Ako se ekonomija u Libanonu ubrzo ne popravi, Europa bi se mogla suočiti s još jednom izbjegličkom krizom, upozorio je predsjednik te zemlje Michel Aoun, piše Independent. Više od 1,5 milijuna Sirijaca trenutno traži utočište u Libanonu koji je dom za najveći broj izbjeglica po glavi stanovnika bilo gdje u svijetu.
Naime, Aoun je izjavio u utorak da bi "valovi" izbjeglica mogli uskoro krenuti prema Europi. "Europa je izravno zainteresirana za rješavanje situacije, budući da sirijske izbjeglice koje borave u Libanonu nisu zadovoljne ekonomskom situacijom u zemlji, a uskoro će početi novi migracijski valovi prema Europi", rekao je Aoun u utorak tijekom putovanja u Moskvu kako bi razgovarao o krizi, prema ruskoj tiskovnoj agenciji TASS.
Političke podjele
Tijekom proteklih osam godina, prisutnost sirijskih izbjeglica duboko je podijelila Libanon, odražavajući političke podjele zemlje oko građanskog rata u Siriji. Mnogi strahuju da bi dugoročno naseljavanje tako velikog broja Sirijaca uznemirilo osjetljivu sektašku ravnotežu u zemlji, gdje vlast i moć dijele mnoge religijske sekte. Međutim, kako su se pogoršavalo financijsko stanje zemlje, tako su ekonomski učinci izbjegličke krize postali hitniji problem.
U posljednjih nekoliko godina, ekonomska pitanja koja su prethodila sirijskoj krizi postala su izraženija, poput nezaposlenosti mladih, inflacije i jednog od najvećih omjera duga i BDP-a u svijetu. U siječnju je agencija za procjenu rejtinga Moody's smanjila kreditni rejting za Libanon te ga stavila na istu razinu s Gabonom, Zambijom, Irakom i Ukrajinom.
Koriste izbjeglice kao 'žrtvene jarce'
Politička stagnacija ometa napredak u tim problemima, no neki tvrde da su političari sirijske izbjeglice iskoristili kao "žrtvene jarce" za opravdanje problema zemlje. Komentari predsjednika Aouna dolaze u trenutku kada libanonska vlada pojačava pritisak na sirijske izbjeglice da se vrate kući, unatoč tome što su Ujedinjeni narodi proglasili Siriju zemljom koja još uvijek nije sigurna.
Posljednjih godina, država je Sirijcima gotovo onemogućila legalni rad te je povećala naknade za obnovu boravišnih papira. Više od polovice sirijskih izbjeglica u Libanonu živi u krajnjem siromaštvu, a obitelji preživljavaju s manje od tri dolara dnevno. Od prosinca 2017. godine, oko 170.000 sirijskih izbjeglica vratilo se iz Libanona, tvrde libanonske vlasti. No, aktivisti su upozorili da ih pri povratku na stotine bude uhićeno te da nestaju u smrtonosnom zatvorskom sustavu.
Manji broj odlazi prema Europi
Puno manji broj odlazi na drugu stranu, prema Europi. Od 2011. godine, Agencija za izbjeglice Ujedinjenih naroda preselila je 37.079 sirijskih izbjeglica u europske zemlje. Tijekom protekle godine male skupine pokušale su nezakonito doploviti brodom do Europe. U rujnu 2018. godine, brod koji je prevozio 40 sirijskih izbjeglica potonuo je na obali Libanona dok se kretao prema Cipru. Pritom se utopio petogodišnji palestinski izbjeglica, Khaled Nijmeh. No, do sada nije bilo naznaka da bi Sirijci mogli ili da hoće odlazili prema Europi.
"Unatoč dubokom siromaštvu s kojim se suočavaju sirijske izbjeglice, realnost je da će velika većina vjerojatno ostati u Libanonu i suočiti se s još većim poteškoćama u doglednoj budućnosti", izjavio je za The Independent Matias Meier, direktor libanonske države Međunarodnog odbora za spašavanje.
Dodao je da sirijske izbjeglice u Libanonu suviše dobro znaju da je sada daleko teže i rizičnije pokušati prijeći do Europe, a prema UN-u samo oko pet posto vjeruje da će se vratiti u Siriju u narednih godinu dana. Prema UN-ovim procjenama ove bi se godine kući moglo vratiti oko 250.000 Sirijaca iz cijele regije. U međuvremenu zapadne zemlje se suzdržavaju potpore tom potezu prije šireg diplomatskog rješenja sukoba, a komentari gospodina Aouna mogli bi biti usmjereni prema pritisku na europske zemlje kako bi preispitale tu poziciju.
Politizacija pitanja
Govoreći u Europskom parlamentu u rujnu prošle godine, Aoun je rekao kako međunarodna zajednica nije snosila odgovornost da podrži Libanon u ublažavanju utjecaja tog raseljavanja, na temelju načela podjele tereta i odgovornosti među državama. "Libanon nastoji osigurati dostojanstven i siguran povratak raseljenih u svoje domove i odbacuje bilo kakvo odugovlačenje u tom pogledu", rekao je, dodajući kako Libanon "odbija povezati povratak s dugogodišnjim političkim rješenjem".
Dr. Carmen Geha, docentica za javnu upravu na Američkom sveučilištu u Beirutu, izjavila je kako predsjednik “podsjeća svijet da Libanon nosi veliki teret. To je strategija za povratak Libanona na kartu svijeta. " “Cijelo pitanje je izrazito ispolitizirano, različite strane ga koriste za različite ciljeve. Postavlja se pitanje treba li normalizirati odnos sa sirijskim predsjednikom Basharom al-Assadom, koji bi trebao biti uključen u obnovu. U međuvremenu, ti su ljudi zaglavljeni usred tog potezanja konopa", dodala je.
Potreban je oprez
Usprkos pritisku da se vrate, skupine za ljudska prava nastavljaju pozivati na oprez. "Uvjeti sigurno nisu pogodni za povratak", izjavio je za The Independent Leen Hashem, Sirijka koja vodi kampanju za Amnesty International.
“Sukob nije završen u nekim dijelovima Sirije, infrastruktura je pretrpjela ogromne razmjere uništavanja. Kršenje ljudskih prava se nastavlja u rukama vlade i oporbenih oružanih skupina - posebice vlade - kao što su proizvoljan pritvor i prisilni nestanak ”, kazala je.
