U svjetlu stravičnog potresa koji je razorio dijelove Turske i Sirije, te urušavanja nekvalitetnih građevina koje su uzrokovale smrt - prema najnovijim podacima - više od 30.000 ljudi, dok je njih više od 80.000 ozlijeđeno, a nekoliko milijuna ostalo je bez krova nad glavom, postavlja se pitanje sigurnosti gradnje u područjima koja su najsklonija potresima.
Prema statističkim podacima koji ispituju zone seizmičke aktivnosti u razdoblju od 32 godine, ovo je osam zemalja svijeta koje su najsklonije potresima. Građevinski standardi, kada je u pitanju protupotresna gradnja u tim zemljama, ipak značajno variraju:
Filipini: 'Iskustvo je naučilo građevinsku industriju kako graditi sigurno'
Filipini su osma zemlja na svijetu po broju potresa. U razdoblju između 1990. i 2002. na Filipinima su zabilježena 52 potresa. Zbog svog položaja na pacifičkom vatrenom prstenu, koji je poznat po čestim seizmičkim pa tako i vuklanskim aktivnostima, potresi su ovdje česti zbog susreta dviju tektonskih ploča.
Iako nitko ne može u potpunosti spriječiti ozljede ili štete uzrokovane potresom, arhitekti i inženjeri mogu se strogo pridržavati građevinskih propisa i primijeniti najbolju praksu kako bi se zaštitilo zgrade i ljude.
"Dobro projektirane i dobro konstruirane strukture moraju biti dovoljno fleksibilne da se mogu kretati unutar takozvanog elastičnog područja", pojašnjava arhitekt Romolo V. Nati. "Svaka država ili lokacija ima opsežan plan koji se temelji na osjetljivosti mjesta na potrese. To uključuje različite kategorije ili razmjere potresa te odgovarajuće smjernice i zahtjeve za gradnju. Primjerice, područje unutar kategorije 1 zahtijevat će drugačiji skup zahtjeva u usporedbi s područjem u kategoriji 5. Graditelj mora poštivati zahtjeve i zadovoljiti određene standarde za određeno područje na kojem će se građevina graditi", pojašnjava.
Nati kaže da su građevinske strukture na Filipinima općenito dobro izvedene te da slijede dobru metodologiju gradnje i u skladu su s lokalnim građevinskim propisima.
"Budući da se zemlja nalazi u pacifičkom vatrenom prstenu, iskustvo je naučilo građevinsku industriju kako graditi sigurno i kako pravilno dizajnirati propise. Primjerice, građevine se često grade od armiranog betona gdje čelične šipke predstavljaju fleksibilnu komponentu, dok cement reagira na pritisak ili uglavnom nosi težinu", pojašnjava Nati.
Dodaje da pukotine na zidovima ne znače uvijek da je konstrukcija loše građena već da je u pitanju problem sa žbukom, ili gips-pločom i sl. Pravi znakovi upozorenja su, dodaje, strukturalne pukotine u stupovima i gredama.
Indija: Seizmički sigurna zona - ne postoji
Sedmu na ljestvici po broju potresa, Indiju je između 1990. i 2022. godine pogodilo 57 potresa. Učestalost potresa u Indiji posljedica je blizine granice između indijske i euroazijske ploče - indijska ploča pomiče se prema sjeveru za otprilike 7 centimetara godišnje i sudara se s južnim rubom euroazijske ploče, što je istovremeno čini i najvećom zonom sudara na Zemlji. Iz tog razloga, stručnjaci se slažu da sezimički sigurna zona u Indiji - ne postoji.
Uz mnoga područja u zonama visoke seizmičke aktivnosti 4 i 5, to bi trebao biti glavni razlog za zabrinutost građevinskog sektora međutim, iako Indija ima Nacionalni zakon o gradnji te stroga pravila i propise koji se odnose na izgradnju sigurnijih zgrada, njihova provedba je upitna.
Nepravilno održavanje zgrada te kršenje sigurnosnih normativa prilikom izgradnje glavni su uzročnik velike materijalne štete i žrtava u indijskim potresima. U Indiji također cvjeta bespravna gradnja, što uključuje i izgradnju poslovnih nebodera koji ne odgovaraju protupotresnim standardima. Problem je i što je većina indijskih gradova visokourbanizirana na krajnje neorganiziran način pa uske ulice bespravno natrpanim građevinama predstavljaju veliku opasnost za ljudske živote.
Turska: Ovaj potres nije trebao srušiti toliko građevina?
Nedavno pogođena razornim potresom, Turska je šesta zemlja 'plodna' potresima. Između 1990. i 2022. u njoj je zabilježeno 58 potresa. Veći dio Turske nalazi se na Anadolskoj ploči, a zemlja je sklona potresima jer ovo mjesto graniči s dvije glavne linije rasjeda, rasjedom Sjeverne Anatolije i rasjedom Istočne Anatolije.
Turski profesor i inženjer geologije Okan Tuysuz kaže da su potresi, koji su prošloga tjedna pogodili Tursku, oslobodili energiju koja bi bila jedna eksploziji blizu 5 te 3 i pol milijuna tona TNT-a. "Većina zgrada bi teško mogla izdržati toliku silu", kaže.
Iako je Turska 2007. pooštrila zakone o izgradnji kako bi se prevenirale i ublažile posljedice potresa, stručnjaci se slažu da su mnoge zgrade pogođene nedavnim potresom 'trebale bolje podnijeti udar'. "Ovo nije bila nužno vrsta potresa koji bi neizbježno srušio građevine", kazao je David Alexander, profesor planiranja i upravljanja na Sveučilištu u Londonu.
Štoviše, resorno tursko ministarstvo je 2018. godine otkrilo da u Turskoj više od 50 posto građevina (njih oko 13 milijuna) nije građeno u skladu s protupotresnim standardima, a mnoge od njih oslobođene su čak i plaćanja kazne za gradnju bez potrebnih certifikata o sigurnosti zgrade.
SAD: Otpornost zgrada je stvar individualnog izbora
Između 1990. i 2022. Sjedinjene Države doživjele su 77 potresa, što ih čini petom zemljom po učestalosti potresa. Većina potresa događa se u zapadnim dijelovima SAD-a, radi blizine zapadne granice sjevernoameričke ploče.
Relativno je slabo odjeknula vijest da je 6. veljače potres pogodio New York. Osim što se to dogodilo nakon stravičnog potresa u Turskoj i Siriji, potres je bio relativno slab - magnitute 3,8 po Richteru. Međutim, zanimljv je utoliko što su potresi na području New Yorka su prilično rijetki - posljednji je zabilježen prije gotovo tri godine.
Veliki potresi su oko 10 puta češći u Japanu nego u kontinentalnim Sjedinjenim Državama, kaže Hiroo Kanamori, profesor seizmologije na Kalifornijskom institutu za tehnologiju. Ali seizmička povijest sugerira da bi Kalifornija mogla biti uzrok velikih potresa, koji često dolaze u skupinama. U sjevernoj Kaliforniji potres se dogodi u prosjeku svakih 140 godina.
Rasprava o tome treba li graditi otpornije zgrade u Sjedinjenim Državama uglavnom se drži unutar struke, a podalje od javnosti dok su inovacije u protupotresnoj gradnji relativno štedljive. Naime, američka je filozofija da je otpornost zgrada stvar individualnog izbora, a ne odluke vlade. Mnogi američki inženjeri rade na pretpostavci da zgrada, koja bi se mogla koristiti 50 godina prije nego što se sruši i zamijeni novom, ima relativno malu vjerojatnost da bude uništena velikim potresom.
"Ako potrošite novac danas, a potres se dogodi sutra, onda čestitamo, napravili ste dobar posao", rekao je svojedobno Ron Hamburger, američki građevinski inženjer i jedan od vodećih autoriteta za pravila gradnje. "Ali činjenica je da će uistinu značajni razorni potresi pogoditi mjesto poput San Francisca ili Los Angelesa možda jednom svakih 100 do 200 godina."
U slučaju jakog potresa, većina američkih zgrada je dizajnirana da se zgužva poput automobila u frontalnom sudaru, raspršujući energiju potresa kroz oštećenja. Cilj je sačuvati živote, ali zgrada - poput automobila nakon nesreće - može biti neupotrebljiva. Procjenjuje se da bi, u slučaju velikog potres, polovica svih zgrada u San Franciscu nakon potresa bila neupotrebljiva upravo iz tog razloga. Stručnjaci se ipak slažu da bi američke zgrade mogle biti puno otpornije na potrese uz male dodatne troškove. Naime, većina novih nebodera u Sjedinjenim Državama izgrađena je oko jezgre od armiranog betona, tehnike koju japanski inženjeri izbjegavaju jer kažu da se u potresu ponaša nepredvidivo.
Japan: Po otpornosti građevina desetljećima ispred ostatka svijeta
U Japanu su između 1990. i 2022. zabilježena 94 potresa. To je četvrta zemlja svijeta po broju potresa, a povrh toga njegova duga i složena obrana osjetljiva je na tsunamije. Japan je kroz svoju povijest pretrpio niz strašnih potresa, a jedan od najgorih bio je Veliki Kanto potres iz 1923. godine, magnitude 7,9 stupnjeva po Richteru, koji je razorio Tokio i Yokohamu te ubio više od 140.000 ljudi.
Japanska vlada je nakon Drugog svjetskog rata uvela niz strogih mjera kako bi natjerala graditelje na izgradnju konstrukcija otpornih na potrese. Ne čudi stoga što je Japan desetljećima ispred ostatka svijeta kada je riječ o otpornosti građevina na potres. Japanske zgrade nose se brojnim snažnim potresima koji bi u bilo kojoj drugoj zemlji bili razorni.
Gradnja u Japanu prilagođena je na nekoliko razina. Minimalan zahtjev nalaže da grede, stupovi i zidovi budu minimalne debljine kako bi se nosili s podrhtavanjem tla. Sljedeća razina preporučena je za visoke zgrade i koristi prigušivače koji apsorbiraju mnogo energije potresa. Zapravo je riječ o slojevima debelih gumenih mapa koje su postavljene na tlo ispod temelja i koje apsorbiraju podrhtavanja. Napredniji oblik, ujedno i najskuplji, je konstrukcija zgrade koja je od tla izolirana slojevima olova, čelika i gume koji se pomiču neovisno o zemlji. To znači da se sama zgrada vrlo malo pomiče čak i tijekom najsnažnijih potresa.
Neke druge karakteristike japanskih zgrada uključuju upotrebu čeličnog okvira u jezgri zgrade (za razliku od jezgre armiranog betoga uobičajene u zapadnim strukturama), korištenje dijagonalnih prigušivača poput čeličnih greda i stupova (umjesto betonskih stupova), klatna u jezgri ili na krovu zgrade, mrežaste strukture koje pomažu učvršćivanju zgrade, T-zglobove namijenjene lomljenju, sustave ranog upozoravanja koji se nalaze u zemlji i upozoravaju stanovnike na nadolazeći potres, sklopiva vrata koja pružaju više mogućnosti za bijeg te pokrivena svjetla kako bi se ljude zaštitilo u slučaju eksplozije žarulja.
Iran: Čak 6 od 10 zgrada ne zadovoljava seizmičke standarde
Iran je prva zemlja na popisu s brojem zabilježenih troznamenkastih potresa između 1990. i 2022. U tom razdoblju Iran je doživio čak 108 potresa. Na različitim točkama u Iranu susreću se arapska, indijska i euroazijska tektonska ploča, što ovu zemlju čini vrlo sklonu potresima.
Međutim, prema podacima iz 2001. godine, šest od 10 zgrada u Teheranu ne zadovoljava seizmičke standarde.
"Šezdeset posto zgrada nije u skladu s protuseizmičkim standardima i bit će ozbiljno oštećeno u slučaju potresa jačine 6,5 stupnjeva po Richteru", upozorio je te godine šef gradskog odjela za upravljanje rizicima Reza Karami-Mohammadi. "Dvadeset posto zgrada u glavnom gradu bilo bi "potpuno uništeno" u slučaju takvog potresa", dodao je.
Indonezija: Mnoge zgrade imaju samo jedan kat
U Indoneziji je između 1990. i 2022. zabilježen 161 potres. Indonezija se nalazi unutar granica tri velike tektonske ploče, točnije: indijsko-australske, euroazijske i pacifičke ploče. Poput Filipina, Indonezija se također nalazi unutar pacifičkog vatrenog prstena.
Uslijed potresa koji je pogodio Tursku i Siriju, indonezijske vlasti itekako su svjesne da je ovo važna lekcija i za njihovu zemlju i to ona o važnosti regulacije građenja objekata na način da potres izazove najmanju moguću štetu.
Mnoge zgrade u glavnom gradu Cianjuru imaju samo jedan kat, za razliku od turskih višekatnica međutim, mnoge od njih nisu otporne na potres.
Kina: Stanovništvo jako ranjivo na potrese
Prema podacima koje je prikupila Statista, Kina je najpotresnija zemlja na svijetu. Između 1990. i 2022. Kina je doživjela 182 zabilježena potresa. Kao i druge zemlje na popisu, Kina se nalazi unutar regije visoke tektonske aktivnosti - dijelovi Kine nalaze se na mjestima gdje se spajaju euroazijska, pacifička i ploča Indijskog oceana.
Unatoč građevinskom boomu posljednjih godina, zemlja se suočava s poteškoćama u proširenju sigurnosnih standarda za domove u ruralnim područjima. Većina građevina tamo je napravljena od cigle, drveta te zidova od blata zbog čega je stanovništvo ranjivo na potrese.
Long Enshen, profesor na Institutu za upravljanje katastrofama i obnovu Sveučilišta Sichuan, kaže da je glavni krivac nedostatak resursa.
"Prethodni potresi u Wenchuanu ili onaj u Yan'anu definitivno su utjecali na ova područja i njihova svijest o protuseizmičkoj gradnji se poboljšala. Ali zbog ekonomskih uvjeta, mnogim zgradama [u ruralnim područjima] još uvijek nedostaje antiseizmički kapacitet,” kaže Long.
Nakon snažnog potresa koji je 2008. godine pogodio okrug Wenchuan u pokrajini Sichuan u kojem su poginuli deseci tisuća ljudi, Kina je poboljšala svoje antiseizmičke standarde i ponudila subvencije stanovnicima područja sklonih potresima za izgradnju čvršćih kuća. Međutim, to je u praksi dalo malo uspjeha jer subvencije nisu bile dovoljne da pokriju trošak kupnje materijala, transport do sela i plaćanje naknade izvođačima radova.
Edward Ng, profesor arhitekture na Kineskom sveučilištu u Hong Kongu, radi s lokalnim upravama u Sichuanu na usvajanju različitih protuseizmičkih dizajna. "S količinom novca koju država može subvencionirati još uvijek morate pronaći način da osmislite nešto što je dovoljno jeftino da subvencije pokriju najveći dio troškova, inače se i dalje neće moći promovirati na tržištu. Ne možete projektirati vrste potresnih kuća koje, primjerice, Japan gradi za svoje domaće tržište", kazao je.
Kina je 2021. godine izdala propis za poboljšanje otpornosti građevinskih projekata na potres koji navodi koje standarde trebaju zadovoljiti novi projekti, projekti proširenja i rekonstrukcije te je precizirana važnost poboljšanja anti-seizmičkih svojstava građevina u ruralnim područjima.
