Sirijski režim vratio je u posljednjih par godina kontrolu nad većinom zemlje, među ostalima nad Homsom, Aleppom, zaleđem Damaska, te nedavno i nad Daraaom.
No, jedan dio zemlje još je uvijek uporište pobunjenika: sjeverozapadna provincija Idlib.
U Idlibu je 70 tisuća pobunjenika
Državni režim uz pomoć ruskih i iranskih saveznika sada planira preuzimanje i te provincije u kojoj se nalazi oko 70 tisuća pobunjeničkih vojnika i oko tri milijuna civila, dvostruko više nego što ih je bilo prije rata.
Sirijski pobunjenic u Idlibu
Kako javlja CNN, ukoliko se ne postigne neki dogovor, napad na Idlib bit će "savršena oluja". Riječi su to kojim je buduću vojnu operaciju opisao posebni izaslanik UN-a za Siriju Staffan de Mistura.
Polovina stanovništva koja se nalazi u Idlibu preselila je tamo iz drugih dijelova Sirije. To je trenutno najveći zatvor na svijetu, čija je infrastruktura - bolnice, škole i ostale ustanove - godinama na meti državne i ruske vojske. Stoji to u izvješćima što ih od tamo šalju brojne udruge za ljudska prava.
Do sada ubijeno 400 tisuća ljudi
Ako se dogodi, bitka za Idlib bit će posljednja ali i najkrvavija u strašnom sukobu koji je pretvorio veliki dio Sirije u ruševine. U sukobima je do sada ubijeno najmanje 400 tisuća ljudi.
Kremlj sada već govori o nužnosti eliminacije terorista u Idlibu i provokacijama što ih planira Zapad. Ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov opisao je Idlib kao posljednje veliko utočište terorista koji drže civile kao taoce i žele na osnovu toga pregovarati.
"Sa svih gledišta promatrano, ovo utočište mora biti eliminirano", izjavio je Lavrov opisujući Idlib i kao "iscrpljujući apces".
Turkish forces are seen in a convoy on a main highway between Damascus and Aleppo, near the town of Saraqib in Syria's northern Idlib province, on August 29, 2018. Russian Foreign Minister Sergei Lavrov said in a press conference today that there is "full political understanding" between Russia and Turkey, who support opposing sides of the Syrian civil war but are currently in intense negotiations to ensure Idlib does not become a breaking point in their alliance. / AFP PHOTO / OMAR HAJ KADOUR
Ruski dužnosnici tvrde i da je pobunjenici imaju poseban plan, koji bi trebao biti realiziran uz pomoć Zapada. Riječ je o napadu kemijskim oružjem na Idlib za što bi onda optužili sirijski režim.
Sirijski ministar vanjskih poslova otišao je dalje i ustvrdio da su volonteri civilne obrane, poznatiji kao Bijele kacige, oteli 44 djece kako bi izvela taj napad. Istovremeno opozicijski aktivisti iz Idliba za CNN su potvrdili kako pobunjenici nemaju ni skladišta ni znanje za uporabu kemijskog oružja.
Upozorenje Rusije zbog Idliba
Lavrov međutim uporno tvrdi kako Amerikanci pokušavaju podići napetosti oko Idliba dok je Rusija jasno upozorila Zapadne saveznike da se ne igraju s vatrom.
Nije slučajnost da je ruski ministar obrane baš sada objavio početak velikih pomorskih vježbi ispred sirijske obale. Anatolij Antonov, ruski veleposlanik u SAD, tijekom boravka u Moskvi iznio je zabrinutost zbog naznaka da SAD spremaju napad na Siriju.
Nema sumnje da Idlibom vladaju radikalne islamističke frakcije poput ogranka bivše Al Qaide Jabhat al Nusra. Al Nusra je sada obnovljena pod nazivom Hayat Tahrir al Sham. Odlično su organizirani i ideološki posvećeni obrani teritorija kojeg dobro poznaju.
Izaslanik De Mistura u četvrtak je izjavio kako je u Idlibu ostalo desetak tisuća boraca lojalnih Al Qaidi ili Al Nusri, te kako možda i nenamjerno pružaju režimu i Rusiji izgovor za napad.
Kako bi izgledala ofenziva na Idlib?
Ofenziva za preuzimanje većine ili cijelog Idliba bila bi skupa, čak i skuplja od razarajuće bitke za Aleppo. Osim toga, zasigurno bi našetila ruskim odnosima s Turskom, koja je rasporedila jedinice u toj provinciji u sklopu dogovora za stvaranje zone bez sukoba.
(FILES) In this file photograph taken on August 20, 2018, members of Russian and Syrian forces stand guard near posters of Syrian President Bashar al-Assad and his Russian counterpart Vladimir Putin at the Abu Duhur crossing on the eastern edge of Idlib province. Russia and Turkey are in intense negotiations to ensure the rebel-held province of Idlib does not become a breaking point in their alliance on Syria, but the long term fate of the area still risks provoking a rupture, analysts say. President Vladimir Putin and Turkish counterpart Recep Tayyip Erdogan have spearheaded an unlikely but so far sustained partnership to bring peace to Syria since late 2016, despite being in theory on opposite sides of the civil war.The cooperation now faces its biggest test over Syria's northwestern province of Idlib, bordering Turkey, which Syrian President Bashar al-Assad wants to recapture to complete a string of military successes. / AFP PHOTO / George OURFALIAN
Odnosi Moskve i Ankare ključni su za budućnost Idliba, ali i cijele sjeverne Sirije. U posljednjih mjesec dana zato se bilježe gotovo svakodnevni kontakti dviju vlada. Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu još sredinom kolovoza nakon sastanka s Lavrovom izjavio je kako Turska neće dozvoliti masakar civila kao cijenu borbe protiv terorističkih skupina, prenijela je tada državna Agencija Anadolu.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan uvjerava da Turska surađuje s Rusijom i Iranom na sprječavanju katastrofe poput one kakva se dogodila u Aleppu. Nakon što je turska vojska zauzela desetke punktova u Idlibu naglasio je: "Mi smo zemlja koja pobjeđuje na terenu, a ne za stolom". Uz to Turska pokušava uvjeriti islamističke frakcije u Idlibu da se rasformiraju, kako bi na taj način teroristička prijetnja nestala. Za sada nema odgovora na taj prijedlog, iako je jedan aktivist primjetio kako su militantne grupe dobile jasnu ponudu: "uklopite se ili umrite".
Povratak izbjeglica kao prioritet
Alexey Khlebnikov, ruski stručnjak za Bliski Istok, rekao je za CNN kako smatra da do izravnog sukoba ruske i turske vojske neće doći. To bi naime gurnulo Ankaru natrag u ruke SAD što je pak potpuno suprotno interesima Moskve.
Tu je i problem tri milijuna izbjeglica koje još uvijek žive u Turskoj. Napad na Idlib otjerao bi još stotine tisuća civila prema granici s Turskom. UN upozorava da čak 800 tisuća ljudi pokušava napustiti tu pokrajinu.
Budući da je Rusija nedavno obznanila kako joj je jedan od prioriteta povratak izbjeglica, nije isključeno da bi Moskva mogla sudjelovati u uspostavi humanitarnih koridora, ne bi li civili bili razdvojeni od vojnika.
A young boy peeks out of a tent in a camp for the displaced from the south of Idlib province and the north of Hama province, in Kafr Dariyan situated at a short distance from Syria's border with Turkey, on August 26, 2018. / AFP PHOTO / OMAR HAJ KADOUR
Tu je još i pitanje moguće želje stanovnika Idliba da uđu na teritorij kojeg drži sirijski režim. Jer kamo bi inače ti ljudi uopće mogli otići? Zbog toga bi se Rusija mogla za početak odlučiti na ograničenu operaciju u Idlibu, posebno njegovom južnom dijelu.
Trump ne šalje jasnu poruku
Za ulazak sirijske vojske u cijelu dubinu teritorija ove provincije bit će potrebna snažna podrška ruske avijacije. Sirijske trupe, kako je za CNN izjavio opozicijski aktivist, već gomilaju snage na južnoj granici Idliba, što je znak da žele ojačati svoje trenutne vojne pozicije, a ne odmah krenuti u silovitu akciju.
A gdje se u svemu tome nalazi Zapad? State Department je već objavio kako je američki predsjednik Donald Trump zabrinut zbog moguće ofenzive u Idlibu, te kako svoj doprinos daje kroz eliminaciju grupa poput Al Nusre. O zabrinutosti SAD zbog moguće ofenzive američki državni tajnik Mike Pompeo već je razgovarao s Lavrovom.
Ako do ofenzive na Idlib ipak dođe, bit će to znak da je Rusija glavni igrač u Siriji, te da je puno bliskija s Turskom nego što su to neke članice NATO-a u ovom trenutku. Ako se pak ponovi ofenziva kakva je izvedena u Aleppu, sasvim je jasno koliku će to zabrinutost izazvati za milijune civila koji se i sada skrivaju u ruševinama Idliba.
