Na konferenciji za medije nakon susreta u crnomorskom ljetovalištu Sočiju u izjavama dvoje čelnika mogla su se čuti različita mišljenja o Siriji, Ukrajini, ruskom odnosu prema ljudskim pravima, te tvrdnjama da se Moskva upliće u izborne procese drugih država.
"Ja uvijek smatram da se razgovori moraju nastaviti čak i kad ima ozbiljnih razlika u stavovima", naglasila je njemačka kancelarka.
"Morate nastaviti razgovore jer u drugom slučaju imate tišinu i sve manje i manje razumijevanja", smatra Merkel.
Prvi bilateralni posjet Rusiji od aneksije Krima
To je bio njezin prvi bilateralni posjet Rusiji otkad je 2014. ta zemlja anektirala ukrajinski poluotok Krim, što je pogoršalo odnose između Zapada i Moskve na razine neviđene od Hladnog rata.
Njemačka ove godine predsjeda rotirajućim vodstvom grupe G20, pa se njemačka kancelarka u tu svrhu sastaje s ključnim državama u toj skupini najbogatijih svjetskih zemalja.
Upitana od novinara strahuje li da će Rusija širenjem lažnih vijesti pokušati utjecati na njemačke parlamentarne izbore koji se održavaju u rujnu, Merkel je zauzela čvrst stav.
"Ja nisam anksiozna osoba, borit ću se na izborima na temelju svojih uvjerenja", rekla je Merkel, dodavši da će Nijemci odlučno boriti protiv svakog slučaja lažnih vijesti.
Putin odbacio navode o umješanosti u američke izbore
Putin je na konferenciji ponovno odbacio tvrdnje da se Rusija miješala u američke predsjedničke izbore i da planira to činiti i u europskim političkim borbama.
Informacije koje govore da je Rusija radila na tome da za američkog predsjednika bude izabran Donald Trump su "glasine" koje su dio unutarnje političke borbe u Sjedinjenim Državama, istaknuo je ruski čelnik.
"Mi se nikad ne miješamo u politički život i političke procese drugih država i ne želimo da se itko miješa u našu politiku i međunarodne procese", rekao je Putin.
Krhki mir u Ukrajini
Govoreći o sukobu u Ukrajini u kojem se proruski separatisti bore protiv ukrajinskih vlasti, Merkel i Putin su se složili oko potrebe za punom implementacijom sporazuma iz Minska, međunarodnog dogovora o miru kojeg se trenutno ne poštuje.
Putin je napao prozapadnjačku vlast u Kijevu, tvrdeći kako su oni, a ne Rusija ili njezini saveznici, ti koji guraju separatističku regiju iz Ukrajine, što je stav kontradiktoran onome u Berlinu.
"Događaji u istočnoj Ukrajini su rezultat puča, neustavne promjene vlasti u Kijevu", dodao je Putin, referirajući se na ulične prosvjede kojima je zbačen prethodni čelnik Viktor Janukovič koji se danas nalazi u egzilu u Rusiji.
Ljudska prava
Tema konferencije bilo je i stanje ljudskih prava u Rusiji. Merkel je izrazila zabrinutost oko toga što policija guši prosvjede protiv Kremlja, te drugih pitanja na koje upozoravaju udruge za ljudska prava.
Ona uključuju izvještaje da se u ruskoj regiji Čečeniji zatvaraju i muče homoseksualci, što lokalne vlasti odbacuju, te presudu Vrhovnog suda koji je u travnju zabranio Jehovine svjedoke, prozvavši tu religijsku skupinu ekstremističkom.
"U svojim razgovorima s ruskim predsjednikom naglasila sam koliko je u civilnom društvu važno pravo na prosvjed, te kolika je važnost nevladinih organizacija", otkrila je kancelarka.
"Čuli smo neke jako negativne izvještaje o postupanju prema homoseksualcima u Čečeniji, te sam zatražila od ruskog predsjednika Vladimira Putina da iskoristi svoj utjecaj kako bi zagarantirao prava manjina, kao i Jehovinih svjedoka".
Putin smatra kako policija nije prekršila prava prosvjednika kad ih je uhitila, te je istom optužbom napao zapadne države.
"Ruske snage sigurnosti puno su suzdržanije nego njihovi kolege u drugim europskim državama", zaključio je Putin, ne otkrivši na koje zemlje je ciljao.
