Godine 1974. Sjedinjene Američke Države bile u u teškoj situaciji: zemlje OPEC-a uvele su embargo na izvoz nafte, kao osvetu za američku vojnu pomoć Izraelcima tijekom Jomkipurskog rata (koalicija arapskih država predvođena Egiptom i Sirijom sukobila se s Izraelom), što je učetverostručilo cijenu nafte. To je izazvalo i snažan pad američkog gospodarstva.
Riskantan potez
Tadašnji predsjednik Richard Nixon odlučio se na riskantan potez - poslao je novoimenovanog ministra financija Williama Simona i njegova zamjenika Gerryja Parskyja u tajnu misiju.
Službeno su otputovali u cilju razgovora s europskim i bliskoistočnim diplomatima na temu gospodarstva, no pravi im je zadatak bilo pregovarati sa Saudijskom Arabijom, piše Independent.
Prvi, četverodnevni sastanak održan je u gradu Jeddahu, a cilj im je bio pronaći izlaz iz gospodarske krize tako što će uvjeriti Saudijsku Arabiju da pomogne u financiranju američkog duga. Parsky je istaknuo kako im je Nixon jasno dao do znanja da neuspjeh nije opcija, jer to ne samo da bi ugrozilo stabilnost države nego bi i otvorilo vrata Sovjetskom Savezu da stekne daljnji utjecaj u arapskom svijetu.
Jednostavan plan
Temeljni plan bio je jednostavan: SAD će kupovati naftu od Saudijske Arabije i pružati joj vojnu pomoć i opremu, a zauzvrat će to kraljevstvo uliti milijarde dolara u američku blagajnu i time financirati državnu potrošnju.
Nakon nekoliko sastanaka gotovo je sve bilo dogovoreno, no kralj Faisal bin Abdulaziz Al Saud imao je još jedan zahtjev: da sve ostane u najstrožoj tajnosti. Tako je i bilo više od četiri desetljeća.
Saudijski kralj Faisal s Richardom Nixonom i njegovom suprugom Pat
Šutnju je prekinuo Bloomberg, koji je pozivajući se na zakon o pravu na slobodu informacija zatražio podatke o tom dogovoru. Državna riznica stoga je ovog mjeseca konačno morala pustiti informacije u javnost. Tako je na vidjelo izašlo da je Saudijska Arabija upumpala u američki proračun oko 117 milijardi dolara, što tu zemlju čini jednom od najvećih američkih inozemnih kreditora. No, reagirao je jedan bivši dužnosnik Državne riznice, koji je želio ostati anoniman, i kazao da je ta brojka najmanje dvaput veća. Neki analitičari kalkuliraju da je ta 'višak' prikriven poslovanjem putem offshore tvrtki.
Oruđe političkog pritiska
Činjenica koliko je zapravo Amerika dužna Saudijskoj Arabiji danas je važnija no ikad prije, jer su ti dugovi postali oruđem političkog pritiska. Naime, u travnju je kraljevina zaprijetila da će aktivirati taj dug bude li SAD donio zakon po kojem će Saudijska Arabija morati pred sudom odgovarati za sudjelovanje u terorističkim napadima 1. rujna. Nacrt zakona prošao je Senat 17. svibnja i sada je u Zastupničkom domu.
Situaciju dodatno komplicira i činjenica da je sada pak u krizi Saudijska Arabija, što zbog velikih troškova koje ima u obračunima s ISIS-om, što zbog drastičnog pada cijene nafte u zadnjih nekoliko godina. Koliko su stvari ozbiljne govori i podatak da kraljevina prodaje dio državne naftne kompanije Saudi Aramco.
Parsky danas ističe kako je tajni sporazum sa Saudijskom Arabijom odavno trebao biti raskinut te da je iznenađen što je Državna riznica ustrajala u tomu. No, nije izrazio žaljenje što je pomogao da se takav sporazum postigne. "Taj je posao bio pozitivna stvar za Ameriku", naglasio je on. Koliko će sve ovo uistinu koštati najmoćniju zemlju svijeta, i hoće li to poljuljati njenu moć, ostaje da se vidi.
