Do sporazuma je došlo nakon što su čelnici triju zemalja pregovarali tri tjedna, pri čemu su SAD posredovale. Glavni američki pregovarač i arhitekt Daytonskog sporazuma bio je veleposlanik Richard Holbrooke, a tu je bio i general Wesley Clark. Nakon sporazuma u bazi zračnih snaga Wright-Patterson u američkom Daytonu, Bosna i Hercegovina je podijeljena na Federaciju BiH i Republiku Srpsku, dva entiteta, uz tri konstitutivna naroda. Sporazum je službeno potpisan u Elizejskoj palači u Parizu, 14. prosinca 1995.
From L background: Spanish Prime Minister Felipe Gonzalez, US President Bill Clinton, French President Jacques Chirac, German Chancellor Helmut Kohl, British Prime Minister John Major and from L foreground : Serbian President Slobodan Milosevic, Croatian President Franjo Tudjman and Bosnian President Alija Izetbegovic applaud after signing the peace agreement on Bosnia at the Elysee Palace in Paris 14 December 1992. The accord was reached in Dayton 21 November ending four years of war in former Yugoslavia. / AFP PHOTO / GERARD JULIEN
Serbian president Slobodan Milosevic (2dL), Bosnian President Alija Izetbegovic (3dL), Croatian President Franjo Tudjman (4th L) and US Secretary of State Warren Christopher (R), initialize a peace accord 21 November 1995 between their countries at the conclusion of the Proximity Peace Talks at Wright Patterson Air Force Base near Dayton, Ohio. / AFP PHOTO / PAUL J. RICHARDS
Svi sporovi rješavat će se na miroljubiv način
U sporazumu je stajalo da će se međusobni odnosi potpisnika regulirati UN-ovom Poveljom, Završnim aktom iz Helsinkija i drugim OESS-ovim dokumentima, a potpisnici su se obvezali da će sve sporove rješavati isključivo na miroljubiv način. Federacija BiH dobila je 51 posto teritorija, a Republika Srpska 49 posto, uz predviđanje dormiranja Distrikta Brčko. Daytonskim je sporazumom predviđen i današnji Ustav BiH.
Iako je zaustavio rat, Daytonski sporazum donio je za Bosnu I Hercegovinu mnoge probleme, posebice kada je riječ o suživotu pripadnika različitih entiteta u toj zemlji. Dok neki smatraju da se Daytonski sporazum mora i dalje primjenjivati, drugi tvrde da je već prevaziđen, a u posljednje vrijeme sve je glasniji Milorad Dodik, čelnik Republike Srpske, koji već kroji nove granice i želi proglasiti neovisnost Republike Srpske.
Političke tenzije u Republici Srpskoj
Naime, Milorad Dodik je prošle godine želio održati referendum o tome hoće li se 9. siječnja obilježavati kao dan RS, dok je predsjedatelj Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović zatražio zabranu tog referenduma. Osim toga, Dodik je najavio da bi Republika Srpska 2018. mogla održati referendum o odcjepljenju od BiH. Zbog takve se situacije sve češće upozorava na mogućnost novog sukoba u BiH i političku retoriku u regiji koja je na tragu one s početka devedesetih.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da će taj entitet sljedeće godine započeti izradu novoga ustava koji ‘neće biti separatistički’, ali će omogućiti i otvaranje pitanja secesije, čime je ponovno potaknuo rasprave o ambicijama o otcjepljenju toga entiteta od BiH.
“Sanjam i vjerujem da će Republika Srpska jednog dana biti država. Hoće li to biti za pet, 10 ili 15 godina, nije važno. Jamčim, neovisna Srpska će nam pasti u krilo kao zrela jabuka. BiH je neodrživa, a kada bi se RS danas izdvojila, ne bismo imali nijedan problem da živimo kao samostalna država”, rekao je Dodik u intervju za beogradske Večernje novosti.
“Kad bih mogao sutra napraviti neovisnu RS, a da ne padne nijedna glava, uradio bih to. Moja politika je da to učinim političkim sredstvima”, istaknuo je Dodik.
Izetbegović: 'Ići do kraja kad je u pitanju teritorijalni integritet zemlje'
Izetbegović mu je na nedavne izjave neizravno odgovorio upozorenjem kako to neće biti dopušteno odnosno kako će se teritotorijalni integritet BiH braniti svim raspoloživim sredstvima.
“Svatko tko voli ovu zemlju mora biti spreman ići do kraja kad je u pitanju njezin teritorijalni integritet”, kazao je Izetbegović.
Dodik je pak jučer u intervjuu za Detsche Welle (DW) kako referendum o odcjepljenju entiteta od Bosne i Hercegovine trenutačno nije na dnevnom redu, ali je dodao kako očekuje stvaranje stvaranje uvjeta u kojima bi plebiscit bio moguć.
Dodik o neovisnosti Republike Srpske
Zatim je kazao kako radi “na stvaranju takvog političkog okruženja”, kakvo smatra preduvjetom za put Republike Srpske prema neovisnosti.
Izetbegoviću je odgovorio:
“Mi ovdje (u RS) imamo policiju koja je brojčano jača i spremnija i motiviranija. Drugo, svaka intervencija u RS iz Sarajeva definitivno bi ojačala tu vrstu priče. Ovo nije Španjolska”, izjavio je Dodik.
