Sirijski režim je u ponedjeljak bombardirao pobunjenička uporišta u istočnoj Guti, 23. dana žestoke ofenzive koja je UN-ove diplomate nagnala da ponovo zatraže prekid krvoprolića.
Premda je jačina bombardiranja iz zraka i iz topništva nešto manja, snage predsjednika Bašara al Asada uz pomoć saveznika Rusije već više od tri tjedna i dalje svakodnevno bombardiraju nekoliko mjesta u pobunjeničkoj enklavi koja je raskomadana i pod opsadom.
Na drugoj fronti zamršenog sirijskog rata koji 15. ožujka ulazi u svoju osmu godinu, stotine civila bježe iz kurdskog uporišta Afrina, na sjeverozapadu Sirije, pred napredovanjem turske vojske koja je na ulazu u grad.
Poginulo 241 dijete
U istočnoj Guti je poginulo 1.170 civila, među njima 241 dijete, a više od 4.400 je ranjeno od početka iznimno žestoke zračne kampanje 18. veljače za kojom je uslijedila kopnena ofenziva radi osvajanja zadnjeg pobunjeničkog uporišta na vratima Damaska, objavio je Sirijski opservatorij za ljudska prava (SOHR).
Ove žrtve povećavaju ionako golem broj poginulih u ratu koji je počeo 15. ožujka 2011. i u kojemu je izginulo više od 350.000 ljudi, među kojima 20.000 djece, navodi ta nevladina organizacija. Režim je u svojim rušilačkim vojnim operacijama uspio osloboditi 60 posto enklave i okružiti glavna naselja, ne bi li oslabio pobunjenike i spriječio dolazak pojačanja.
U ponedjeljak je 12 civila izgubilo život u zračnim udarima režima na pobunjeničku enklavu, među njima osmero u Zamalki i Arbinu, navodi SOHR. Pobunjenici su po običaju uzvratili paljbom na prijestolnicu Damask, gdje su po pisanju službenih sirijskih glasila u ponedjeljak poginule dvije osobe.
U Dumi, najvećem gradu na tom području koji je u potpunom okruženju, stanje je i dalje razmjerno mirno uz sporadičnu pucnjavu, nakon strašnih razaranja zadnjih tjedana, izvijestio je novinar AFP-a s mjesta događaja.
Zbog takva stanja koje su nevladine organizacije ocijenile katastrofalnim, Sjedinjene Države su u UN-u zatražile glasovanje o novoj rezoluciji o trenutačnom primirju, osudivši ponašanje Moskve i Damaska koji "nikada nisu namjeravali primijeniti" primirje. "Došlo je vrijeme da djelujemo", istaknula je veleposlanica NikkiHaley.
Nemoćna međunarodna zajednica
UN-ov glavni tajnik AntonioGuterres zatražio je trenutačni humanitarni pristup istočnoj Guti, u govoru o neprimjeni primirja koje je prije 15 dana zatražilo Vijeće sigurnosti. Ne spominjući Rusiju pozvao je "sve zemlje" da poduzmu sve kako bi se primirje poštovalo.
Francuska je pak zatražila od Moskve da "prekine krvoproliće", preko svog veleposlanika u UN-u FrancoisaDellattrea.
Odgovarajući na optužbe SAD-a, Francuske i Velike Britanije, ruski veleposlanik u UN-u VasilijNebenzja ocijenio je da te zemlje nisu motivirane humanitarnim razlozima, dajući na znanje da one ponajprije žele zaštititi skupine koje se protive sirijskom režimu.
Potkopana podjelama, međunarodna zajednica je sve dosad bila nemoćna u zaustavljanju krvava rata.
Istodobno s bombardiranjem, režim u istočnoj Guti vodi pregovore o izlasku civila i pobunjenika, navodi SOHR. No pregovori zasad nemaju uspjeha. Damask je sličnu politiku vodio zadnjih godina i u drugim pobunjeničkim uporištima.
U isto vrijeme, susjedna Turska nastavlja ofenzivu na Afrin koju je počela 20. siječnja kako bi odande potisnula snage Postrojba za narodnu zaštitu (YPG), kurdsku miliciju koje naziva "terorističkom". Turske snage sada kontroliraju gotovo 60 posto te kurdske enklave i napreduju iz svih smjerova prema istoimenom gradu, prisiljavajući stotine civila na bijeg, javlja SOHR.