doseljavaju za stalno prošle godine pao za 12 posto zbog strožih imigracijskih propisa koje je uveo još bivši kancelar Olaf Scholz. Prema tim propisima u zemlju je ušlo 586.000 stranih radnika, ali je broj osoba koje su ušle s radnim vizama bio 32 posto manji nego godinu ranije. Te reforme Scholzove vlade dodatno je proširila aktualna vlada kancelara Friedricha Merza.

Herbert Brücker, profesor ekonomije na berlinskom Sveučilištu Humboldt, smatra da to stvara probleme za njemačko gospodarstvo.

"Dugi niz godina Njemačka je imala koristi od prosječne godišnje migracije od 550.000 ljudi“, ističe Brücker za Deutsche Welle: "Migracija nam je potrebna kako bismo nadomjestili radnike koji odlaze u mirovinu. Bez nje ne možemo održati stabilnu ponudu radne snage".

OZBILJAN PROBLEM /

Mladi Hrvati često napadaju strane radnike: Imaju razoran učinak, a ovo su razlozi

Velika potražnja za migrantima u Europi

Diljem Europske unije, prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda, državljani zemalja izvan EU-a popunili su oko dvije trećine radnih mjesta stvorenih između 2019. i 2023. godine. To pokazuje koliko su Unija, ali i cijela Europa, već postale ovisne o stranim radnicima. Na globalnoj razini je Međunarodna organizacija rada (MOR) procijenila da je 2022. godine bilo 167,7 milijuna migrantskih radnika, što čini 4,7 posto ukupne svjetske radne snage. Više od dvije trećine njih (114,7 milijuna) živjelo je i radilo u zemljama s visokim prihodima.

Unatoč padu u 2024. godini, globalna migracija radne snage ostaje iznad razine prije pandemije. Međutim, izvješće OECD-a pokazuje koliko se brzo ta migracija može zaustaviti. Razlog leži u političkom otporu, potaknutom više strahom od ilegalne migracije nego i dalje rekordno visokom ekonomskom potražnjom.

Trumpova aktualna agenda dodatno je intenzivirala tu dinamiku. Od stupanja na dužnost u siječnju izdao je niz izvršnih naredbi usmjerenih na suzbijanje i legalne i ilegalne imigracije. Njegova administracija tvrdi da su te mjere nužne kako bi se zaštitili američki radnici i osigurao sustav temeljen isključivo na radnim kvalifikacijama.

Privremene vize umjesto stalnog boravka

Iako je broj stalnih imigranata 2024. godine pao, privremena ili sezonska migracija radne snage ostala je, prema OECD-u, stabilna. To odražava sklonost vlada prema kratkoročnim programima koje mogu po potrebi proširivati ili ograničavati. Stručnjakinja za migracije Sharma to opisuje ovako: "Dovedimo ljude kada su nam potrebni i zatvorimo vrata kada ih više ne trebamo, ne želimo nikoga od njih trajno u našoj zemlji".

Sezonski i privremeni radni programi i dalje su traženi u Australiji, Europi i Sjevernoj Americi, ponajprije u poljoprivredi, sektoru skrbi i građevinarstvu. No, analize OECD-a pokazuju da se programi privremene migracije sve više koriste i za visoko kvalificirane radnike.

ŠOKANTNO: TIJELA BEZ GLASA /

Nitko ih ne sluša: 'Svaki drugi ima fakultet, a svaki treći ovdje razvije depresiju'

Birokracija zadržava migrante na slabije kvalificiranim poslovima

No OECD ne poziva industrijalizirane zemlje samo na privlačenje više stranih radnika, nego i na djelovanje na njihovoj boljoj integraciji na tržište rada. Kao ključne preduvjete navodi tečajeve jezika, pristup socijalnim uslugama te priznavanje vještina i kvalifikacija kako bi strani radnici mogli u potpunosti doprinositi u zemljama domaćinima. Naime, oni su prečesto zaposleni na poslovima daleko ispod razine svojih kvalifikacija i vještina.

To se događa prvenstveno zbog sporih i birokratskih procesa priznavanja diploma i kvalifikacija, napominje profesor Brücker, koji se ujedno bavi istraživanjem migracija pri Njemačkom institutu za istraživanje zapošljavanja (IAB). Reforme u Njemačkoj, koje su imale za cilj učiniti najveće europsko gospodarstvo privlačnijim, propale su zbog raširene birokracije.

"Priznavanje diploma i stručnog obrazovanja traje godinama, što otežava dolazak kvalificiranih radnika“, kaže Brücker za Deutsche Welle: "Kao rezultat toga, trenutačno nam nedostaje oko tri milijuna radnika".