Ruski predsjednik Vladimir Putin pojačano gomila nuklearno oružje i podmornice u Arktičkom krugu, dok se zemlja, prema tvrdnjama Norveške, priprema za mogući sukob s NATO-om, piše DailyMail.

Norveški ministar obrane Tore Sandvik izjavio je za The Telegraph da je Rusija posljednjih mjeseci značajno povećala vojnu prisutnost u regiji, posebno na poluotoku Kola, strateški važnom području na krajnjem sjeveru zemlje.

“Rusija se vojno jača na poluotoku Kola gdje se nalazi jedan od najvećih arsenala nuklearnih bojevih glava na svijet. Ta oružja nisu usmjerena samo prema Norveškoj, već i prema Ujedinjenom Kraljevstvu te preko pola prema Kanadi i SAD-u”, rekao je Sandvik.

Prema norveškim obavještajnim procjenama, Moskva pokušava preuzeti potpunu kontrolu nad arktičkom regijom, u kojoj se nalazi njezina elitna Sjeverna flota, kako bi u slučaju sukoba blokirala ključne pomorske rute prema NATO saveznicima.

“Mi smo oči i uši NATO-a u ovom području. Vidimo da testiraju novo oružje, hipersonične projektile, nuklearno pogonjene torpede i nuklearne bojeve glave”, dodao je Sandvik.

Poluotok Kola poznat je kao dom najvećeg koncentriranog skladišta nuklearnog oružja na svijetu i ključan je za tzv. ‘drugi udar’ u ruskoj nuklearnoj strategiji, odnosno sposobnost da Rusija uzvrati napad i nakon eventualnog nuklearnog udara neprijatelja.

Putinov “drugi udar” 

Iako je Putin u ratu u Ukrajini pretrpio goleme gubitke, s procjenom od oko milijun poginulih vojnika, Sjeverna flota ostala je operativna i nastavlja se širiti.

U posljednje dvije godine, Rusija je porinula novu fregatu i višenamjensku podmornicu, a flota, prema dostupnim podacima, već uključuje najmanje 16 nuklearnih podmornica te napredni hipersonični projektil Cirkon, koji može letjeti do osam puta brže od brzine zvuka.

“Najopasniji aspekt Rusije danas su njezine podmornice”, upozorio je Sandvik. “Norveška, zajedno sa Sjedinjenim Državama i Ujedinjenim Kraljevstvom, neprekidno nadzire to područje, 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu. To je najvažniji nadzor unutar NATO-a.”

Kako se arktički ledenjaci ubrzano tope, otvaraju se nove pomorske rute koje bi mogle donijeti goleme gospodarske koristi za brodove između Europe i Azije. No, u Oslu upozoravaju da se vodi tiha utrka za kontrolu nad dvjema ključnim pomorskim točkama koje bi u slučaju sukoba postale vitalne opskrbne linije.

Prva je Medvjeđi prolaz, uzak morski tjesnac između kopnene Norveške i otoka Svalbarda, kroz koji ruski brodovi moraju proći kako bi izašli na Atlantski ocean. Druga je GIUK prolaz, strateški morski koridor između Grenlanda, Islanda i Ujedinjenog Kraljevstva, koji predstavlja ključno područje nadzora za NATO snage.

Norveški ministar obrane upozorio je da ruski predsjednik nema namjeru zaustaviti se, čak ni ako se postigne dogovor o miru u Ukrajini. “Putin nije zainteresiran za mir... Putinov plan nije stabilan mir s Ukrajinom,” rekao je Sandvik.

“Ako bude mogao, on će se vratiti. Čak i ako postignemo mirovni sporazum, jedna od analiza pokazuje da će on mobilizirati milijune vojnika blizu granice s Finskom.”

POGLEDAJTE VIDEO: Hoće li američke sankcije prisiliti Kremlj na popuštanje? Putin prijeti razornim odgovorom