Ruska Federacija demantirala je navode da je predsjednik Vladimir Putin uspio sklopiti sporazum sa svojim francuskim kolegom Emmanuelom Macronom oko ukrajinskog pitanja. Naime, iz Pariza su procurile informacije da je Macron uspio dobiti neke ustupke. Glasnogovornik Kremlja, Dmitri Peskov, poručio je da su izvješća o sporazumu između Putina i Macrona "u suštini pogrešna, jer je jednostavno nemoguće da Moskva i Pariz zaključe bilo kakve poslove".
"Francuska je predsjedavajuća u EU-u i članica NATO-a, u kojem nema vodstvo. U ovom bloku vodstvo pripada sasvim drugoj zemlji. O kakvim poslovima možemo razgovarati?", zapitao se Peskov i dodao da Rusija ne osjeća pomak prema rješenju te naglasio da je "deeskalacija nužna, jer napetosti rastu iz dana u dan".
Te napetosti tiču se i prijetnji nuklearnim naoružanjem koje proteklih dana pristižu iz Moskve. Ako Ukrajina uđe u NATO, tvrde Rusi, započet će nuklearni sukob u koji će biti uvučena Europa. Sam Putin je nakon sastanka s Macronom potvrdio istu tezu, ali bez pridjeva "nuklearni".
Daily Mail prenosi kako je Putin rekao da "želi još jednom naglasiti da će, ako Ukrajina uđe u NATO, europske zemlje automatski biti uvučene u ratni sukob s Rusijom." Posebno je zaprijetio ako članice aktiviraju članak 5. NATO-ovog ugovora, koji predviđa kolektivnu obranu svih zemalja članica.
"Govorio sam to ranije, ali jako bih želio da me konačno čujete i da to prenesete svojoj publici u tisku, na televiziji i na internetu. Razumijete li ili ne, ako Ukrajina uđe u NATO i pokuša vratiti Krim vojnim putem, europske zemlje će automatski biti uvučene u ratni sukob s Rusijom. Naravno da je vojni potencijal NATO-a i Rusije neusporediv. Mi to razumijemo.
Ali također razumijemo da je Rusija jedna od vodećih nuklearnih država, a po nekim modernim komponentama čak i nadmašuje mnoge. Neće biti pobjednika. I bit ćete uvučeni u ovaj sukob protiv svoje volje. Nećete imati vremena ni trepnuti kada izvršite članak 5. Gospodin predsjednik Macron, naravno, to ne želi. Ni ja to ne želim. Ni ja to ne želim… Zbog toga je on ovdje i muči me punih šest sati", rekao je Putin.
Dodao je da Rusija 30 godina pokušava uvjeriti Zapad da ne pomiče granice NATO-a prema istoku, ali se sve svelo na "potpuno zanemarivanje naših zabrinutosti, zahtjeva i prijedloga".
Medijator bez velikog uspjeha
Macron je, pak, na letu za Kijev, gdje se sastao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijem, novinarima potvrdio da je s Putinom razgovarao o "finlandizaciji" Ukrajine, čime bi ta zemlja postala neutralna, odnosno tampon-zona između Rusije i NATO-a. Dodao je da je dobio Putinovo jamstvo da Rusija neće provoditi nove vježbe u blizini ukrajinske granice te da će povući svoje trupe iz Bjelorusije, što je kasnije Kremlj demantirao.
Francuski predsjednik pokušava biti medijator, ali za sada nema većih pomaka. Međutim, Macron je kazao kako misli da su razgovori pomogli spriječiti daljnju eskalaciju. Putin i Zelenskij kazali su mu da su predani principima mirovnog sporazuma iz 2014. Dodao je da je taj sporazum, poznat kao Protokoli iz Minska, put za rješavanje postojećih nesuglasica.
"Ova zajednička predanost jedini je način koji nam omogućuje stvaranje mira, jedini način da stvorimo održivo političko rješenje", rekao je Macron na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Zelenskijem. "Smirenost u riječima i djelima nužna je za sve strane", kazao je Macron i pohvalio Zelenskija za "smirenost koju pokazuju on i ukrajinski narod", dok su suočeni s vojnim pritiskom.
Ranije je branio ishod razgovora u Moskvi, iako nisu doveli do većeg pomaka. Kazao je novinarima da nije očekivao "niti jednu sekundu" da će Putin učiniti ustupke.
Za to vrijeme ruska vojska raspoređuje svoje hipersonične projektile s nuklearnim potencijalom iz serije Kinžal (bodež) u Kalinjingradu, enklavi na Baltiku stješnjenoj između Litve i Poljske, zemalja članica NATO-a. Snimke otkrivaju i angažman dvaju MiG-ova 31k, koji mogu nositi ove projektile dometa 2000 kilometara, čime mogu napasti cijelu Europu.
U Crnom moru je primijećen i ruski obavještajni brod Ivan Khurs. Nalazi se na svega 20 nautičkih milja od Odese, što bi značilo da bi potencijalna invazija mogla biti provedena i s mora. To dokazuje i činjenica da je šest ruskih ratnih brodova krenulo je iz Sredozemnog mora na vježbe u Crno more, objavilo je u utorak rusko ministarstvo obrane, a prenio Interfax.
Rusija je prošli mjesec najavila da će njezina mornarica provesti opsežan niz vježbi cijele svoje flote u siječnju i veljači, od Pacifika do Atlantika. Šest brodova trebalo bi proći kroz turske tjesnace u utorak i srijedu, rekli su turski izvori. No, Turska bi po zakonu mogla zatvoriti svoje tjesnace za tranzit ako Rusija napadne Ukrajinu.
Pripreme su u punom jeku
Na kopnu je Rusija, pak, rasporedila više od 100.000 vojnika u blizini ukrajinske granice. Odbili su i raspoređivanje mirovnih snaga UN-a na granicama ukrajinske regije Donbas koju drže pobunjenici.
U okolici Kurska i Voronježa, na nekih 160 kilometara od ukrajinske granice, nemoguće je ne primijetiti vojnu aktivnost. U mjesto Šilovo je odmah pokraj škole za potrebe vojne vježbe instaliran protuzračni raketni sustav Pancir S1. U obližnjoj Maslovci, ruska vojska mjesecima na željezničkom koldvoru istovara tenkove, topništvo i drugu vojnu opremu pristiglu iz svih krajeva zemlje.
"Moja žena se vratila iz sela, imala je neke obaveze, i počela je galamiti 'tenkovi, tenkovi, tenkovi…' Teško je izaći iz vlastite kuće i ne pomisliti da bi uskoro mogao početi rat. Svi na to pomišljaju", rekao je za Guardian žitelj Maslovke, Oleg Romanenko.
"Mi smo se ovdje navikli. Trupe stižu i onda ih za nekoliko dana opet nema. Ponekad vidite nekoliko muškaraca u uniformama. Mi se općenito ne miješamo i ne postavljamo pitanja. Takva su vremena", dodala je umirovljenica Marina.
U Kursku, gradu poznatom po najvećoj tenkovskoj bitci u Drugom svjetskom ratu, časnici zračnih snaga odlaze na wellness, a konvoji nacionalne garde, odnosno rezervnog sastava ruske vojske, polako kreću još bliže granici, usput obilazeći sva sela. Procjenjuje se da je polovica ruskih bojnih taktičkih skupina premještena u blizinu granice s Ukrajinom, ponegdje na svega desetak kilometara. Američki dužnosnici drže da je ondje raspoređeno već 70 posto vojne opreme potrebne za napad.
"U zadnjih nekoliko tjedana podignuta je razina opasnosti, označene su sve crvene zastavice. Dokazi koje imamo snažno upućuju na to da je doslovno svaka velika kopnena formacija ruskih oružanih snaga uključena u to. Ova situacija je doslovno bez presedana, nije se dogodila još od vremena Sovjetskog saveza", rekao je novinar iz ruske neovisne skupine istraživačkih blogera (CIT) koji je pratio raspoređivanje vojske uzduž ukrajinske granice.
Pooštrene su i sigurnosne mjere na prilazim vojnim kampovima. Ceste su blokirane, a nacionalna željeznička kompanija RŽD otežala je praćenje podataka o vlakovima, čime je dala do znanja kako su videosnimke vlakova punih vojne opreme, koje se pojavljuju na društvenim mrežama, zapravo vrlo važne. Još se donekle mogu pratiti kretanja zrakoplova, pa je tako utvrđeno da je dio vojne opreme, ali i kadra stigao iz Sibira, ali i najsjevernijih vojnih baza.
Analitičari su primijetili nagli porast vojne aktivnosti u okolici Kurska u posljednjih nekoliko tjedana. Smatraju da bi napad odande mogao biti direktno usmjeren prema ukrajinskom pograničnom gradu Harkivu, čijim bi se osvajanjem moglo olakšati odsijecanje ukrajinskih trupa na istoku, ali i lakše krenuti prema Kijevu.
"Svi smo međusobno povezani, posebno zbog naših obiteljskih veza preko granice. Bilo je ovo teško razdoblje. Ali nadamo se da će se stvari smiriti. Trudimo se ne razmišljati o tome, ali svjesni smo da ne bi prošli neokrznuto", poručila je Larisa Koltobina, ravnateljica muzeja koji se bavi čuvanjem sjećanja na djecu koja su se borila u Drugom svjetskom ratu.
Ruska zima je oslabila
Neki bi dijelovi Ukrajine ipak mogli proći neokrznuto. Ruska zima više nije onako jaka kao u Drugom svjetskom ratu, kad je zaustavila Nijemce u daljnjem pohodu na SSSR. Mnogi se Ukrajinci, a vjerojatno i ruski generali pitaju je li već vrijeme za "rasputicu". To je proljetno blato, koje obično nastaje u ožujku otapanjem snijega, leda i gornjih slojeva tla. Ta ljepljiva kombinacija oenmogućava čak i normalno prometovanje cestama, a kamoli probijanje kroz polja.
Vojni analitičari raspravljaju o tome hoće li vrijeme poremetiti planove za ofenzivu koju Rusi uporno negiraju, ali ipak šalju desetke tisuća vojnika, ali i teško naoružanje na granicu s Ukrajinom. Snimke na društvenim mrežama već pokazuju vrlo meko, blatno i ljepljivo tlo.
Ovakav efekt nije bio iznenađenje za meteorologe. Podaci iz programa EU Copernicus pokazuju da je veći dio istočne Europe u siječnju bio za jedan do tri stupnja topliji od uobičajenog 30-godišnjeg prosjeka, a navodi se da je Istočna Europa "bila pretežno vlažnija od prosjeka", baš kao i tlo u Ukrajini. To znači manje leda i mraza, a više blata.
"Ono što vidimo na dugoročnoj putanji je manji broj dana sa snježnim pokrivačem, kao i noći s mrazom. Definitivno vidimo da se ovdje događa mnogo jače zatopljenje od globalnog prosjeka", rekla je za CNN Svitlana Krakovska, voditeljica Laboratorija za primijenjenu klimatologiju na Ukrajinskom hidrometeorološkom institutu u Kijevu.
Čak je i američki predsjednik Joe Biden na konferenciji za medije u četvrtak rekao da će Putin "morati malo pričekati dok se tlo ne zamrzne kako bi mogao prijeći" u Ukrajinu. Američki dužnosnici vjeruju kako će Putin invaziju, ako će je uopće biti, morati pokrenuti najkasnije do ožujka.
No, Dara Massicot, viša istraživačica politike u RAND Corporationu, tvrdi da "iako bi smrznuto tlo bilo poželjno za ruske snage, to nije odlučujući faktor. Važno je imati na umu da precizno navođene rakete i zračni napadi nisu pod utjecajem ovog faktora." Dodala je i da su se ruske trupe poboljšale u proteklih 10 godina. Treniraju tijekom cijele godine, pa imaju iskustva s različitim vremenskim uvjetima, njihovi su se piloti borili u Siriji, a poboljšali su i komunikaciju te artiljerijske zadaće.
'Rasputica' kao ključan faktor
Ni ruskim tenkovima "rasputica" ne predstavlja veliki problem, no oni se kreću onoliko brzo koliko se kreće njihova pratnja. Massicot dodaje da Rusija već ima unaprijed raspoređenu opremu za izvlačenje i spašavanje. Na nekim od brojnih snimaka vlakova punih vojne opreme vidljivi su i dijelovi pontonskih mostova. To će Rusima naročito dobro doći ako planiraju napasti iz Bjelorusije, jer je sjeverna Ukrajina ustvari močvarno tlo, gotovo neprelazno u zimskom razdoblju. No, blato ne smeta borbenim zrakoplovima i artiljeriji, koja je već u većem dijelu raspoređena blizu granice s Ukrajinom.
"Nebo ne bi bilo faktor za ruske precizno vođene krstareće ili balističke rakete, pa čak ni za neke od njihovih točnijih topničkih sustava dugog dometa. Naoblaka nije faktor za određivanje fiksne lokacije poput vojnih objekata ili zapovjedništava i kontrolnih baza kojima su koordinate poznate", rekla je Massicot.
Ipak, naoblaka bi mogla spriječiti dio zračnih napada i satelitsko izviđanje, što bi moglo oslabiti rusku obranu. Za Ruse je dobro i to što niti NATO-ove snage, u slučaju guste magle ili oblaka ne bi mogle pratiti kretanja njihovih trupa, pa bi zapravo i jedni i drugi donekle ratovali "naslijepo".
Putin je još 2003. rekao da "možda klimatske promjene i nisu tako loše u tako hladnoj zemlji kao što je naša. Dva-tri stupnja ne bi škodilo." Kasnije je ipak priznao da globalno zatopljenje radi štetu okolišu, a moglo bi i njegovoj vojsci. Ukrajinski meteorolozi tvrde da su izgledi vremena za ostatak veljače blaži od prosjeka. Čak je i Timko, ukrajinska verzija svisca Phila, dao nagovijestiti da bi se "rasputica" mogla pojaviti nešto ranije ove godine, jer nije vidio svoju sjenu kad je prošlog tjedna izašao iz hibernacije.
Rusija ostaje bez Sjevernog toka 2?
Ipak, vremenska prognoza nije najveći problem Moskve. SAD i Europska unija zaprijetili su Rusiji sankcijama ako napadne Ukrajinu. Moskva, koja je najveći opskrbljivač Europe energentima usprkos sankcijama nakon aneksije Krima 2014., uvelike je odbacila nove sankcije kao praznu prijetnju. Američki predsjednik Joe Biden upozorio je u ponedjeljak da "neće više biti Sjevernog toka 2" ako Rusija izvrši invaziju na Ukrajinu.
Dok su zapadne zemlje zajedno poduprle Ukrajinu, ne slažu se oko vjerojatnosti rata. Francuski dužnosnici sugeriraju da je Washington precijenio prijetnju, a sam Kijev je također umanjio vjerojatnost invazije velikih razmjera. Macron, za kojeg se očekuje da će se ponovno kandidirati na predsjedničkim izborima u travnju, rekao je prije nego što je otišao na put u Moskvu kako vjeruje da Rusija ne planira napasti Ukrajinu, ali želi ponovno pregovarati o europskim sigurnosnim aranžmanima.
Šef NATO-a Jens Stoltenberg, upitan u intervjuu za CNN kolika je vjerojatnost ruske invazije, kazao je: "Nije sigurno, ali ono što vidimo je kontinuirano jačanje vojnih snaga sa sve više i više vojnika... Smanjuje se vrijeme upozoravanja, a povećava rizik od napada".
