Od kraja listopada jugozapadnu regiju oko islandske prijestolnice Reykjavika potresle su tisuće potresa. To je posljedica podzemne rijeke magme - vruće tekuće ili polutekuće stijene - dugačke oko 15 km, koja izvire ispod površine zemlje.
Ona se proteže ispod Islanda i dijela Atlantskog oceana, a utjecaj erupcije na otočnu državu i šire ovisit će o tome gdje točno magma izlazi na površinu. Erupcija vulkana Fagradalsfjall bi prvenstveno mogla uzrokovati značajnu štetu lokalnoj infrastrukturi i ispuštanje otrovnih para, piše BBC.
Gradić Grindavik leži neposredno iznad magme i već je evakuiran zbog opasnosti od "vatrenih fontana" i štetnih plinova.
Dr. Bill McGuire, profesor geofizike i klimatskih katastrofa, kaže da je Grindavik vrlo blizu mjesta novog rasjeda i da je opstanak grada ugrožen.
"Sve ovisi o tome gdje magma na kraju stigne na površinu, ali situacija ne izgleda dobro", rekao je.
Stanovnici Grindavika napustili su svoje domove u ranim jutarnjim satima u subotu dok se tlo treslo, ceste pucale, a zgrade pretrpjele strukturna oštećenja.
Hans Vera, 56-godišnji Belgijac koji živi na Islandu od 1999., kaže da se kuća njegove obitelji neprestano tresla.
"Stalno se treslo, nije se moglo spavati. Trebaš parkirati auto pet kilometara od grada, a tamo je 20 auta, ogromna kola hitne pomoći, 20 policajaca, bljeskalice, jednostavno je nestvarno, kao ratna zona ili tako nešto, jako je čudno," ispričao je Vera.
Cracks appear in the streets in Grindavík, Iceland, after thousands of earthquakes rattled the town threatened by volcanic activitypic.twitter.com/JmGAAxrfvL
— Massimo (@Rainmaker1973) November 14, 2023
Vlasti tvrde da je sve teže i teže ući u područje Grindavika zato što se jame u gradu šire.
"To područje i dalje nastavlja tonuti i nove pukotine stalno se stvaraju na površini", tvrde.
Strah od ponavljanja dramatičnih scenarija
Islandski meteorološki zavod procjenjuje da se magma trenutno nalazi 800 metara od površine zemlje, zbog čega je vjerojatnost erupcije vulkana Fagradalsfjall velika. Islanđani su u šoku i strahuju od ponavljanja dramatičnih scenarija iz povijesi otoka.
Jedna od najvećih erupcija na Islandu dogodila se 1783. godine kada je došlo do poplave lave koja je trajala osam mjeseci i proizvela velike oblake sumpora nad sjevernom Europom koji su trajali više od pet mjeseci. Procjenjuje se da su ti oblaci uzrokovali zahlađenje za oko 1,3 Celzijevih stupnjeva u sljedeće dvije godine.
Islandska geofizičarka dr. Evgenia Ilyinskova, koja je u redovnom kontaktu s geolozima na terenu, izjavila je za BBC: "U petak i subotu rastao je strah da bismo mogli doživjeti nešto takve veličine."
Ako vulkan eruptira u pučini ili na kopnu, a zatim se ulije u more, postojat će rizik od eksplozivnog oblaka pepela nakon što super vruća lava dođe u kontakt s vodom. Europa stoga pozorno prati sjeverni Atlantik jer strahuje od ponavljanja ovakvog scenarija iz 2010. godine kada je došlo do velikog kolapsa diljem kontinenta.
Kolaps zračnog prometa u Europi
U travnju 2010. erupcija vulkana Eyjafjallajökull uzrokovala je najveće zatvaranje europskog zračnog prostora od Drugog svjetskog rata. Ekonomski gubici procijenjeni su na između 1,5 i 2,5 milijardi eura.
Erupcija je bila relativno mala, ali je njezin utjecaj bio ogroman pa se Europa gotovo mjesec dana suočavala s kaosom u zračnom prometu.
Vulkan prekriven ledom počeo je eruptirati sredinom ožujka, nakon nekoliko mjeseci pojačane seizmičke aktivnosti na Islandu. Prve erupcije bile su izolirane na sjeveroistočnom boku, no problemi su se počeli javljati u travnju kada su se erupcije proširile na središte vulkana, krater širok tri kilometra okružen ledom.
Kako se led počeo topiti, ledenjačka voda počela je preplavljivati vulkan gdje se susrela s magmom. Ovo brzo hlađenje uzrokovalo je pretvaranje magme u fine čestice pepela koje su letjele 10 kilometara u zrak.
Veliki stupovi vulkanskog pepela tada su se brzo širili iznad vulkana, krećući se prema istoku s mlaznom strujom prema Farskim otocima, Norveškoj i sjevernoj Škotskoj.
Island je odgovorio proglašavanjem izvanrednog stanja, a europski zračni prostor zatvoren je kao sigurnosna mjera. Procjenjuje se da su zrakoplovne kompanije svaki dan gubile oko 130 milijuna funti, dok su milijuni putnika ostali bez svojih letova.
Međutim, stručnjaci ne očekuju tako dramatičan utjecaj novih vulkanskih aktivnosti.
"Erupcija Eyjafjallajokulla 2010. bila je sasvim drugačija jer je bila povezana s vulkanom na čijem se vrhu nalazi ledenjak," rekla je dr. Michele Pulato, vulkanologinja s Imperial Collegea u Londonu.
"Interakcija magme s ledom i otopljenom vodom učinila je erupciju tako eksplozivnom i opasnom za zrakoplovstvo," rekla je.
Najnoviji dokazi koji su se pojavili u nedjelju i ponedjeljak sugeriraju da će erupcija ipak biti mnogo manja nego što se mislilo.
POGLEDAJTE VIDEO: Nakon niza potresa na Islandu izvanredno stanje, strepi se od erupcija. U Italiji Etna izbacila lavu
