Radikalna desnica u Njemačkoj je ojačala tijekom pandemije koronavirusa, a zabilježen je i porast aktivnosti ekstremista s krajnje lijevog spektra, proizlazi iz godišnjeg izvješća Ureda za zaštitu ustavnog poretka predstavljenog u utorak u Berlinu.
„Pripadnici ekstremne desnice pokušavaju preko prosvjeda protiv pandemijskih mjera stvoriti poveznicu sa širim građanskim slojevima“, rekao je ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer prilikom predstavljanja izvješća Ureda za zaštitu ustavnog poretka.
Seehofer (Kršćansko-socijalna unija CSU) je ustvrdio kako je ekstremna desnica „nažalost puno prečesto“ dala presudan ton na prosvjedima protiv vladinih mjera za suzbijanje pandemije.
„Ono što nas posebno mora zabrinjavati jest činjenica da se prosvjednici iz redova građana nisu jasno distancirali od ekstremne desnice koja je zajedno s njima sudjelovala u prosvjedima“, rekao je ministar unutarnjih poslova.
Sigurnosna situacija
Ekstremno desničarske snage su tako, kako je istaknuo Seehofer, iskoristile pandemiju za širenje svojih ideja. „Zato ne govorimo samo o posebnoj zdravstvenoj situaciji, nego i o sigurnosnoj“, rekao je ministar.
Izvješće konkretno bilježi i porast onih koji se nazivaju tzv. građanima Reicha, pri čemu se radi o osobama koje ne priznaju ustavni poredak SR Njemačke niti njezine današnje granice i teže povijesnom revizionizmu. Pripadnici pokreta građani Reicha su i češće naoružani od ostatka stanovništva.
Među osobama koje su aktivno sudjelovale u prosvjedima protiv vladinih pandemijskih mjera je zabilježen i velik broj osoba iz ezoteričnih krugova, koji gaje nordijsko-germanske tradicije bliske ekstremno desnim svjetonazorima.
Nova desnica
Izvješće po prvi put spominje pojam tzv. Nove desnice. Radi se o snagama koje ne djeluju u sklopu poznatih radikalno desničarskih mreža ali koje „kroz pseudo-intelektualne teme pokušavaju u javni diskurs unijeti radikalno desničarske ideje“.
Seehofer je ustvrdio kako desni ekstremizam i antisemitizam još uvijek predstavljaju daleko najveću opasnosti po sigurnosno stanje u Njemačkoj.
On je istodobno „zabrinjavajućim“ opisao i razvoj na lijevo-radikalnom spektru. Prošle godine je zabilježen porast nasilnih djela koja se pripisuju ekstremnoj ljevici za 34 posto.
„Akutna opasnost i dalje prijeti i od islamističkih skupina“, rekao je Seehofer i ukazao na islamističke napade u susjednoj Francuskoj.
Jačanje antisemitizma u Europi
Vijeće Europe upozorilo je u utorak na jačanje antisemitizma u Europi i pozvalo na odlučno djelovanje kako bi se spriječilo daljnje nasilje i agresiju.
Posebni predstavnik Vijeća Europe za kaznena djela motivirana antisemitizmom i mržnjom, Daniel Höltgen, imenovan u studenome prošle godine na tu dužnost, prvi put u povijesti Vijeća Europe, upozorava u priopćenju da je u prvih pola godine svojeg mandata “šokiran” mržnjom prema Židovima na internetu i na ulicama europskih gradova.
“Sinagoge se vandalizira i pale se izraelske zastave. Ti incidenti velika su prijetnja za Židove u Europi i židovski građani i dalje se boje za svoju sigurnost”, navodi Höltgen. “Potrebno je odlučno djelovanje kako bi se spriječili daljnji valovi nasilja i agresije povrh tog rastućeg vala antisemitizma”, poručuje.
Poduzete razne mjere
Höltgen navodi da su na nacionalnoj razini neke vlade poduzele razne mjere kao što je jačanje policijske zaštite židovskih zajednica, dok bi na međunarodnoj razini vlade po njegovu mišljenju trebale pojačati suradnju u cilju suzbijanja novih valova antisemitizma, koji prelaze nacionalne granice.
“Dva ključna područja djelovanja su suzbijanje nezakonitog govora mržnje na internetu i sprječavanje antisemitizma putem obrazovanja o holokaustu i sjećanja na njega”, ističe.
Höltgen napominje da pravo na slobodu izražavanja, zaštićeno Europskom konvencijom o ljudskim pravima, nije neograničeno, osobito kad je riječ o nijekanju holokausta, rasizmu i poticanju na nasilje.
“Prijetnje smrću, kao one protiv Židova koje se zadnjih tjedana masovno objavljuje, posebice su opasne jer se šire eksponencijalno i mogu u konačnici dovesti do nasilja i ubojstava, kao što je napad na sinagogu u Halleu u Njemačkoj 2019.”, upozorava.
Borba protiv antisemitizma
“Antisemitski govor mržnje na internetu mora biti kažnjavan jednako kao i fizička kaznena djela i internetske platforme trebaju uklanjati ilegalan antisemitski i rasistički sadržaj brzo i sustavno”, ističe, upozoravajući da to u praksi još nije tako. Höltgen navodi da nekoliko vlada planira nove ili ažurirane zakone za borbu protiv ilegalnog govora mržnje na internetu.
Na razini EU-a, Akt o digitalnim uslugama koji je predložila Europska komisija predviđa da internetske platforme preuzmu veću odgovornost za sadržaj koji šire. Istodobno, Vijeće Europe priprema obuhvatnu preporuku svojih 47 država članica o suzbijanju govora mržnje iz perspektive ljudskih prava, koja će posebnu pozornost posvetiti internetu.
“Razina i priroda antisemitskih djela i govora jako se razlikuju među europskim zemljama, ali postoji širok konsenzus da borba protiv antisemitizma mora obuhvatiti sve dijelove društva, uključujući medije, sport, rad s mladima i obrazovanje”, ističe Höltgen. Komisija bi do kraja godine trebala predstaviti prvu europsku strategiju za suzbijanje antisemitizma.
Europska komisija protiv rasizma i netolerancije (ECRI), tijelo Vijeća Europe, priprema specifične preporuke vladama za suzbijanje antisemitizma, koje će uključivati smjernice za oblikovanje politika, mjere prevencije, zaštitu židovskih zajednica i provedbu zakona.
Vijeće Europe radi i na preporuci kojom želi promicati podučavanje o holokaustu i nacističkim zločinima i njihovim žrtvama, navodi Höltgen.
