Stotinjak tisuća ruskih vojnika nalazi se na granici s Ukrajinom. Svakog dana svjetski mediji, pa i Net.hr, izvještavaju o mogućem napadu i invaziji. Do napada će doći, smatra i američki državni vrh i sam predsjednik Joe Biden, barem to tako komuniciraju javno. Ugledni i utjecajni magazin Foreign Policy anketirao je 362 vodeća svjetska stručnjaka koji su ispitani između 16. i 27. siječnja i na pitanje hoće li Rusija koristiti vojnu silu na bilo kojem neokupiranom dijelu Rusije, njih 56 posto odgovara potvrdno. Dvadeset posto smatra da neće, a ostali ne znaju.
Na isto pitanje - hoće li Rusija napasti Ukrajinu, vanjskopolitički analitičar Branimir Vidmarović odgovara rezolutno: "Neće, jer to nema nikakvog smisla. Jasno je da cijela ova situacija nije niti predviđala invaziju, jer nema nikakvih strateških dobitaka. Ništa se ne dobiva, a rizici su veliki. Ruski ciljevi su puno širi, ne radi se tu o Ukrajini, nego o ruskim odnosima s NATO-om i Amerikom." Odmah objašnjava anketu Foreign Policyja:
"Američki stručnjaci, posebno za Rusiju i Kinu, su dobri u znanju imena i prezimena, povezanosti aktera sa sigurnosnim službama, korupcijom, ali često rade krive zaključke. Dobri su u poznavanju detalja, ali im promiče šira slika. Malo razumiju način na koji razmišlja Vladimir Putin i ruska elita."
Vanjskopolitički analitičar Branimir Vidmarović
Putinov cilj i nasljeđe
Što je zapravo Putinov cilj i što bi ruski predsjednik želio ostaviti u svoje političko nasljeđe, pitamo Vidmarovića. "Putin bi htio redefinirati odnose između NATO-a, odnosno Amerike i Rusije. Na širenje NATO-a prema Rusiji, nakon godina širenja Saveza, Putin želi podvući crvenu crtu. Rusija je dugo bila slaba, ali sada više nije i sada može postaviti svoje zahtjeve i definirati zone interesa. U svemu ovome nam promiče politička tranzicija. Putin 2024. možda odlazi, možda ne. Ali za slučaj da odlazi želi osigurati da bilo koji lider nakon njega ima zacementirani položaj i da nitko u budućnosti ne može oslabiti ruske pozicije. Ovo je sada pitanje nasljeđa. Kao što je rekao jedan ruski vanjskopolitički analitičar, Putin sada ne razmišlja kao političar, nego kao čovjek povijesti. On želi napraviti nešto što će dugoročno imati utjecaja i što će učvrstiti Rusiju."
Naš sugovornik odbacuje mogućnost da će Putin pokušati povećati ruski teritorij kako bi osigurao svoje nasljeđe. "Radi se o vrlo racionalnoj i promišljenoj igri, gdje se stvara dojam iracionalnosti. A takav se dojam stvara zato što ruska politika nije predvidiva. Ona odgovara na američke poteze stvaranjem asimetričnih prijetnji. Tako je, primjerice, nakon Krima i uvođenja sankcija Rusija šutjela, da bi onda krenula u Siriju."
Obećanje koje je izvazvalo kaos
Putin u jednoj od svojih posljednjih izjava navodi kako su zapadni dužnosnici godinama obećavali Rusiji da se NATO neće širiti na istok. Lagali su, kazao je Putin i što bismo mi sada trebali, čekati da nam lažu i oko Ukrajine, pa onda ako Ukrajina uđe u NATO i krene u napad na Krim, ratovati protiv NATO saveza. Vidmarović ta obećanja objašnjava razlikom između zapadne i ruske kulture.
"Zapadni dužnosnici, predsjednici, davali su obećanja Rusiji da se NATO neće širiti, a Rusi su na to zagrizli. Što idete istočnije, to se više vrednuje riječ, a zapadnije više vrijedi ugovor. Radi se o različitim sustavima prava i različitim tradicijama. Ako je bila dana riječ na visokoj razini, onda je to nešto što se na Istoku smatra da je važnije i vrjednije od pisanog sporazuma. To se nije ostvarilo i sada Rusija traži garancije."
Sukob Milanovića i Plenkovića oko Ukrajine
Je li predsjednik Republike Zoran Milanović, kazavši kako nema šanse da će hrvatski vojnici ratovati protiv ruskih u slučaju invazije na Ukrajinu, zaista rekao nešto skandalozno ili je rekao ono što svi znaju i tvrde, a to je da se NATO neće miješati? Je li sporan sadržaj ili forma izjave? "Sve što je Milanović rekao stoji i ima logike. Tu ništa nije kontroverzno", kaže Vidmarović.
"Problem je što on zauzima određenu poziciju, a predsjednik ima manje ovlasti od premijera. Čini mi se da su izjave o Ukrajini dio unutarnje konfrontacije s Plenkovićem i zato je to bilo dosta oštro. Strateški bi bilo bolje savjetovati se s premijerom, upozoriti ga na neke stvari i koordinirati poziciju. A onda, ako ne bi došlo do razumijevanja, zgodnije bi bilo za predsjednika da je napisao članak i objavio ga u Foreign Policyju ili Foreign Affairsu. Tako rade mudri lideri."
Kakve garancije Putin traži, a kakve može dobiti, što bi mogao dogovoriti s Amerikancima, je li moguća ukrajinska vrsta Oluje, zašto Zelenskij sada kontrira Americi, kakve su provokacije moguće i kakva je pozicija nove Njemačke vlade prema Rusiji pogledajte u videu.
