Odluka SAD-a da razmjesti više od 3000 američkih vojnika u Njemačkoj, Poljskoj i Rumunjskoj je "destruktivan korak" koji otežava postizanje kompromisa oko Ukrajine, rekao je zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova u trenutku dok Moskva nastavlja jačati svoje snage, piše The Guardian.
Alexander Grushko rekao je da će potez američkog predsjednika Joea Bidena "pojačati vojnu napetost i smanjiti prostor za političke odluke" te "oduševiti" ukrajinske vlasti, koje će "nekažnjeno" nastaviti sabotirati sporazum iz Minska. Sporazumi iz Minska iz 2014. i 2015. osmišljeni su za postizanje političkog rješenja na istoku Ukrajine, uključujući veću autonomiju.
SAD je u srijedu priopćio da šalje 1700 vojnika iz 82. zračno-desantne divizije u Poljsku, dok će se stožerna jedinica od oko 300 pripadnika 18. zračno-desantnog korpusa preseliti u Njemačku, a oklopna jedinica od 1000 vojnika prebačena je iz Njemačke u Rumunjsku.
Taj je potez odgovor na rusko raspoređivanje više od oko 125.000 vojnika na bliskoj udaljenosti od ukrajinske granice, uključujući gotovo polovicu njezinih dostupnih taktičkih bojnih skupina i jedinica za potporu.
Koja je misija američkih vojnika?
John Kirby, glasnogovornik Pentagona, rekao je da su američki pokreti "smišljeni da odvrate agresiju i poboljšaju naše obrambene sposobnosti u savezničkim državama na prvoj crti. Očekujemo da će krenuti u narednim danima."
Ruski predsjednik Vladimir Putin "nastavlja dodavati snage, kombinirano oružje, ofenzivne sposobnosti, čak i tijekom posljednja 24 sata nastavio je dodavati u zapadnoj Rusiji i Bjelorusiji, te na Mediteranu i sjevernom Atlantiku", dodao je Kirby. "Nije pokazao nikakve znakove da je zainteresiran ili spreman za deeskalaciju napetosti."
Kritike iz Moskve dolaze uoči novog naleta diplomacije. Britanski premijer Boris Johnson u srijedu je u telefonskom pozivu upozorio Putina da bi svaki daljnji upad u Ukrajinu bio "tragična računica", prema Downing Streetu.
Uloga Erdogana
U izvještaju Kremlja o pozivu stoji da se Putin žalio da njegov zahtjev za sigurnosnim jamstvima nije ispunjen i optužio je vladu Kijeva za "kroničnu sabotažu" sporazuma iz Minska.
U četvrtak će turski predsjednik i "divlja karta" NATO diplomacije, Recep Tayyip Erdoğan, odletjeti u Kijev kako bi se ponovno ponudio kao posrednik između Ukrajine i Rusije.
Erdoğanov prijedlog za posredovanje još nije prihvatila Rusija, ali Jake Sullivan, američki savjetnik za nacionalnu sigurnost, i Ibrahim Kalin, glavni Erdoğanov savjetnik, govorili su u utorak o svojoj angažiranosti da "odvrate daljnju rusku agresiju protiv Ukrajine".
Francuz Emmanuel Macron također je trebao razgovarati s Putinom u srijedu navečer, njihov treći razgovor u manje od tjedan dana. Njemački kancelar Olaf Scholz rekao je u srijedu navečer da će se uskoro sastati s Putinom u Moskvi, ne navodeći točan datum.
Biden i Macron obećali su koordinirati svoj odgovor na krizu u telefonskom razgovoru u srijedu, dok je ured francuskog čelnika rekao da će ponovno razgovarati s Putinom u četvrtak navečer.
Putin ima podršku Kine?
Odluka o raspoređivanju američkih trupa uslijedila je nakon diplomatskih napora koji do sada nisu uspjeli postići nikakav napredak u smirivanju krize. Kremlj tvrdi da ima potporu Kine u sukobu – podršku koja će se pokazati u petak kada se Putin sastane s predsjednikom Xijem Jinpingom u Pekingu.
Nizozemski premijer Mark Rutte bio je posljednji čelnik NATO-a koji je u znak podrške u srijedu posjetio Kijev. Sastao se s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijem. Nakon razgovora, Zelenskij je rekao da je Ukrajina usredotočena "samo na mir", ali je inzistirao da ima pravo braniti se. Rutte je naglasio da je to "bitno za nastavak dijaloga" između Rusije i ostalih igrača.
Također je tijekom proteklih nekoliko tjedana došlo do razmjene dokumenata između SAD-a, NATO-a i Rusije u kojima su izneseni njihovi stavovi o europskoj sigurnosti, te do niza telefonskih razgovora između američkog državnog tajnika Antonyja Blinkena i ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova.
SAD je predložio niz područja u kojima su mogući pregovori te mjere za izgradnju povjerenja, ali je inzistirao da ne može biti kompromisa oko prava Ukrajine na pridruživanje NATO-u. Savez je također izjavio da se o tome ne može pregovarati. Središnji zahtjev Rusije je jamstvo da se NATO neće širiti dalje na istok.
