Prema istom izvoru, oko 30 pobunjenika je teskim naoruzanjem napalo ukrajinsku ophodnju koja se u oklopnim vozilima priblizavala mostu. Donjeck je jedna od dvije istocnoukrajinske regije koje su proglasile neovisnost od Ukrajine nakon referenduma koje su odbacili Kijev, SAD i EU.
U gradu Lugansku je, prema rijecima separatista, izvrsen pokusaj atentata na vodu proruskih pobunjenika. Samoproglaseni guverner Valerij Bolotov je teze ranjen, no zivot mu nije u opasnosti, priopcio je ured za medije tzv. Narodne Republike Lugansk.
"Nepoznate osobe su iz automatskog oruzja pucale u automobil u kojemu je bio Valerij Bolotov. Izgubio je puno krvi ali nije u zivotnoj opasnosti", rekao je novinarima glasnogovornik Vasil Nikitin cije rijeci prenosi BBC.
Ranije je guverner regije Donjeck, kojeg je imenovao Kijev, referendume separatista u Donjecku i Lugansku opisao kao "ankete javnog misljenja". Serhij Taruta je kazao da Ukrajina planira nacionalni referendum o prijenosu vise ovlasti regijama kako bi imale vecu ulogu u odlucivanju, ali bi ostale unutar Ukrajine. Istaknuo je da samoproglasene narodne republike ne postoje niti pravno niti politicki te da regija Donjeck ne bi mogla gospodarski opstati kao zaseban teritorij.
U meduvremenu je jedan od voda separatista pozvao Rusiju da regiju Donjeck "ukljuci" u svoj teritorij. Naoruzani pobunjenici i dalje kontroliraju mnoge vladine institucije u istocnoj Ukrajini.
Barroso: Jos nije kasno za Rusiju
Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso rekao je u utorak da "jos nije kasno" da Rusija pocne "konstruktivno djelovati" u ukrajinskoj krizi, pozivajuci ju da se ponasa kao "odgovoran sudionik".
"Nasa poruka Rusiji je da djeluje kao odgovoran sudionik nase zajednice naroda", rekao je Barroso na tiskovnoj konferenciji u drustvu ukrajinskog premijera Arsenija Jacenjuka, nakon susreta Europske komisije i ukrajinske vlade, sto je presedan za neku zemlju neclanicu EU-a.
U okviru programa pomoci Ukrajini vrijednog 11 milijarda eura najavljenog pocetkom ozujka, potpisana su dva ugovora: o izdvajanju iz proracuna pomoci od milijardu eura i o programu "potpore ucvrscenju drzave" vrijednom 355 milijuna eura.
Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk zaprijetio je u utorak Rusiji sudskom tuzbom ako ne smanji cijenu plina i optuzio ju je da je pripojenjem Krima ukrala Ukrajini plin. "Poslali smo Gazpromu sluzbenu obavijest pred podizanje tuzbe trazeci od Rusije da brzo izmijeni ugovor (o cijeni plina) koji se mora temeljiti na trzisnim uvjetima. Ako Rusija to odbije, tuzit cemo ju arbitraznom sudu u Stockholmu", rekao je Jacenjuk na tiskovnoj konferenciji nakon susreta s Europskom komisijom u Bruxellesu.
Nakon svrgavanja predsjednika Viktora Janukovica i dolaska na vlast novih proeuropskih vlasti, Rusija je ukinula popust na cijenu plina koji je bila odobrila Ukrajini. Cijena ruskog plina za Ukrajinu sada je medu najvisima u Europi. Ruska tvrtka Gazprom zatrazila je u utorak od ukrajinske drzavne tvrtke Naftogaza da unaprijed plati 1,66 milijarda dolara za plin koji ce joj isporuciti u lipnju. Napominje da se iznos "neplacenih racuna" popeo na 3,505 milijarda dolara.
Gazprom je u ponedjeljak upozorio da ce 3. lipnja obustaviti dopremu plina Ukrajini ako Kijev dotad ne plati racun za taj mjesec.
Moskva je ustvrdila u utorak da nove sankcije Europske unije nece pridonijeti smirivanju krize u Ukrajini i pozvala Zapad da uvjeri Kijev da odrzi razgovore o buducem ustroju zemlje prije predsjednickih izbora predvidenih za 25. svibnja.
Sirenje sankcija
Ministri vanjskih poslova Europske unije odlucili su ponedjeljak na sastanku u Bruxellesu prosiriti sankcije zbog ruskih akcija u Ukrajini, dodavsi dvije krimske tvrtke i 13 ruskih i proruskih ukrajinskih duznosnika na EU-ov popis onih koji su pod sankcijama.
Celnici EU-a su na izvanrednom summitu pocetkom ozujka kao odgovor na rusko destabiliziranje Ukrajine pripremili pristup u tri faze. Prva je bila prekid ugovora o novom viznom rezimu, sada se provodi druga faza koja obuhvaca zabranu putovanja i zamrzavanje imovine duznosnicima koji imaju ulogu u ukrajinskoj krizi, a treca je uvodenje ekonomskih sankcija.
Sada je u tijeku druga faza i ministri zemalja clanica vec su nekoliko navrata prosirivali popis osoba pod sankcijama. Pokretanje trece faze zasad nije aktualno, a u EU smatraju da bi rusko ponasanje tijekom predsjednickih izbora u Ukrajini 25. svibnja moglo biti kljucni test za to.
