Slovenski predsjednik Borut Pahor izjavio je da žičana ograda na granici s Hrvatskom ne bi bila potrebna kad bi europska politika prema migracijama bila jedinstvena, a slovenska vlada u dogovoru s Hrvatskom našla rješenje kako zaustaviti priljev migranata i izbjeglica nakon što ih EU prestane primati.
"Nema dijaloga s hrvatskom stranom o striktnoj graničnoj kontroli koju zahtijevaju schengenski propisi, a kad bi se to dogovorilo onda bi i potreba za postavljanjem ograde na granici bila znatno manja", kazao je Pahor u razgovoru za "Dnevnik" od četvrtka.
"Bez takvog dogovora s Hrvatskom žica sama po sebi neće omogućiti dosljednu graničnu kontrolu koju nalaže Schengen", rekao je Pahor, u novogodišnjem razgovoru za ljubljanski dnevni list, ali je ocijenio da bi za uklanjanje žice bio potreban pristanak Njermačke i Austrije, te država na balkanskoj izbjegličkoj ruti, te jasno definirana imigracijska politika Europske unije koje za sada nema.
Budući da EU nema jedinstvenu izbjegličku i imigracijsku politiku, slovenska se je vlada za bodljikavu žicu odlučila kako bi poslala poruku da preko Balkana u Europu dolazi previše migranata, da im ubuduće sama nije u stanju osigurati humanitarnu opskrbu i da njihov broj postupno treba smanjivati, naveo je slovenski predsjednik.
Pahor je dodao kako je odluka Cerarove vlade da se žilet žica postavi na dijelu granice s Hrvatskom koja je i granica schengenskog područja u trenutku njena donošenja bila pravilna i neizbježna makar se radi o privremenoj mjeri čija će potreba prestati kad se za to stvore uvjeti.
Govoreći o slovenskoj vanjskoj politici i Europskoj uniji, Pahor
je rekao da Slovenija mora ostati u čvrstoj jezgri europskih
država koje vode Njemačka i Francuska, odnosno u Eurozoni i
Schengenu jer je to slovenski nacionalni interes.
"Njemačka i Francuska su motor Europske unije u
prostoru mira i blagostanja kojemu pripadamo. Dok je
tako, naš cilj mora biti da u tom najviše integriranom
dijelu Europe ostanemo zajedno s njima", kazao je Pahor.
Prema Pahorovoj ocjeni, EU je pred iskušenjima koja prijete dezintegracijskim procesima do kojih će doći ukoliko se ne postigne nova suglasnost na temelju odluke većine europskih građana o tome kako reformirati EU.
Pahor je rekao da je njegova osobna vizija nastanak "Sjedinjenih Europskih Država", integracije čije članice bile uže povezane nego što su sada, prepuštajući još više svojih nadležnosti centru.
Ako do toga ne dođe, EU bi se mogla početi raspadati ili podijeliti na više dijelova, što bi značilo povratak na stanje kad su geopolitičke prilike vodile u sukobljavanje, što za Sloveniju ne bi bilo dobro, ocijenio je slovenski predsjednik.
Pahor je u razgovoru naglasio da je politički "sazrio" kao državnik upravo u vrijeme kad je bio predsjednik vlade i inzistirao da Hrvatska ne može dovršiti razgovore s Europskom unijom o članstvu ako ne apsolvira granični prijepor sa Slovenijom, ali da je tada bio pod "strašnim pritiskom" drugih europskih čelnika, pa i Angele Merkel, da to ne čini, te da je onda sve završeno njegovim tadašnjim arbitražnim sporazumom s tadašnjom hrvatskom premijerkom Jadrankom Kosor.
Slovenski predsjednik smatra da će arbitražni sud završiti svoj posao i donijeti presudu unatoč tome što je Hrvatska iz arbitražnog procesa izašla i predložila Sloveniji da se izlaz u traženju rješenja nađe u prepuštanju spora nekoj međunarodnoj sudskoj instanci budući da je ocjena Hrvatske kako je arbitražni proces kompomitiran objavljenim snimkama međusobnih razgovora bivšeg slovenskog arbitra Jerneja Sekoleca i službenice ministarstva unutarnjih poslovca Simone Drenik koji su dogovaralii strategiju utjecaja na ostale arbitre, te tako kompromitirali arbitražu.
Pahor smatra da njihovi postupci ne mogu biti razlog za
odustajanje od arbitraže.
"Oni nisu mislili ništa loše, samo su pogrešno postupili.
Arbitraža i dalje djeluje, nadam se da će završiti sa svojim
poslom, te donijeti pravorijek gdje je granica", kazao je
slovenski predsjednik u razgovoru za "Dnevnik".
