Putin prijeti Europi plinskom krizom: zatvorit će dovod plina preko Ukrajine

Rusija je u ukrajinskoj krizi zaigrala na sigurnu kartu, onu energetskog pritiska.

11.4.2014.
16:31

Predsjednik Vladimir Putin pisao je čelnicima 18 europskih zemalja, među kojima i Hrvatske, o mogućoj obustavi opskrbe plinom preko Ukrajine zbog dugova. Poruka je u Washingtonu izazvala očekivanu osudu.

Slično plinskoj krizi 2009. godine Moskva opet prijeti zatvaranjem ventila prema Europi. Zbog ukrajinskog računa, koji tvrde u Gazpromu, raste prema dvije i pol milijarde dolara, Putin je poslao pismo na 18 europskih adresa, među kojima i Banske dvore. Dok u njemu poziva na hitno rješavanje problema, izražavajući zabrinutost mogućim posljedicama po europske zalihe, iz Berlina nešto izravnija poruka.

"Bit ćemo prisiljeni naći nova tržišta, a Europljani uložiti u nova postrojenja radi kupnje plina iz SAD-a i ostalih zemalja. To ćete skuplje plaćati, potrošači će plaćati više, ali ruski plin će koristiti u drugim dijelovima svijeta", rekao je zamjenik ruskog premijera Igor Shuvalov te upozorio da bi plinska kriza Europi naštetila više nego Rusiji.

Dok se europske reakcije tek očekuju, na Putinove prijetnje stigla je osuda Washingtona.

"Osuđujemo ruske poteze kojima koriste energiju kao sredstvo prisile protiv Ukrajine. Važno je spomenuti da plin prodaju daleko iznad tržišne cijene i zato s partnerima u regiji radimo kako bi pomogli Ukrajini da prebrodi ovo razdoblje", rekla je glasnogovornica State Deparmenta Jen Psaki.

Čeka li Europu, koja gotovo trećinu ruskog plina dobiva preko Ukrajine, doista zatvaranja ventila? Iako postoji mogućnost restrikcija viđenih prije pet godina, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin Miljenko Šunić sumnja da će se to dogoditi.

"Moguće je, gospodarska je mogućnost da se to dogodi, ali ne vjerujem da će to napraviti, jer bi to onda zatvorio za vjekove. Ojačala bi se opskrba plina preko LNG terminala, ojačala bi opskrba iz Norveške, pojačala iz Nizozemske, Alžira i Amerike i svi bi okrenuli leđa Rusiji. I onda ona s tim plinom može ne znam što raditi", objašnjava Šunić.

Ukrajinski plinovod uz to je izgradnjom Sjevernog toka izgubio na ranijem značaju, dodaje Šunić koji u ovoj situaciji vidi dobru priliku da Hrvatska preispita i poveća domaću proizvodnju i sinergiju sa skladištem te eventualno osigura preventivne zalihe u zapadnoj Europi. Zlu ne trebalo, meteorološkom ili političkom.

"Kad bi bila neka duga, iduća zima, imamo dovoljno vremena, godinu dana da se pripremimo. Trebalo bi negdje u nekom skladištu osigurati 15 milijuna kubnih metara plina. Zakupiti. Jesu li naši političari toliko razumni da to naprave, da riskiraju, to je sad teško reći", zaključuje Šunić.

Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak nije zabrinut. Pokazalo se, kaže, da je Hrvatska pravilno postupila zatraživši uključivanje Europske komisije u projekt LNG terminala. Osim što 60 posto potrebnih količina osiguravamo iz vlastitih izvora, tu je i mogućnost snažnije eksploatacije plina u Jadranu, zbog čega je, uvjerava, Hrvatska u regiji najmanje ugrožena po pitanju opskrbe.

Istovremeno, dok Rusija prijeti zavrtanjem ventila Ukrajina se okreće Europi za opskrbu energentima. Ukrajinski ministar energetike već je najavio okretanje nekim njemačkim i francuskim dobavljačima.

Možda će te zanimati

Telegram

Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču
Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču

Izdvojeno

Regionalni portali