Slovenski predsjednik Borut Pahor koji je 2009. kao premijer Slovenije potpisao arbitražni sporazum s tadašnjom hrvatskom premijerkom Jadrankom Kosor u četvrtak je rekao kako sporazum nema alternative te da bi traženje novih puteva značilo povratak staroj praksi nepovjerenja i nesporazuma među državama.
"Arbitražni sporazum nema bolje alternative", rekao je Pahor u posebnoj izjavi za slovenske medije, uoči šeste godišnjice hrvatsko-slovenskog susreta u Trakošćanu kada su Pahor i Kosor dogovorili arbitražni sporazum. U suprotnom bi se slučaju pokrenuo "proces negativne spirale ".
"Bio bi to proces negativne spirale s nepredvidljivim i neželjenim posljedicama, ne samo po bilateralne odnose, već i za mir i stabilnost u ovom dijelu Europe. Počelo bi rječkanjem, a onda bi došao i govor mržnje", rekao je Pahor.
On je naglasio da su 2009. odnosi Hrvatske i Slovenije, pred sklapanje tog sporazuma, bili na "najnižoj razini, te da su nakon teških pregovora on i hrvatska premijerka uspostavili povjerenje i sporazum koji je osnova za rješenje otvorenog graničnog pitanja".
"Sporazum je omogućio mir, sigurnost i dobrosusjedstvo, ali i prijateljstvo Slovenije i Hrvatske, a bit prijateljstva je da jedan drugome pomažemo i podupiremo se", naveo je Pahor, dodavši da govori kao iskusan političar i predsjednik države, ali i kao čovjek.
Predsjedik slovenskog parlamenta: 'Hrvatska neće lako otkazati ugovor'
Odluku hrvatske vlade da započne postupak izlaska iz arbitražnog sporazuma sa Slovenijom zbog teških povreda tog sporazuma u četvrtak je komentirao i predsjednik slovenskog parlamenta Milan Brglez, član stranke premijera Mire Cerara, rekavši da će od sada postupak u vezi s arbitražom teći na dva kolosijeka i da Hrvatska neće lako moći otkazati ugovor.
"Sada će vjerojatno teći dva odvojena postupka - arbitražni sud nastavit će svoj rad, dok će na drugoj strani trajati postupak za prekid ugovora, što nije jednostavan proces i zahtijeva puno vremena", kazao je Brglez, koji je prije ulaska u politiku bio profesor međunarodnih odnosa na Fakultetu političkih znanosti u Ljubljani.
Brglez je i najbliži Cerarov suradnik u vrijeme osnivanja stranke prošle godine.
"No postupak opoziva arbitražnog sporazuma ne poništava njegovo važenje, sve dok on nije okončan, odnosno dok se dvije države o tome ne dogovore, a to mogu učiniti i uz pomoć trećega", kazao je Brglez za Slovensku tiskovnu agenciju STA.
Slovenski pristanak na istupanje iz ugovora Brglez ne ocjenjuje vrlo vjerojatnim.
"Onoga trenutka kad se arbitražni sud konstituira, on radi. Ako bi iz njega države istupile zato jer im arbitražna presuda ne odgovara i ako je ne bi poštovale, to bi onda značilo nepoštivanje međunarodnog prava", kazao je Brglez.
Prema njegovim riječima zadnje izjave glasnogovornice Europske komisije govore da je EU svjesna važnosti arbitražnog sporazuma Slovenije i Hrvatske i mirnog rješavanja sporova na Balkanu općenito, "a ne samo u ovom slučaju".
Ako bi se jedna strana iz toga jednostavno izuzela i ne bi poštivala dogovoreno, onda to ne bi bio dobar signal za širenje Europske unije, kazao je Brglez.
Dominantna teorija koju su nakon izbijanja skandala Pirangate razvili slovenski mediji jest da su hrvatske tajne službe prisluškivale slovenske dužnosnike i suce zato što je arbitar kojega je u arbitražu imenovala hrvatska strana njoj prenio informaciju da će arbitraža završiti u korist Slovenije te je onda odlučeno da se diskreditira cijeli proces i suce u arbitraži objavom tajno snimljenih razgovora.