Usprkos diplomatskoj aktivnosti po pitanju hrvatske blokade srpskih pregovora s Europskom unijom, na tom polju i dalje vlada status quo, doznaje DW iz više diplomatskih izvora. Jedan interni dokument njemačkog Ministarstva vanjskih poslova govori da Nizozemska želi otvoriti pregovaračka poglavlja 23 i 24 do kraja lipnja te da taj stav jasno podržava i Njemačka.
"Uvjeti za otvaranje poglavlja 23 su, prema našem viđenju, ispunjeni odgovarajućim akcijskim planom. Stoga se zalažemo za podršku odgovarajućem izvještaju Europske komisije", stoji u dokumentu u koji DW ima uvid.
Tri zahtjeva Zagreba
Podsjeća se na tri hrvatska zahtjeva: da Srbija ograniči nadležnost za ratne zločine na svoj teritorij i svoje državljane, da ispuni sve zahtjeve Haškog tribunala i da utvrdi mehanizam prema kojem bi predstavnicima hrvatske manjine bilo zajamčeno mjesto u Skupštini. Od ta tri zahtjeva Njemačka ima jedino razumijevanja za uvjet suradnje s Tribunalom. "Srbija ovdje od početka 2015. ne provodi više naloga za uhićenje", stoji u dokumentu. Iako se to ne precizira, misli se na zahtjev za izručenjem Vojislava Šešelja te troje njegovih pravnih savjetnika zbog nepoštivanja Suda. Navodi se i izjava premijera Aleksandra Vučića da će Srbija surađivati s Hagom kada "svi u Haškom tribunalu nauče poštivati Srbiju".
MIRO KOVAČ ZBOG BLOKADE SRBIJE POZVAN U BERLIN? Šef diplomacije tvrdi: 'Nikoga u EU ne zanimaju pregovori s Beogradom'
Simbolička promjena stava
Ostali hrvatski zahtjevi nadilaze nadležnosti Komisije i nisu pokriveni europskim pravom, stoji u dokumentu. Izvori DW-a navode da to znači da su druga dva zahtjeva političke, a ne pravne naravi. U dokumentu stoji da ni sastanci hrvatskog šefa diplomacije s nizozemskim odnosno njemačkim kolegom u drugoj polovici travnja nisu promijenili stav Zagreba. Dodaje se da je Europska komisija pristala izaći u susret "opravdanim hrvatskim zahtjevima", ali sugovornici DW-a vjeruju da se radi o simboličnoj promjeni stava. "Ostaje otvoreno kako će i čime Hrvatska na kraju biti uvjerena da odustane od blokade", kaže jedan izvor u Berlinu. Kada stajališta u Bruxellesu budu modificirana tražit će se da se Srbija izjasni o njima.
Traži se rješenje
Drugi izvor u Europskoj komisiji kaže da od Srbije nije zatražena promjena pozicije jer prije toga svih 28 članica i sama Komisija moraju formulirati zajedničko stajalište. "Mi jednostavno tražimo rješenje. Moramo nekako razriješiti situaciju", kaže ovaj diplomatski izvor. Nije se izjašnjavao o tome u kojoj mjeri bi se eventualno od Beograda mogli tražiti ustupci o hrvatskim zahtjevima.
Vrijeme leti
Nizozemsko predsjedanje Europskoj uniji traje do kraja lipnja i, kako je rečeno za DW, još postoji nada da bi do tada mogla biti otvorena poglavlja 23 i 24. "Mislimo da je lopta u hrvatskom dvorištu. Kao predsjedavajući se nadamo da će Hrvatska signalizirati da je spremna promijeniti stav", kaže Dirk-Jan Vermeij, glasnogovornik nizozemskog predstavništva u Bruxellesu. Dodaje da su nizozemski predsjedavajući u kontaktu sa Zagrebom, ali da odatle još nema signala da bi pozicija mogla biti promijenjena.
Iako se hrvatske primjedbe odnose na poglavlje 23, zbog njega je zakočeno i poglavlje 24 jer Bruxelles namjerava u paketu otvoriti ta dva poglavlja koja se tiču vladavine prava, ljudskih prava, slobode i sigurnosti.
Čeka se zeleno svjetlo
Vermeij za kaže da su svi radni i pripremni sastanci obavljeni i da se čeka jedino zeleno svjetlo Zagreba. Ističe da se o tri hrvatska zahtjeva se već "intenzivno raspravljalo".
"Do kraja predsjedanja imamo samo šest tjedana, pa se nadamo da će nam Hrvati uskoro priopćiti da su spremni – ali to je do njih", istaknuo je Vermeij.
Deutsche Welle je već pisao da posebno u Njemačkoj postoji veliko nezadovoljstvo što Hrvatska koči srpske pregovore s EU-om te da je zbog toga šef diplomacije Miro Kovač pozvan da Odboru njemačkog Bundestaga objasni takav stav. Utjecajni kršćansko-demokratski zastupnik Gunther Krichbaum koji vodi spomenuti Odbor rekao je tada za DW da Zagreb "zloupotrebljava Europsku uniju" za provođenje bilateralnih zahtjeva.
Otvaranje novih poglavlja najvjerojatnije u drugom dijelu godine
Nakon toga su se u medijima pojavila nagađanja o tome kako bi se i Rumunjska i Bugarska mogle pridružiti hrvatskoj blokadi tražeći veća prava za svoje manjine u Srbiji. U uredu njemačkog veleposlanika pri EU-u demantiraju da su druge zemlje podržale hrvatski stav. "Radi se isključivo o Hrvatskoj", kazali su za Deutsche Welle.
Kako sada stvari stoje, zaključuje DW, vjerojatnije da će otvaranje prvih poglavlja pričekati slovačko predsjedanje u drugoj polovici ove godine.
