Zbog ubojstva kosovskog aktivista za ljudska prava Envera Hadrija, nekadašnjeg predsjednika Pokreta za ljudska prava, 1990. godine u odsutnosti su osuđeni Drašković i njegov kolega iz kriminalnih krugova Veselin Vukotić te Božidar Spasić, bivši obavještajac jugoslavenske Službe državne bezbjednosti kojeg je belgijski sud označio kao naručitelja ubojstva. Belgijski sud još nije objavio visinu zatvorskih kazni.
Kontroverzni poduzetnik uhićen u Splitu
Kontroverznog biznismena Andrija Drašković, odnosno član srbijanske kriminalne skupine kako su ga imenovali belgijski mediji, a koji je prošle godine zbog galantnosti i "široke ruke" navodno bio "rado viđen gost splitskog zatvora", prvi se put s ovim ubojstvom javno povezalo kad je krajem lipnja prošle godine uhićen u splitskoj zračnoj luci Resnik prilikom pregleda putovnica, piše Slobodna Dalmacija.
Privatnim je zrakoplovom stigao na odmor s obitelji na Brač, no kada se vraćao preko Resnika, nakon završenog odmora, uhićen je. Povod zbog kojeg je završio iza rešetaka bio je upravo europski uhidbeni nalog koji je Belgija za njim raspisala godinu dana prije zbog toga što se nije odazivao pozivima suda.
'Mi apsolutno nemamo informaciju o tom suđenju. Nikada nikakav poziv, optužnicu niti rješenje o suđenju u odsutnosti nismo dobili ni Andrija, a ni ja', rekao je za "Kurir" Veljko Delibašić, Draškovićev odvjetnik.
Platio 100.000 eura
Kako u Splitu ne bi završio u ekstradicijskom zatvoru do izručenja, Drašković je ponudio jamčevinu, a splitski ju je sud prihvatio i odredio da do okončanja postupka ekstradicije mora platiti 100 tisuća eura, predati putovnicu i biti cijelo vrijeme u istom hotelu.
Ipak, nekoliko je dana proboravio u splitskom zatvoru na Bilicama i tamo je, zbog "galantnosti" navodno zaradio simpatije zatvorenika koje je častio hranom izvana.
Drašković je uplatio jamčevinu, što je za njega bio "kikiriki", a onda je dan prije negoli je trebao biti izručen Belgiji, jednostavno nestao iz Splita i policija ga nije uspjela naći na adresi u apartmanu u Bračkoj ulici gdje se trebao nalaziti. Do danas ga se vodi kao nestaloga, a splitski je sud naplatio tih 100 tisućica.
Suđenje u Bruxellesu
Kako su izvijestili belgijski mediji, sudska porota je zaključila da su Hadrija ubili kriminalci iz Beograda Vukotić i Drašković po narudžbi jugoslavenskih tajnih službi u kojima je Božidar Spasić bio glavni inspektor. Ocijenjeno je da se radi o političkom motivu ubojstva jer je žrtva branila interese Albanaca na Kosovu i zauzimala se za neovisnost tadašnje pokrajine u sastavu Srbije.
Spasić je inače zadnjih godina vrlo aktivan u medijskom prostoru zemalja Balkana i često daje intervjue govoreći o "danima slave bivše službe", piše Slobodna Dalmacija. Enver Hadri se 25. veljače 1990. godine zaustavio u automobilu na semaforu u glavnom gradu Belgije. U tom trenutku do njega je stao automobil te je Hadri, koji je uživao zaštitu NATO-a, izrešetan hicima u po bijela dana. U trenutku kad je ubijen kod sebe je navodno imao dokumente koji su povezivali srpski politički vrh s ubojstvima većeg broja Albanaca na Kosovu.
Za njegovo ubojstvo bili su prvobitno osumnjičeni Veselin Vukotić, Andrija Lakonić i Darko Ašanin. Lakonić je vrlo brzo nakon ubojstva Hadrija ubijen u Srbiji i to je napravio navodno Vukotić, a Ašanin je prvo bio uhićen u Grčkoj i trebao je biti izručen Belgiji.
No, nakon intervencije srbijanskih vlasti Grci su ga izručili Srbiji gdje je ubijen.
Treći atentator Veselin Vukotić bio je uhićen u Španjolskoj 2006. godine. Nakon izručenja Srbiji, pušten je na slobodu da bi ponovno bio uhićen u Novom Sadu 2010. godine.
No, već osam mjeseci poslije, kako su izvještavali srbijanski mediji, bio je oslobođen, i to navodno iz “humanih razloga”, nakon što je, kako su tvrdile vlasti, preživio srčani udar i operaciju. Mediji su tada spekulirali da je pravi razlog to što je Vukotić počeo surađivati s policijom i odavati im osjetljive informacije o crnogorskim kriminalcima.
