Ministri obrane Rusije i Armenije razgovarali su u utorak ujutro i složili se poduzeti potrebne korake za stabilizaciju situacije na armensko-azerbajdžanskoj granici, priopćilo je armensko ministarstvo obrane. I Baku i Erevan međusobno se optužuju za rasplamsavanje napetosti preko noći - najnoviju eskalaciju desetljećima starih neprijateljstava oko sporne regije Gorski Karabah, javlja Reuters.
Armenski ministar obrane Suren Papikyan rekao je da je razgovarao sa svojim ruskim kolegom Sergejem Šojguom i da su se njih dvojica "složili poduzeti potrebne korake za stabilizaciju situacije".
Nakon što je Armenija je optužila Azerbajdžan za granatiranje njezina teritorija i američka strana pokušala je apelirati na smirenje stanja. Američki državni tajnik Antony Blinken pozvao je za kraj sukoba koji bi mogli potkopati ranije sklopljen prekid vatre kojem je Rusija posredovala, piše Bloomberg.
''SAD je duboko zabrinut zbog izvješća o napadima na armensko-azerbajdžanskoj granici, posebice izvješćima o granatiranju naselja i civilne infrastrukture u Armeniji'', kazao je Blinken.
Granatiranje usmjereno prema tri grada
''Pozivamo da se odmah stane na kraj vojnom neprijateljstvu'', pozvao je Blinken.
Armenijski ministar obrane izjavio je kako su azerbejdžanske snage počeli granatirati u utorak. Azerbejdžansko granatiranje usmjereno je prema gradovima Goris, Kapan i Jermuk, te se koriste dronovi. Još uvijek nije poznat broj žrtava. Azerbejdžanski ministar obrane poriče kako je njegova zemlja započela napade i rekao je kako su njihove snage provodile ''lokalne protumjere kao odmazdu za veliku armenijsku provokaciju''. Kazao je kako nije bilo upada u armenijski teritorij.
Ovaj sukob samo je najnovije rasplamsavanje tenzija između dvije kavkaske zemlje otkako je u studenom 2020. godine ubijeno tisuće ljudi u 44-dnevnom rat zbog spornog teritorija Gorski Karabah na južnom Kavkazu. Prije dvije godine, ruski predsjednik Vladimir Putin posredovao je u sklapanju mira.
Armenijski premijer Nikol Pashinyan telefonski je razgovarao s Blinkenom o sukobu na granici. Pashinyan je također razgovarao s Putinom i francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom. Rusija, SAD i Francuska članovi su takozvane Minsk Grupe koja desetljećima pokušava pregovarati i dovesti do nagodbe u sukobu oko Gorskog Karabaha koji je započeo nakon raspada SSSR-a.
Armenija želi rusku pomoć
Pashinyan je održao sastanak armenijskog vijeća sigurnosti, na kojem je odlučeno da će se zemlja za pomoć obratiti Rusiji s kojom imaju sklopljen sporazum o uzajamnoj obrani iz 1997. godine. Rusija ima svoje vojne baze u Armeniji i 2020. je poslala 2000 mirovnih trupa na Gorski Karabah. U kolovozu armenijska vojska osvojila je po prvi put u 30 godina Lachin, grad koji je nalazi uz put koji povezuje Armeniju i Gorski Karabah.
Armenijski premijer kazao je kako je o eskalaciji armenijsko-azerbajdžanskog sukoba razgovarao telefonom s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
"Premijer je prenio detalje provokativnih i agresivnih akcija azerbejdžanskim vojnih snaga prema suverenom armenijskom teritoriju. Akcije su započele u ponoć i bile su popraćene granatiranjem iz topništva i vatrenog oružja velikog kalibra. Premijer je postupke azerbajdžanske strane ocijenio neprihvatljivim i istaknuo važnost adekvatnog odgovora međunarodne zajednice", javlja TASS.
Naglašeno je kako su se ruska I armenijska strana dogovorile održavati operativni kontakt.
Unatoč prekidu vatre, Azerbajdžan i Armenija tek trebaju postići mirovni sporazum, a sporadične borbe se i dalje nastavljaju, iako su dvije strane vodile razgovore kako bi pokušale iscrtati zajedničku granicu i otvoriti prometne puteve. Pashinyan i azerbajdžanski predsjednik Ilham Aliyev sastali su se 31. kolovoza u Bruxellesu kako bi razgovarali o napretku pregovora kojim bi se postigao mirovni sporazum.
