Čelnici 27 zemalja članica i šest zemalja zapadnog Balkana završili su u srijedu navečer sastanaka na vrhu koji se održao video-vezom zbog pandemije koronavirusa.
"Iako se sastanak nažalost nije održao onako kako smo htjeli da se fizički okupimo u Zagrebu, mislim da smo u sadržajnom smislu postigli rezultate u skladu s našim i s očekivanjima naših jugoistočnih susjeda. Siguran sam da će narodi i države u našem susjedstvu cijeniti poruku koja je poslana danas iz Zagreba i svih drugih prijestolnica zemalja članica EU-a", rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković, jedan od organizatora samita.
"Europska unija želi nastaviti podržavati zemlje jugoistočne Europe na njihovu putu prema EU-u. Željeli smo poslati poruku za nastavak dijaloga Kosovo-Srbija. Hrvatska je posebice naglasila da BiH kao njezin najbliži susjed zaslužuje status kandidata za članstvo i da joj u tome treba pomoći. U tom kontekstu, naglasili smo pitanje jednakosti konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini, posebice položaja hrvatskog naroda u pogledu legitimnog predstavljanja u najvišim institucijama BiH", rekao je Plenković na konferenciji za novinare.
Plenković se zauzeo da se ovakvi sastanci između EU-a i zemalja zapadnog Balkana ubuduće održavaju barem svake dvije godine.
Izrazio je zadovoljstvo što je tijekom hrvatskog predsjedanja prevladana blokada odluke o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.
Ljube li europsku ili kinesku zastavu?
Na pitanje novinara trebaju li neke zemlje u regiji biti zahvalnije prema EU-u i ljubiti europsku zastavu umjesto kineske kao što je to učinio srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, Plenković je rekao da nije na njemu da govori u bilo čije ime, ali da su svih šest zemalja jasno aritkulirale svoju europsku orijentaciju.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen je istaknula da je zapadni Balkan "apsolutni prioritet za EU" i da ta regija pripada Europskoj uniji.
Ona je naglasila važnost reformi, posebice u pogledu slobode medija, "što je kamen temeljac DNK-a Europske unije i najbolji instrument za borbu protiv dezinformacija".
Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel istaknuo je važnost Zagrebačke deklaracije u kojoj je još jednom potvrđena europska perspektiva zemalja zapadnog Balkana.
Pozdravio je i paket pomoći od 3,3 milijarde eura koje je EU namijenila zemljama regije za borbu protiv posljedica pandemije koronvirusa.
Plenković: Zapadni Balkan nije zaboravljen
Ovo je bio samit o proširenju, iako nekim zemljama ta riječ ne sjeda najbolje, rekao je u srijedu premijer Andrej Plenković po završetku Zagrebačkog samita i istaknuo da je zapadnom Balkanu poslana poruka da ih se nije zaboravilo, usprkos zdravstvenoj krizi.
"Tu smo. Uz vas smo. Nismo vas zaboravili. Nismo samo fokusirani na svoju javnozdravstvenu situaciju, na vlastiti gospodarski i socijalni oporavak nakon krize koja je pogodila sve", glavna je poruka zemljama jugoistočne Europe, istaknuo je premijer zemlje predsjedateljice Vijećem EU-a.
Virtualni samit održao se umjesto fizičkog samita koji je bio predviđen 6. i 7. svibnja u Zagrebu.
Zagrebačku deklaraciju prihvatilo je 27 članica EU-a te makedonski premijer Oliver Spasovski, albanski premijer Edi Rama, predsjednik predsjedništva BiH Šefik Džaferović, crnogorski predsjednik Milo Đukanović, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i kosovski predsjednik Hashim Thaci.
U tekstu se nigdje ne spominje izraz proširenje, ali premijer Plenković kaže da "ovo u biti jest samit o proširenju, osobito u svjetlu političke odluke prije dva mjeseca o otvaranju pregovora s još dvije zemlje, dvije već pregovaraju nekoliko godina, a dvije bi to htjele u budućnosti".
"Ima zemalja kojima ta riječ ne sjeda najbolje u ušima iz niza razloga, ali ono što su činjenice, su činjenice."
No, konkretan datum novog proširenja Europske unije "nije realno očekivati", kaže Plenković.
Pregovore s EU-om već godinama vode Srbija te Crna Gora. Sjeverna Makedonija i Albanija dobile su zeleno svjetlo za početak pregovora, ali ne i konkretan datum.
Bosna i Hercegovina je potencijalni kandidat za članstvo, a Kosovu, osim što ga ne priznaje pet članica EU-a, još trebaju vize za ulazak u EU.
