Prije tjedan dana Bijela kuća je tvrdila da je ruska invazija na Ukrajinu "neminovna". To se još nije dogodilo, ali sat otkucava.
U petak bi trebale početi Zimske olimpijske igre u Pekingu, a ruski predsjednik Vladimir Putin možda neće pokvariti igre svojem prijatelju Xiju Jinpingu početkom sukoba tisućama milja daleko i tako odvratiti pozornost svijeta, piše CNN.
Uz to, ruski kritičari podjednako se slažu da bi invazija punog razmjera mogla biti katastrofalna. Dakle, što bi drugo Putin mogao učiniti?
1. Ništa
Većina zapadnih analiza Putinovih opcija vrti se oko njegova temperamenta, koji neki percipiraju kao oportunistički, i njegove očite izolacije od potpunih činjenica.
Ovisi o tome kako ga njegov tim koji ga okružuje opskrbljuje neuravnoteženim i nepotpunim podacima o tome koliko bi svaka od strateških opcija mogla biti uspješna i koliko bi se bilo kakav odgovor Zapada mogao pokazati kao preživljavanje.
No, ti isti ljudi mogli bi ga također uvjeriti da nikakav odgovor nije prihvatljiv i da ne činiti ništa izgleda i taktički mudro i geopolitički snažno.
Autsajderi Kremlja zaključili su da Moskva mora nešto učiniti kako ne bi izgledala slabo. No, insajderi bi mogli uvjeriti sebe i svog donositelja odluka da je u stvari suprotno: da je najbolje ne djelovati.
2. Nešto čega se nismo ni sjetili
Kada se Putin niotkuda popeo na vlast kasnih 1990-ih, napao Čečeniju 1999., upotrijebio je tajanstveni plin da okonča opsadu moskovskog kazališta 2002., uhitio ruskog oligarha Mihaila Hodorkovskog 2003., zauzeo Krim 2014., pridružio se sirijskom sukobu 2015.
Naravno, kontradiktorno je pokušavati predvidjeti što bi stoga mogao biti njegov sljedeći potez, ali Putin ima mnogo opcija za načine da ostavi svoj trag bez napada na susjeda.
Srednja Azija i dalje je kaotična, a njezini despoti su možda otvoreni za više intervencija, poput one nedavno viđene u Kazahstanu. Afganistan je u previranju. Arktik je mjesto do kojeg je Rusiji jako stalo i nad kojim ima teritorijalnu prednost. Švedski Gotland i norveški Svalbard otoci su koji su bili na rubu zbog ranije ruske vojne naglosti. Južna Amerika također ima mnogo prilika za Kremlj da poremeti status quo.
Ukratko: Mogućnosti su višestruke, a Putinova sposobnost iznenađenja je odavno uspostavljena.
3. Tražiti nagodbu oko separatističkih područja istočne Ukrajine
Ovo je daleko najgora opcija za obje strane. Mirovni pregovori o statusu Donbasa su zaustavljeni, dijelom zbog toga što Moskva ne djeluje u dobroj vjeri, a dijelom zbog toga što Kijev oklijeva pristati na sporazum kojim bi se mogao prešutno priznati ustupanje kontrole Rusiji nad dvije separatističke enklave na svom istoku.
Proces iz Minska, u kojem europske sile nastoje potaknuti trajno rješenje, mogao bi dobiti novi život. Putin i njegov ukrajinski kolega Volodimir Zelenskij možda će čak i kratko razgovarati, ali u zemlji je teško da će obje strane popustiti.
Moskva ne može, ni ideološki ni praktično, lako riješiti svoje zastupnike u Donbasu: oni su previše ukorijenjeni, kao i njihova retorika o pravima na zemlju.
4. Prepoznati separatističke enklave u istočnoj Ukrajini
To je nešto što je ruski parlament predložio da je opcija čak i ovog tjedna, iako je nejasno u kakvom bi obliku priznanje moglo biti. Ne zna se bi li samoproglašene Luganska i Donjecka Narodna Republika postale dio Rusije ili potpuno odvojeni entiteti, uz podršku njihova velikog tvorca i susjeda. Priznanje bi se moglo usporediti s ruskim "mirovnjacima" kako bi osigurali zaštitu od ukrajinskih snaga.
Ovo je situacija bez gubitka za Kremlj. To bi moglo pružiti kratak trenutak samopotvrđivanja, ali bi moglo rezultirati štetnim sankcijama Sjedinjenih Američkih Država i značiti da je gospodarski nered u dvije enklave u potpunosti u vlasništvu Moskve.
Stavljanje ruskih vojnika na crtu bojišnice također bi riskiralo uvlačenje Rusije u puni rat, ako bi itko poginuo na često grozničavoj liniji kontakta.
5. Ostavljanje tisuće vojnika u Bjelorusiji
Američka veleposlanica pri Ujedinjenim narodima Linda Thomas-Greenfield izjavila je u ponedjeljak da Rusija trenutno ima 5000 vojnika u Bjelorusiji, a početkom veljače možda će ih imati čak 30.000.
Ovo je strateški dobitak koji su brzojavili Putinovi nedavni potezi u obrani bjeloruskog čelnika Aleksandra Lukašenka. Dok je ruska pomoć pristizala kako bi pomogla u suzbijanju tamošnjih prosvjeda, a Moskva je čvrsto stala uz čelnika iz Minska, mnogi su predviđali da će Putin htjeti otplatu.
Zajedničke vježbe između ruskih i bjeloruskih postrojbi mogle bi se jednostavno ugasiti s Putinom koji odluči ostaviti dio ili sve snage na mjestu.
To bi moglo ugroziti Kijev tijekom nadolazećih godina, s obzirom na to da je ukrajinski glavni grad udaljen samo dva sata od bjeloruske granice. Mogla bi se nadviti nad članicama NATO-a, Poljskom na zapadu pa čak i Baltikom na sjeveru.
Sljedeći potez je na Putinu. No, postoje alternative punoj invaziji, a ruski predsjednik ima povijest neočekivane, brutalne suptilnosti.
