Ruska vojska je duboko nezadovoljna novom i ograničenom strategijom ruskog predsjednika Vladimira Putina u Ukrajini, nakon odustajanja od velikog cilja zauzimanja Кijeva radi daleko skromnije invazije na istočni Donbas. Upiru prstom u druge agencije, prije svega u vanjsko-obavještajni odsjek Federalne službe sigurnosti (FSB), zbog dezinformiranja Putina o pravim uvjetima u Ukrajini koji su doveli do neuspjeha. Čini se da drugi odjeli FSB-a dijele takve stavove vojske, piše The Moscow Times.
Rat u Ukrajini oštro je podijelio rusko društvo. Novinari su, očekivano, izgubili mnoge kontakte u ruskoj vojsci i tajnim službama u početku invazije 24. veljače. Međutim, situacija se sada dramatično promijenila. Od prošle nedjelje počeli su dobivati sve više poziva i poruka od kontakata u vojsci i FSB-a povodom članka o Sergeju Besedi, jednom od šefova Pete službe FSB-a koji prikuplja političke obavještajne podatke o Ukrajini i kultivira prokremaljsku opoziciju u Kijevu. General je poslan u zloglasni zatvor Lefortovo u Moskvi, koji je imao užasnu reputaciju još od Staljinovih čistki - bezbrojne žrtve su ubijene u podrumu zgrade.
Kremlj je uložio nevjerojatne napore da bi sakrio detalje Besedinog uhićenja, tako da su čak promijenili i generalovo ime u zatvorskim spisima. Istražno povjerenstvo, glavni istražni organ Rusije, otišlo je toliko daleko da je negiralo činjenicu Besedinog kaznenog progona.
"Sve to je točno", rekao je kontakt u Službi ekonomske sigurnosti FSB-a. Pojavile su se glasine da je kompromitujući materijal o Besedi dostavila konkurentska vanjsko-obavještajna služba SVR. Znači li to da su vojska ili FSB zaključili da je rat, s ogromnim žrtvama i nesposobnim rukovođenjem, bio greška? Kratak odgovor je ne, upravo suprotno, piše The Moscow Times.
Ozbiljna pogreška?
Ruska vojska vjeruje da je ograničavanje početnih ciljeva rata ozbiljna pogreška. Tvrde da se Rusija ne bori protiv Ukrajine, nego protiv NATO-a. Viši časnici stoga su zaključili da se zapadni savez bori iz sve snage kroz opskrbu sve sofisticiranijeg oružja, dok njihove vlastite snage djeluju pod mirnodopskim ograničenjima poput zabrane zračnih napada na neka ključna područja ukrajinske infrastrukture. Ukratko, vojska sada zahtijeva sveobuhvatni rat, uključujući mobilizaciju.
Frustracija postaje toliko intenzivna da se prelila u javni prostor. Aleksandar Arutjunov (poznat i kao bloger RAZVEDOS), poznati veteran Spetsnaza Nacionalne garde, uputio je videomolbu Putinu: "Dragi Vladimire Vladimiroviču, molim vas da odlučite, vodimo li rat ili masturbiramo?"
Zahtijevao je masovnu eskalaciju, uz mogućnost zračnih napada na ukrajinsku infrastrukturu, ili prestanak rata. Video je postao viralan, posebice među provojnim skupinama na društvenoj mreži VKontakteu i Telegram kanalima povezanim s ruskom vojskom.
O uporabi nuklearnog oružja
Kanal "FighterBomber" povezan s ruskim zrakoplovstvom, objavio je 12. travnja komentar o NATO-ovim isporukama oružja Ukrajini: "Naravno, dodatno ćemo povećati jedinice protuzračne obrane na granici s Ukrajinom kako bismo zaštitili svoj teritorij od napada balističkim raketama, ali je također jasno da zemlje NATO-a imaju daleko više oružja od Rusije."
Autor je izrazio optimizam da će rusko zrakoplovstvo moći zaustaviti protok zapadnih zaliha, ali je upozorio da će daljnje ukrajinske pobjede "gotovo sigurno potaknuti upotrebu nuklearnog oružja" protiv ciljeva u Ukrajini. Onda je 22. travnja general ruske vojske Rustam Minnekajev najavio drugu fazu "specijalne operacije" koja će imati za cilj "uspostaviti punu kontrolu nad Donbasom i južnom Ukrajinom".
"Ovo će osigurati kopneni koridor do Krima, kao i utjecati na vitalne objekte ukrajinskog gospodarstva", rekao je Minnekajev, prema ruskim agencijama. "Kontrola nad jugom Ukrajine je još jedan izlaz u Pridnjestrovlje, odcijepljenu regiju Moldavije s ruskim vojnim jedinicama, gdje također postoji ugnjetavanje stanovništva koje govori ruski."
To je bilo čudno. Minnekajev je zamjenik zapovjednika Središnjeg vojnog okruga, a svoje je riječi dao na godišnjem sastanku Saveza obrambenih industrija. Najvjerojatnije objašnjenje bilo je da je, budući da je nedavno bio na sastancima Glavnog stožera, postao pretjerano uzbuđen zbog onoga što je čuo, a zatim je otkrio vijest na prvom javnom sastanku nakon toga. Bez obzira na to, to je znak da ruska vojska želi radije više rata nego manje.
Stvari stoje bitno drugačije nego 2014.
Ono što izostaje u svim tim vojnim raspravama, javnim ili privatnim, je kritika Sergeja Šojgua, ministra obrane i javnog lica rata. Šojgu je nekako uspio zadržati poštovanje vojske i sav bijes preusmjeriti s vojske. Privatno se čulo da vojska, pa čak i tajne službe, krive ne samo Petu službu FSB-a za dezinformiranje predsjednika, već i samog predsjednika zbog loše odluke promjene vojne strategije.
Godine 2014., kada je ruska vojska naglo okupirala Krim, vojska i sigurnosne službe bile su na istoj strani s Putinom. U potpunosti su podržale njegovu odluku o aneksiji Krima i bile su oduševljene načinom na koji je to učinjeno. Stvari su bitno drugačije 2022. godine.
To je jako bitno. Ovo je prvi put da se silovici distanciraju od predsjednika, što otvara razne mogućnosti.
Situaciju s ratom u Ukrajini možete pratiti iz minute u minutu OVDJE.
