Na veliku vjerojatnost da će Vučić, među ukupno 11 kandidata, osvojiti natpolovičnu većinu još u prvom krugu ukazuju posljednja istraživanja dviju agencija, Demostata i IPSOS Strategic marketinga, objavljena u srijedu navečer, po kojima samo velika izlaznost može dovesti do drugog kruga.
Srđan Bogosavljević iz IPSOS-a kaže da rezultati do kojih se došlo temeljem niza istraživanja na slučajnim reprezentativnim uzorcima, i to tzv. metodom “lice-u-lice”, pokazuju više od 50 posto potpore Aleksandru Vučiću. "Najčešće je to na 54 do 55 posto, sa statističkom pogreškom od plus-minus tri posto", komentira Bogosavljević.
I istraživanje agencije Demostat pokazuje da vođa vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) ima potporu 56,2 posto opredijeljenih birača, a slijede četiri protukandidata koji su, po posljednjim anketama, na ispod 10 posto.
Još prije početka kampanje za predsjedničke izbore pokazalo se da programski i strateški razjedinjena oporba nema ni snage niti političke volje ponuditi zajedničkog kandidata ili bar dvojicu koji bi izražavali stajališta birača građansko-liberalne i nacionalno-konzervativne orijentacije pa se na izbornom listiću našlo ukupno 11 kandidata.
Ovogodišnje izbore karakterizira i činjenica da je svojom kandidaturom aktualni premijer Aleksandar Vučić poslao u mirovinu sadašnjeg šefa države Tomislava Nikolića, svog stranačkog kolegu iz vremena dok su zajedno bili članovi Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja, a potom utemeljitelji Srpske napredne stranke, čiji je Vučić danas predsjednik.
Nevoljko, ali svjestan da je ostao bez potpore unutar stranke te da se ne može suprotstaviti Vučićevima ambicijama i političkoj narcisoidnosti, Nikolić je, po isteku mandata 31. svibnja, najavio povlačenje u mirovinu, poručivši javnosti da to ne znači i "političku mirovinu", a Vučiću da "uvijek zna gdje ga može naći", ustreba li pomoć.
Vučić uz široku potporu vladajuće koalicije i razmrvljenu oporbu
Vučić je za svoju kandidaturu pridobio ili političkom prisilom i trgovinom iznudio široku potporu svih stranaka vladajuće koalicije predvođene naprednjacima, eliminirajući tako mogućnost da se na predsjedničkim izborima kandidira njegov koalicijski partner i aktualni šef diplomacije Ivica Dačić, koji je ranije najavljivao mogućnost suprotstavljanja Nikoliću, bude li ovaj ponovno kandidat.
Nikakvih dilema o kandidaturi nije imao nekadašnji Nikolićev i Vučićev politički mentor i vođa radikala Vojislav Šešelj, ali ankete pokazuju da je, unatoč tvrdnjama kako samo on može pobijediti Vučića u drugom krugu, precijenio svoju političku moć jer mu potpora varira tek između pet i osam posto.
S desnog političkog spektra dolaze i čelnik pokreta Dveri Boško Obradović te predstavnik Demokratske stranke Srbije (DSS) Aleksandar Popović, ali su obojica ispod pet posto.
Na drugoj strani, stranke oporbe koje pripadaju centru i liberalno-demokratskom korpusu nisu bile u stanju ponuditi jednog kandidata pa je skupina od 100 intelektualaca i javnih ličnosti, okupljenih u građanskoj inicijativi "Za Srbiju bez straha", zatražila kandidaturu pučkog pravobranitelja Saše Jankovića, a među prvima ga je potom poduprla Demokratska stranka.
Janković, koji kao osoba demokratskog i građanskog svjetonazora uživa razmjerno veliku popularnost u pretežitom dijelu intelektualne javnosti i među pobornicima civilnog društva, prije kandidature je podnio ostavku na dužnost pučkog pravobranitelja.Temeljne poruke u Jankovićevoj kampanji bile su da pravo i zakone treba vratiti u institucije i bez straha se suprotstaviti zlouporabama, samovolji i nasilju vlasti, personificirane u Aleksandru Vučiću, njegovim suradnicima i stranačkim kadrovima.
Ankete pokazuju da je Janković najčešće na drugom mjestu uz potporu od oko 12 posto, te bi, u slučaju drugog kruga, kao protukandidat Vučiću mogao računati na glasove približno trećine biračkog tijela.
Nekadašnji šef diplomacije i predsjedatelj Opće skupštine UN-a Vuk Jeremić ušao je u izbornu kampanju bez potpore bilo koje stranke i s relativno visokim početnim rejtingom od oko 12 posto, ali posljednje ankete pokazuju pad potpore na sedam do osam posto glasova.
Vođa oporbenog pokreta "Dosta je bilo" i nekadašnji ministar gospodarstva u Vučićevoj vladi Saša Radulović kandidirao se bez naročitih ambicija i uvjerenosti u pobjedu, a prije svega da bi u kampanji potaknuo veću izlaznost koja bi dovela do drugog kruga i mogućnosti da se tada mobiliziraju i tzv. uspavani birači koji rijetko sudjeluju u izbornom procesu ili uopće ne glasuju.
Politička parodija glavna senzacija izborne kampanje
Najveće iznenađenje i medijski najatraktivnija ličnost predsjedničke kampanje je Luka Maksimović, alias Ljubiša Preletačević Beli, koji je na posljednjim lokalnim izborima 2016. napravio pravu pomutnju u beogradskoj općini Mladenovac osvojivši čak 20 posto glasova, što mu je donijelo 13 vijećnika u lokalnom parlamentu.
Izmišljeni lik Beli Preletačević, u stvarnom životu student komunikologije, uvijek odjeven u bijelo, vrlo uspješno komunicira ponajprije s mlađom populacijom koja manje-više nema jasno profilirana politička stajališta.
Dvadesetpetogodišnji Luka Maksimović za sebe tvrdi da je "srpski komičar i politički aktivist", a glumi političara Ljubišu Preletačevića Belog, šefa izmišljene stranke Sarmu prob'o nisi - SNP.
Ljubiša Preletačević Beli koristi slogan "Samo jako", a njegovi nastupi u javnosti i medijima osmišljeni su kao parodija na politički sustav i aktualnu političku situaciju u Srbiji, ali i regiji, pa je stekao popularnost i izvan Srbije. Kandidiranjem na predsjedničkim izborima Beli je postao prava senzacija na srpskoj političkoj sceni, a na primjedbe da je estradni šarlatan i da nema svoj program, uzvratio je niječući optužbe i pred kamerama pokazao - Ustav Republike Srbije. Dosadašnje ankete smještale su ga između drugog i trećeg mjesta s rejtinzima između 10 i 11, pa sve do 14 posto, ali istraživanja uoči početka izborne šutnje pokazuju tendenciju pada.
Prema mjerenjima IPSOS Strategic marketinga, Saša Janković je najčešće drugi s oko 12 posto potpore i greškom od približno dva posto, Beli Preletačević je na trećem mjestu s 10-11 posto, a Vuk Jeremić može računati na sedam do osam posto glaso, dok je Šešelj ispod njega.
Vođa pokreta Dveri Boško Obradović prednjači među kandidatima koji imaju ispod pet posto, među kojima su i predsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine (LSV) Nenad Čanak, šef pokreta Dosta je bilo Saša Radulović, predstavnik DSS-a Aleksandar Popović, kandidat skupine građana "Za zdravu Srbiju" Milan Stamatović, te predsjednik Narodnog slobodarskog pokreta Miroslav Parović.
Prljava kampanja obilježena podmetanjima i medijskim manipulacijama
Kampanja za predsjedničke izbore je, po mnogim ocjenama bila iznimno gruba i prljava, pa su Saša Janković i Vuk Jeremić za agenciju AP ocijenili da "od glasanja 1990. godine, kada je Slobodan Milošević došao na vlast, nikada nije bila prljavija".
Na kampanju lišenu fair playa, sračunatu na to da se beskrupulozno eliminiraju protukandidati, poglavito Jeremić i Janković, upozorava i tisuće postova na društvenim mrežama, a ta se konstatacija ističe i u izvješćima stranih agencija koje ukazuju na medijsko provlačenje kroz blato, čemu su najčešće bila izložena dvojica Vučićevih protukandidata.
"Prema najavama, dva glavna oporbena kandidata probat će pobijediti prognoze, medijski mrak i javno provlačenje kroz blato na izborima u nedjelju 2. travnja protiv autokratskog premijera Aleksandra Vučića", navodi agencija Associated Press (AP).
Jeremić i Janković uputili su kritike Europskoj uniji (EU), za koju tvrde da "ignorira Vučićevu nedemokratsku politiku kod kuće zbog održanja mira na Balkanu".
"Mislim da se oni boje Vučića", rekao je Janković za AP, ocijenivši kako "oni (u EU) žele mir i stabilnost na Balkanu i znaju da je jedini koji može izazvati nestabilnost upravo Vučić i on ih ucjenjuje".
Aleksandar Vučić potrudio se da, osim obilno koristeći državnu infrastrukturu i medije u predizbornoj kampanji, pribavi i potporu na međunarodnoj sceni pa je tijekom kampanje imao susrete s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Međutim, zgražanje javnosti izazvao je dovodeći na završnu konvenciju bivšeg njemačkog kacelara Gerharda Schroedera, koji je izravno odlučivao i podržao odluku da NATO 1999. bombardira tadašnju SR Jugoslaviju.
Sve zamjerke, kritike i protuargumente Vučić je kompenzirao koristeći provladine medije da omalovaži, pa čak i da neargumentiranim optužbama u tabloidima kriminalizira svoje protukandidate. Ostat će, međutim, činjenica da niti jednom nije izašao na tv-dvoboj, a procjene su da to neće učiniti ni u slučaju da bude drugog kruga, za koji je preduvjet velika izlaznost.
'Neočekivani val' bi mogao ugroziti pobjeda Vučića u prvom krugu
Premda je na popisu oko 6,72 milijuna birača, analitičari i stručnjaci ukazuju na to da ih je u Srbiji samo nešto oko 5,3 do 5,5 milijuna te da je velik broj ljudi koji ima srbijanske dokumente, ali ne živi u zemlji niti glasa u diplomatskim predstavništvima u zemljama u kojima boravi.
"Velika većina naših izbora ima izlaznost manju od četiri milijuna, a na posljednje je izišlo oko 3,8 milijuna i na njima je aktualna vladajuća koalicija dobila više od 61 posto", podsjetio je Srđan Bogosavljević iz IPSOS Stretegic marketinga.
Trenutne procjene izlaznosti su "nešto iznad" odziva birača na parlamentarnim izborima 2016., a Bogosavljević kaže kako "nije nemoguće da se pokrene neki neočekivani val i ugrozi pobjeda Vučića u prvom krugu". "Gledajući posljednje podatke ne djeluje izgledno, ali svakako nije potpuno nemoguće", kaže Bogosavljević.
Izborna šutnja počinje u četvrtak 30. ožujka u ponoć i trajat će do zatvaranja birališta 2. travnja u 20 sati. Prvi pouzdaniji preliminarni rezultati mogli bi se znati već oko 22 sata.
