U vijestima koje vjerojatno nisu nikoga šokirale, Vladimir Putin prošlog je mjeseca najavio da će se kandidirati za peti predsjednički mandat na predstojećim izborima u ožujku. U zemlji u kojoj je Putin (71) postao dominantan ruskim političkim sustavom i medijima tijekom posljednja dva desetljeća, ishod će vjerojatno ostaviti malo prostora za maštu.
No dok se čini da su izbori formalnost, održat će se u sve konzervativnijoj zemlji koju je rat iz temelja promijenio, gdje je svako neslaganje kriminalizirano i gdje su istaknuti oporbeni političari, poput Alekseja Navaljnog i Ilje Jašina, iza rešetaka, piše The Guardian.
Izbori će biti drugačiji i u smislu područja koje pokrivaju, s glasovanjem na onome što Rusija naziva svojim novim teritorijima; dijelovi Ukrajine koje su sada okupirale ruske snage.
"Ovi su izbori sredstvo za Putina da legitimizira svoju odluku da krene u rat u Ukrajini", rekao je Andrej Kolesnikov, viši suradnik Carnegie Russia Euroazijskog centra sa sjedištem u Moskvi.
U boljoj poziciji od očekivanog
Autoritarni čelnici poput Putina oslanjaju se na potporu elite kako bi vladali, rekao je Kolesnikov, a izbori i kampanja također imaju za cilj pokazati političkom establišmentu da on još uvijek uživa javnu potporu unatoč neuspješnoj ljetnoj pobuni Jevgenija Prigožina. Ne iznenađuje, stoga, što je Putin najavio svoju kandidaturu na događaju u Kremlju u čast ruskih vojnika koji su se borili u Ukrajini, od kojih je jedan upitao ruskog čelnika bi li se ponovno kandidirao.
U odgovoru koji se može opisati samo kao politički teatar, Putin je rekao da nije siguran hoće li se kandidirati, tvrdeći da je "u različitim trenucima imao različite misli", ali da je shvatio da je sada vrijeme za odluku.
"Kandidirat ću se za mjesto predsjednika", rekao je Putin, uz vojno osoblje i njihovu rodbinu.
Iako ishod prethodnih izbora na kojima se Putin kandidirao nikada nije bio doveden u pitanje, ruski čelnik će na ovo glasovanje izaći u puno boljoj poziciji nego što su mnogi očekivali.
Nakon obrane od ukrajinske dugo očekivane ljetne protuofenzive, ruska vojska sada je krenula u vlastiti napad duž južne i istočne fronte Ukrajine, dok se čini da zapadna vojna potpora Kijevu slabi.
"Ponestaje im [oružja]… Oni nemaju ništa, nemaju budućnost. Ali mi imamo budućnost", rekao je samouvjereni Putin s čašom šampanjca u ruci najavljujući svoju nominaciju.
Rat u drugom planu
Promatrači vjeruju da bi Putin, iako će izbornu pobjedu prikazati kao potporu ratu u Ukrajini, mogao staviti glavni fokus svoje predsjedničke kampanje na domaća pitanja, poput gospodarstva i obrazovanja.
"Sama činjenica da se održavaju izbori ima za cilj pokazati Rusima da se život odvija normalnim tijekom. Putin želi projicirati auru smirenosti", rekao je Marat Gelman, jedan od njegovih bivših savjetnika, sada kritičar čelnika Kremlja.
"Poruka će biti da iako je rat ovdje da kaže, on ne sprječava Ruse da žive redovitim, sretnim životom", rekao je Gelman koji je radio na Putinovoj predizbornoj kampanji 2000.
U velikim ruskim gradovima rat je uglavnom izblijedio u pozadinsku buku, a Kremlj je uspješno prebrodio zapadne sankcije nametnute zemlji od početka rata. Ono što je ključno, Zapad nije bio u stanju učinkovito obuzdati prihode Rusije od nafte.
Stručnjaci kažu da postoji još jedan razlog zašto bi Putin mogao gurnuti rat u pozadinu uoči izbora. Nedavne ankete sugeriraju da su neki u zemlji postali umorni od rata, koji ne pokazuje znake zaustavljanja.
Kada su ga Levada centar, neovisna organizacija za ispitivanje javnog mnijenja, ispitivali o tome što bi Rusi željeli pitati Putina, najpopularnije pitanje bilo je "kada će završiti invazija na Ukrajinu?"
Drugo istraživanje pokazalo je da gotovo polovica Rusa želi da Putin otvori pregovore o okončanju rata u Ukrajini, što je prvi put više od onih koji se žele nastaviti boriti.
Posebno je osjetljiva tema planira li Putin narediti novu mobilizaciju nakon što osigura svoj peti mandat. Prošlogodišnja odluka da se objavi nacionalna mobilizacija dovela je do najvećeg pada potpore Putinu preko noći u 30 godina istraživanja.
Putinova vjerojatna kampanja za reizbor također služi kao način da se elitama signalizira da on još uvijek čvrsto kontrolira zemlju, rekao je Abbas Galyamov, politički savjetnik i bivši pisac govora ruskog predsjednika.
"Za Putina je ključno pokazati elitama da on predstavlja narod. Da je uzaludno ići protiv njega", rekao je Galjamov.
Prizvuk konkurencije
Neuspjela pobuna Prigožina, sada mrtvog vođe Wagnerove skupine plaćenika, ostavila je uznemirene mnoge u ruskoj političkoj eliti, rekao je Galyamov, postavljajući pitanja o stabilnosti režima.
"Nakon pobune, Kremlj je posebno sumnjičav prema izdajicama", rekao je Gelman, dodajući da izborna kampanja predstavlja priliku za "stres test" dužnosnika diljem zemlje.
Mnogo se toga promijenilo od Putinove posljednje izborne pobjede 2018., što je trebao biti njegov posljednji mandat dok nije orkestrirao ustavne reforme koje mu omogućuju da ostane na vlasti do 2036. Uoči tih izbora, Putin je pokrenuo kampanju za izlazak na izbore, očito zabrinut da njegova popularnost možda neće biti dovoljna da birače dovede na birališta. Poticaji su uključivali izvlačenje nagrada za iPhone Xs i automobile.
POGLEDAJTE VIDEO: Zelenski i Kličko su u svađi, stiže sve manje pomoći. Gubi li Ukrajina rat? 'Ljetošnja ofenziva nije uspjela'
Također je dopustio Kseniji Sobchak, otvorenoj socijalistici, novinarki i kćeri Putinova političkog mentora da se kandidira protiv njega, što je bio potez s namjerom da se u izbore unese prizvuk konkurencije i legitimiteta. Dok je Putinov najozbiljniji suparnik, oporbeni čelnik Navalny, bio isključen iz utrke, on je još uvijek bio slobodan čovjek.
"Možda neće biti potrebe za takozvanim liberalnim kandidatom… Sustav više ne treba ljude poput Vladislava Surkova", rekao je Kolesnikov, analitičar Carnegieja, misleći na bivšeg gospodara marionetu u Kremlju za kojeg se vjeruje da je glavni arhitekt sustava koji se često opisuje kao "upravljane demokracije".
No Gelman je rekao da je još uvijek vjerojatno da će Kremlj istaknuti antiratnog kandidata, ali osigurati da će dobiti mali postotak glasova.
"Smisao je ugušiti antiratni pokret na glasanju. Oni koji su protiv rata trebaju imati osjećaj da su u apsolutnoj manjini", zaključio je.
