Do prije nekoliko tjedana izgledalo je kao da će sukob u Ukrajini krenuti u zimske mjesece zaleđen – jer nijedna strana nije postigla značajan napredak. Ta se prognoza promijenila s iznenadnom i uspješnom ukrajinskom ofenzivom kroz veći dio okupiranog Harkiva. Ruska vojska sada se mora zapitati kakve snage i gdje točno treba rasporediti, kao i može li uopće vratiti inicijativu nakon što je Ukrajina zauzela više teritorija u jednom tjednu nego što su ruske snage zauzele u pet mjeseci.
Pritisak na Rusiju raste i iznutra
Uključena je i važna politička dinamika. Kremlj se suočava s teškim izborima: hoće li proglasiti opću mobilizaciju kako bi osnažio svoje sve pustije jedinice u Ukrajini te kako upravljati proračunskim deficitom. Daleko izvan ratišta, Rusija mora odlučiti koliko će svoj utjecaj na europsku opskrbu plinom koristiti kao oružje, dok se vlade pripremaju potrošiti velika sredstva kako bi ublažile učinke iznimno ograničene opskrbe, ističe CNN u analizi.
Još jedna potencijalna dilema: javljaju se prvi znakovi da kineska potpora ruskoj invaziji, ionako nikad svesrdna, možda jenjava. Ukrajinska zapanjujuća protuofenziva u Harkivu, u kombinaciji s iscrpljujućim napredovanjem na jugu, stavila je Kremlj i rusko ministarstvo obrane pred niz loših opcija.
Kako se približava zima, oni moraju odabrati kojem frontu će dati prioritet i hoće li udvostručiti napore da se ispuni Putinov cilj: zauzimanje regija Donjecka i Luganska. Rusi trenutno drže oko 20 posto ukrajinske zemlje, uključujući Krim i dijelove juga. Zauzimanje Donjecka sada je velik zadatak za Ruse. Sedam mjeseci rata pokazalo je nedostatke ruske logistike, koja neće biti lakša ni u vlažnijem, hladnijem vremenu. U nekoliko dana, Rusija je izgubila jednu od triju osovina napada u Donjecku; na druge dvije nije postignut napredak od kraja lipnja.
U isto vrijeme, ruska obrana u Hersonu je pod sve većim pritiskom unatoč tome što je ojačana, zahvaljujući ukrajinskom uspjehu u presijecanju opskrbe preko rijeke Dnjipro i gađanju zapovjednih mjesta i skladišta streljiva. Ruska vojska nema obilje svježih jedinica koje bi ubacila u sukob. Nedavno uspostavljeni 3. armijski korpus uglavnom se sastoji od dobrovoljačkih bojni regrutiranih diljem ruskih regija. Ostale taktičke skupine bojne su nakon velikih gubitaka jedva pokrpane. Postoje stalni izvještaji o slabljenju discipline među ruskim jedinicama. Neuredno povlačenje u Harkivu, s golemim količinama napuštene vojne opreme, svjedoči tome, ali i kroničnim zapovjednim problemima koji se neće riješiti preko noći.
I Ukrajina je u problemima
Očito je i Ukrajina izgubila tisuće vojnika, uključujući mnoge iz svojih najboljih jedinica u Donbasu. Vojni dužnosnik NATO-a rekao je za CNN da, iako je čišćenje Ukrajine bilo veliki poticaj za moral, "ne mogu zamisliti da se ista stvar dogodi dva puta". A ruske artiljerijske i raketne snage još uvijek brojčano nadmašuju ukrajinske. Ali Putin nije uspio iskoristiti ovu nadmoć i dobitke na terenu. Oko 40% Donjecka ostaje pod kontrolom Ukrajine. Predsjednik Vladimir Putin to je priznao u petak – rekavši da ofenzivna operacija u Donbasu "ide sporim tempom, ali se nastavlja. Postupno, postupno, ruska vojska zauzima nove teritorije."
I unatoč pozivima u Moskvi na opću mobilizaciju, to se još uvijek čini malo vjerojatnim. Putin je rekao: "Mi se borimo samo s dijelom ruske vojske, s dijelom koji je pod ugovorom… Prema tome, ne žurimo s tim dijelom." Neki promatrači počeli su se pitati je li ukrajinska pobjeda zamisliva. Ovisi kako se pobjeda definira. Izražena je namjera predsjednika Zelenskog da vrati sve okupirane teritorije kao i Krim.
General David Petraeus, bivši direktor CIA-e i zapovjednik američkih vojnih snaga u Iraku, rekao je kako očekuje da će Ukrajina ponovno preuzeti teritorij koji su Rusi zauzeli od veljače, a "čak je zamislivo da bi mogli ponovno preuzeti Krim i Donbas", potpomognuti rastućim otporom u okupiranom području. Ali za to bi bilo potrebno vrijeme i uključivalo bi se teške borbe, rekao je Petraeus za CNN. Ako je to cilj Ukrajine, njezine opskrbne linije bile bi rastegnute, a bolje jedinice razrijeđene. Osim toga, ukrajinske snage bile bi ranjive na protunapade.
Strahuju da bi poraz Putina mogao natjerati na nezamislivo
U konačnici, uspjeh Ukrajine na bojnom polju ovisit će o kontinuiranoj i proširenoj opskrbi zapadnog hardvera. Sastanci u sljedećih nekoliko tjedana odredit će što je u pripremi, ali zalihe u nekoliko zemalja su sve manje. Američki dužnosnici također su oprezni da bi Ukrajina mogla pretjerati. SAD je još uvijek iznimno oprezan u pogledu slanja Ukrajini oružja koje ima domet veći od 80 kilometara i kojima bi mogli gađati ciljeve duboko u Rusiji. Do sada su Sjedinjene Države odolijevale zahtjevima Ukrajine za vojnim sustavom taktičkih raketa dugog dometa (ATACMS) koji imaju domet do 300 kilometara. Neki zapadni dužnosnici strahuju da bi poniženje Kremlja moglo izazvati nepredvidivu reakciju, uključujući čak i taktičko nuklearno oružje.
Bivša zamjenica glavnog tajnika NATO-a, Rose Gottemoeller, izjavila je BBC-u ovaj tjedan: "Trenutačno me brine takav scenarij… Cilj bi bio pokušati natjerati Ukrajince da kapituliraju pred terorom." Još u veljači, uoči invazije, Putin je upozorio da će se svaka zemlja koja stoji na putu Rusiji suočiti s "posljedicama kakve nikada nisu vidjeli u svojoj povijesti".
Jasno upozorenje NATO-a
Ali Olga Olika, direktorica Programa za Europu i središnju Aziju pri Međunarodnoj kriznoj skupini, vjeruje da Kremlj ne bi tolerirao takvu eskalaciju jer bi "detoniranje oružja za masovno uništenje izazvalo međunarodnu odmazdu, uključujući, vrlo vjerojatno, izravnu vojnu uključenost NATO-a."
Čini se da je američki predsjednik Joe Biden to potvrdio u intervjuu za "60 minuta" - čiji je isječak u petak emitiran na Večernjim vijestima CBS-a. Upozorio je Putina na daljnju eskalaciju borbi u Ukrajini, rekavši da će biti posljedica ako Kremlj u borbama upotrijebi kemijsko ili nuklearno oružje. "Nemojte, nemojte, nemojte. To bi promijenilo lice rata više nego išta od Drugog svjetskog rata", rekao je Biden. Na pitanje Scotta Pelleyja kakav bi bio odgovor SAD-a da Rusija upotrijebi kemijsko ili nuklearno oružje, Biden je rekao da bi "bilo posljedica".
Drugi analitičari ističu da bi uporaba taktičkog nuklearnog oružja imala ograničenu vojnu korist, te da bi i ruska vojska čak mogla prkositi Putinovoj naredbi za njihovu uporabu. "Teško je zamisliti da bi čak i nuklearni napadi omogućili Rusiji da slomi volju Ukrajine za otporom", rekao je general Valerij Zalužni, vrhovni zapovjednik ukrajinskih oružanih snaga.
Rusija još uvijek ima zastrašujući arsenal balističkih i drugih projektila koji bi se mogli koristiti ne za osvajanje teritorija, već za nanošenje katastrofalne štete ukrajinskoj infrastrukturi: struji, vodi i komunikacijama. Na ruskoj državnoj televiziji stručnjaci su se zalagali za uništenje ukrajinske elektroenergetske i vodovodne infrastrukture. I bilo je znakova da ruske raketne snage čine upravo to - s napadima na opskrbu električnom energijom u Harkivu i hidrauličnim vratima na rezervoaru u Krivij Rihu posljednjih dana.
Ipak, putanja rata izgleda drugačije u posljednjim mjesecima godine koja je započela s malo nade da bi se Ukrajina mogla oduprijeti ruskom ratnom stroju. To bi samo po sebi moglo učvrstiti okosnicu europske potpore – i potaknuti nastavak isporuke vojne pomoći – unatoč nezadovoljstvu zbog cijena grijanja i goriva.
Gambit plina
Odavno je očito da je dio strategije Kremlja pokolebati Europu u podršci Ukrajini gurajući je u energetsku krizu, doslovno zatvarajući slavine za plin. Na forumu u Vladivostoku ranije ovog mjeseca, Putin je rekao: "Nećemo isporučivati ništa ako je to u suprotnosti s našim interesima. Nema plina, nema nafte, nema ugljena, nema lož ulja, ničega."
Usred neuspjeha na bojnom polju, Ivo Daalder i James Lindsay pišu u Foreign Affairs da je "Putinova najbolja nada - možda jedina nada - da će zapadna potpora Ukrajini pasti kako se troškovi rata, uključujući nestašicu energije i rastuće cijene, počnu naplaćivati u Europi." Cijene prirodnog plina u Europi su 10 puta više nego prije godinu dana, čime je Rusija u prva tri mjeseca sukoba zaradila oko milijardu dolara dnevno od izvoza energije. A režim sankcija protiv Rusije imat će značajan učinak samo dugoročno, jer je rusko gospodarstvo toliko samodostatno.
Ali nadolazeća zima bit će test moskovske energetske stiske. Umjesto da traže kompromis, europske vlade zaključile su da bi ustupci samo ohrabrili Kremlj. Odlučni su za velik trošak kako bi zaštitili potrošače i dugoročnu strategiju smanjenja ovisnosti o ruskoj energiji. Nakon što su pretražili svijet u potrazi za alternativnim dobavljačima, izgradili su rezerve (u slučaju Francuske na više od 90% kapaciteta). Iako su veleprodajne cijene plina još uvijek nevjerojatno visoke, pale su za otprilike jednu trećinu u posljednja tri tjedna. Neki analitičari misle da će to činiti i dalje, smanjujući troškove subvencija koje uvode europske vlade koje su već oskudne u novcu.
Također postoje znakovi da je ruski dobitak od vrtoglavo visokih cijena nafte i plina možda dosegao vrhunac. Međunarodna agencija za energiju predviđa da će ruska proizvodnja nafte biti 17% manja do sljedeće veljače u usporedbi s prijeratnom proizvodnjom, nakon što se osjeti puna snaga sankcija EU-a. Daalder i Lindsay vjeruju da su ukrajinski saveznici odredili svoj kurs. "Mnogi skeptici na Zapadu vjeruju da će demokracije pokleknuti pred teškoćama", napisali su. "Ali takvi glasovi podcjenjuju izdržljivost Zapada."
Bez golubova mira
Signali s obje strane pokazuju da se kopaju rovovi za dugu zimu, umjesto da istražuju rješenja za nagodbu. "Rusija će učiniti sve da okonča sukob u Ukrajini što je prije moguće, ali Kijev odbija pregovarati", rekao je Putin na sastanku s indijskim premijerom Narendrom Modijem u petak. U međuvremenu, cilj Rusije je i dalje bio "oslobađanje Donbasa" i tu se "ne žuri". Ali ruski je čelnik također priznao "zabrinutost" koju i Indija i Kina imaju oko sukoba.
Kineski vođa Xi Jinping, na svom prvom sastanku s Putinom prije invazije, posebno nije spomenuo Ukrajinu po imenu, prema očitanju iz Pekinga. Neki promatrači vjeruju da Peking suptilno prihvaća nepristran pristup ruskoj invaziji u Ukrajini. Još nije poznato kako bi se to moglo odraziti na Putinove kalkulacije.
Sa svoje strane, Ukrajinci su dosljedni u tome da ne pregovaraju s Moskvom sve dok se ne povrati sav okupirani teritorij. Zelenskij je ljutito odbacio prijedloge francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, bivšeg američkog državnog tajnika Henryja Kissingera i drugih da Ukrajina treba pregovarati kako ne bi ponizila Rusiju (Kissinger je kasnije povukao svoju preporuku).
S obzirom na trenutačno stanje na bojnom polju, malo je poticaja za Ukrajinu da traži primirje, dok bi Kremlj bio pod teškim pritiskom da izvrti rezultate svoje "specijalne vojne operacije" ako je jedna trećina Donbasa još uvijek u ukrajinskim rukama. Bivši direktor CIA-e i umirovljeni general američke vojske David Petraeus vjeruje da se Rusija vojno suočava s "katastrofalnom situacijom". Rekao je za CNN da Rusija "doslovno ostaje bez vojnika, streljiva, tenkova, borbenih vozila i tako dalje".
'Hladna zima mu je najbolje oružje'
Vojni dužnosnik NATO-a rekao je za CNN kako očekuje da će Putin morati preispitati svoje stajalište do sljedećeg proljeća "ako NATO ostane ujedinjen oko energetskih problema zime i ako Ukrajina nastavi s borbom. Ali neće pregovarati ranije, jer mu je hladna zima najbolje oružje." Nakon toga, puni učinak embarga na rusku energiju od strane zapadnih vlada i Japana te na izvoz visokotehnološke opreme u Rusiju počet će udarati. Ovo posljednje već počinje uzimati danak u proizvodnji oružja, prisiljavajući vojsku da skine prašinu s oružja koje je bilo u skladištu.
Ukrajinski sukob izazvao je mnogo iznenađenja - a predviđanja bi mogla biti nezahvalna. Trenutačni oblik bojišta sugerira da bi početne uloge Ukrajine i Rusije – obrana i napad – mogle biti zamijenjene u nadolazećim mjesecima, dok se ruske snage udvostruče u nemilosrdnom bombardiranju civilnih i vojnih ciljeva.
