Kako globalna pandemija većinu ljudi drži u kućama, krcate, zagađene, prljave ulice diljem svijeta transformirale su se u prazne, gotovo jezive prostore. Najočitija promjena je odsustvo automobila, što uvelike doprinosi naglom padu emisije ugljičnog dioksida i drugih zagađivača.
Neki su gradovi prazne ulice privremeno prenamjenili u pješačke i biciklističke zone kako bi se održao razmak između ljudi. Neki su otišli korak dalje pa je tako u Milanu najavljena transformacija 35 kilometara ulica u biciklističku zonu nakon karantene, piše BBC.
Može li globalna pandemija ubrzati ekološke pokrete koji zagovaraju potrebu čišćeg zraka te može li Milano biti model za druge gradove koji se iznova nastoje nadvladati dominaciju automobila?
Utjecaj pandemije na okoliš je zapanjujuć
Uz smanjenu upotrebu automobila, javni prijevoz se također manje koristi. Dostupnost je manja, ali je manja i potreba za putovanjem jer je porastao strah od korištenja autobusa i tramvaja u kojima je bliskost sa strancima postala sinonim za rizik od zaraze. Neki su kineski gradovi, uključujući ishodište virusa Wuhan, potpuno obustavili javni prijevoz kako bi se smanjio rizik.
Podaci aplikacije Moovit pokazali su prosječan pad korištenja javnog prijevoza od 78 posto diljem svijeta, dok je u primjerice Milanu i Rimu zabilježen pad od 89 posto.
Gdje postepeno pada korištenje automobila, buseva i vlakova, vidi se porast u vožnji bicikla.
Oblik izoliranog transporta, koji je ujedno i tjelovježba, mnogo je lakši na praznim gradskim ulicama. Biciklizam je brojim gradovima sve privlačniji.
Privremene oznake za biciklističke staze pojavile su se u Berlinu, Budimpešti, Novom Meksiku, New Yorku, Dublinu te Bogoti, dok će u Briselu kompletna gradska jezgra postati zona u kojoj su pješaci i biciklisti prioritet, i to od svibnja nadalje. Ipak, to su privremene mjere.
Što će se dogoditi kada se ukine karantena?
Postoji široka zabrinutost da će ljudi zbog straha izbjegavati javni prijevoz kada se ponovno omogući slobodno kretanje te da će se veći broj okrenuti korištenju osobnih automobila i tako stvoriti ogromne gužve na ulicama, možda i veće od prijašnjih.
Stoga u Milanu planiraju započeti sa gradnjom biciklističkih staza kada se ukinu restrikcije kretanja, koje će uezti dio prostora za automobile, uz uvođenje većih ograničenja brzine te širim pločnicima. To je daleko od zabrane na automobile, ali je dugoročno korak prema održivim oblicima transporta.
Claudia Lopez, gradonačelnica Bogote, zatvorila je 117 kilometara uličnog prostora za aute kako bi olakšala bicikliranje i pješačenje tokom karantene.
"Nadamo se da će to ostati primarni izbor transporta i nakon krize", poručila je Carolina Urrutia Vasquez, iz Ministarstva okoliša.
U Budimpešti se predviđa da će nove, privremene biciklističke trake ostati u funkciji barem do rujna.
"Konstantno pratimo korištenje biciklističkih staza i nadamo se da će dobar dio njih ostati gdje jesu. Pandemija je promijenila transport na globalnoj razini. Imamo priliku vidjeti kako bi naši gradovi izgledali da iz dizajniramo za ljude, umjesto za aute", rekao je Samu Balogh, predstojnik Ureda gradonačelnika.
Prilika za promjenu
Pandemija koronavirusa pogodila je svijet u vrijeme klimatske krize koju su uzrokovale ogromne količine emisije ugljičnog dioksida u atmosferu, koja velikim dijelom dolazi od automobila.
No, implementacija restrikcija na automobile ima različite praktične i političke posljedice diljem svijeta.
"Opcije transporta koje su sigurne, čiste, efikasnije i stavaraju manje gužve trebale bi biti mjerilo, ali planiranje mora postati dio sustava koji omogućava ekonomski i sociajlni pristup našim gradovima", rekao je Rashiq Fataar, izvršni direktor NGO-a Our Future Cities.
Svakako se ne može očekivati pad u korištenju osobnih automobila ukoliko ljudi nemaju pristup efikasnim, pristupačnim i priuštivim alternativama. No kako ističe Fataar, mobilnost je povezana sa svakim aspektom života u gradu te su promjene tog tipa moguće jedino ako se rješe problemi sa smještajem, javnim uslugama i kulturom rada.
Primjerice, veliki broj putovanja na posao ne bi bio potreban ukoliko se olakša rad od kuće ili se usluge javnog prijevoza bolje rasporede po prostoru.
Potrebno je puno vremena za izmjene zakona i promjenu ponašanja, ali trenutno postoji jasna indikacija da su ulice bez automobila kritičan faktor u borbi sa klimatskom krizom, ali i strategija koja vodi poboljšanju zdravlja i općeg dobra, piše BBC.
