Moskva će na svako američko postavljanje nuklearnih projektila bliže Rusiji odgovoriti istom mjerom, približavanjem svojih projektila SAD-u, postavljanjem bržih projektila ili oboje, rekao je u srijedu ruski predsjednik Vladimir Putin.
Putin je u kontekstu odluke Washingtona ovog mjeseca da napusti sporazum o kontroli naoružanja iz doba Hladnog rata naglasio kako Rusija ne želi konfrontaciju i da neće poduzeti prvi korak u postavljanju projektila.
Nova utrka o naoružanju?
No, u svojem dosada najžešćem obraćanju o potencijalno novoj utrci u naoružanju ruski čelnik je poručio da će ruska reakcija na bilo kakvo američko postavljanje projektila biti odlučna i da američki političari moraju razmisliti o rizicima prije no što poduzmu bilo kakav korak.
"Njihovo je pravo misliti što god žele. No znaju li računati? Siguran sam da znaju. Neka izračunaju brzinu i doseg sustava naoružanja koji razvijamo", istaknuo je Putin pred ruskom političkom elitom koja ga je popratila velikim pljeskom.
"Rusija će biti primorana stvoriti i postaviti vrste projektila koji mogu biti iskorišteni ne samo kod onih teritorija s kojih nam dolaze izravne prijetnje, nego i onih gdje se nalaze centri donošenja odluka".
"To oružje po svojim taktičkim i tehničkim karakteristikama, uključujući vrijeme leta do zapovjednih centara o kojima govorim, u potpunosti će odgovarati prijetnjama koje će biti uperene prema Rusiji".
Ruske nuklearne glave već su uperene prema SAD-u, kao i američke prema Rusiji.
VEZANE VIJESTI:
- Washington se povlači iz nuklearnog sporazuma s Rusijom!
- Putin: 'Američko povlačenje iz INF-a potaknut će utrku u naoružavanju
Putinove izjave podsjećaju na kubansku raketnu krizu 1962. kad je Sovjetski Savez odgovorio na američko postavljanje projektila u Turskoj slanjem balističkih projektila u tu karipsku državu, pokrenuvši time konfrontaciju koja je dovela svijet na rub nuklearnog rata.
Vrijeme leta
Bilo kakvi novi američki projektili u Europi bi smanjili vrijeme leta do Moskve na 10 do 12 minuta, kazao je Putin i nazvao to ozbiljnom prijetnjom.
Takav scenarij bi stvorio mogućnost da Rusija bude pogođena nuklearnom bombom prije no što njezini projektili kao odgovor mogu stići do američkog teritorija.
Ruski kopneni projektili koji sada mogu doseći SAD postavljeni su na ruskom teritoriju, pa bi njihov let do gušće naseljenih američkih centara bio duži od leta američkih projektila u Europi.
Putin nije otkrio kako bi Rusija tehnički uspjela postaviti projektile kojima bi trebalo manje vremena do SAD-a. Moguće opcije su postavljanje na teritorij svojih saveznika bližih američkom teritoriju, naoružavanje podmornica bržim projektilima ili upotreba hipersoničnih projektila koje Moskva tvrdi da razvija.
U svom govoru u srijedu Putin je rekao kako će ovog proljeća biti predstavljena podmornica sposobna prenositi novi podvodni dron s nuklearnim kapacitetima zvan Posejdon. Govorio je i o uspješnom razvoju novog hipersoničnog projektila imena Cirkon.
Ruska državna televizija u srijedu je objavila snimke prvog testiranja Posejdona, prenosi ruska novinska agencija RIA.
Povlačenje iz sporazuma
SAD je početkom veljače objavio da će se 2. kolovoza povuči iz sporazuma iz 1987. ako ga Rusija ne prestane kršiti.
Washington tvrdi da Rusija već nekoliko godina razvija projektile koji imaju domet veći od 2.000 kilometara. No, Rusija tvrdi da mogu letjeti 480 kilometara i da ne spadaju pod odredbe sporazuma koji se odnosi na projektile dometa između 500 i 5.500 kilometara.
Moskva bi trebala uništiti projektile želi li ispuniti američke zahtjeve, no zasad nema naznaka da je to spremna učiniti. Umjesto toga, prije tjedan dana objavila je da izlazi iz INF-a.
Američki predsjednik Donald Trump rekao je početkom veljače da bi želio pregovarati radi sklapanja novog sporazuma o kontroli oružja.
Vjeruje se da ni SAD više nije zainteresiran za INF, budući da taj sporazum iz vremena Hladnog rata obvezuje SAD i Rusiju, no ne i nove sile poput Kine.
