Zašto neke države Dan pobjede u Drugom svjetskom ratu u Europi obilježavaju 8., a neke 9. svibnja? Naravno, radi se o datumu kapitulacije njemačke vojske. Prije svega, treba reći da su predstavnici Trećeg Reicha dokument o bezuvjetnoj kapitulaciji ustvari potpisali već 7. svibnja 1945. u Reimsu, gradu na sjeveroistoku Francuske, gdje se u tom trenutku nalazilo zapovjedništvo Zapadnih saveznika na čelu s američkim generalom Dwightom Eisenhowerom.
S obzirom na to da je njemački Führer Adolf Hitler nekoliko dana ranije počinio samoubojstvo dokument je u ime njemačke države i njemačke vojske potpisao general Alfred Jodl. Ispod Jodlova svoj su potpis u svojstvu svjedoka stavili sovjetski general Ivan Susloparov, američki general Walter Bedell Smith i francuski general Francois Sevez. Kapitulacija je podrazumijevala da njemačke kopnene, zračne i pomorske snage prestanu sa svim vojnim djelovanjima 8. svibnja 1945. u 23 sata i 1 minutu.
Staljin se požalio na dvije stvari
Međutim, pojavio se problem. Staljin se požalio na dvije stvari. Prvo, da je dokument potpisao sovjetski zapovjednik koji za to nije bio ovlašten, i drugo, da Nijemci ne bi trebali potpisati kapitulaciju na tlu druge države nego u Njemačkoj i to baš u glavnom gradu Berlinu. Zapadni saveznici su se s tim složili pa je novo potpisivanje zakazano za sljedeći dan, tj. 8. svibnja, u zgradi zapovjedništva Crvene armije u berlinskoj četvrti Karlhorst. Kako bi se sve odigralo prije predviđenog roka kada su se Nijemci već obvezali položiti oružje, odnosno 23 sata i 1 minute, dogovoreno je da ceremonija potpisivanja počne u 22 sata i 43 minute.
Sovjetski Savez ovaj put je predstavljao proslavljeni zapovjednik maršal Georgij Žukov, a Treći Reich feldmaršal Wilhelm Keitel. Potpis u ime zapadnih saveznika stavili su britanski maršal zrakoplovstva Arthur Tedder i američki general Carl Spaatz.
Iako Sovjeti to nisu predvidjeli, ipak su na kraju dopustili da na dokument svoj potpis stavi i francuski general Lattre de Tassigny. Veći problem bilo je usuglašavanje teksta kapitulacije pošto je sovjetska strana inzistirala na nekim odredbama kojih u dokumentu potpisanom u Reimsu nije bilo.
Kad je sve dogovoreno, već je prošla ponoć
Nakon što je sve usklađeno svečana ceremonija potpisivanja mogla je početi. Međutim, u tom trenutku već je prošla ponoć 9. svibnja, a u dokumentu je pisalo da kapitulacija stupa na snagu u 23 sata i 1 minutu 8. svibnja. Kako dogovoren rok nije bilo moguće mijenjati, potpisi su antidatirani, tj. službeno je objavljeno da je potpisivanje završeno onda kada je i predviđeno, tj. u 22 sata i 43 minute, 8. svibnja.
Ali, zašto se onda u Sovjetskom Savezu, odnosno u današnjoj Rusiji, Dan pobjede ipak slavi 9. svibnja? Razlog je jednostavan, zbog vremenske razlike. Naime, njemačka kapitulacija stupila je na snagu 8. svibnja u 23 sata i 1 minutu, ali po srednjeeuropskom vremenu. Zbog jednog sata razlike u Moskvi je tada već bio 9. svibnja.
Jodl i Keitel potpisali kapitulaciju, a onda ih objesili
Unatoč svim ovim tehničkim zavrzlamama puno je bitnije da su Nijemci ispoštovali ono što su potpisali, pa je tako 8. svibnja 1945. službeno završen Drugi svjetski rat na tlu Europe. Dvojici najviše rangiranih časnika Trećeg Reicha koji su potpisali kapitulaciju u Reimsu, odnosno Berlinu, Alfredu Jodlu i Wilhelmu Keitelu, suđeno je na sudu u Nürnbergu. Obojica su proglašeni krivima za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, te su obješeni istoga dana, 16. listopada 1946. godine.
Sve nastavke serijala XX. stoljeće by Hrvoje Klasić pogledajte OVDJE.
