Španjolski Vrhovni sud odobrio je danas premještanje posmrtnih ostataka nekadašnjeg diktatora Francisca Franca iz mauzoleja udaljenog 50-kilometara od Madrida na jedno javno groblje pored glavnog grada Španjolske.
Potpredsjednica španjolske socijalističke vlade najavila je da će ostaci biti premješteni u najkraćem roku dok je odvjetnik Francove obitelji, koja se protiv premještanju, poručio kako će pravdu tražiti na europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu.
Neprimjereno mjesto za Francove ostatke
Španjolska socijalistička vlada premijera Pedra Sáncheza je, po dolasku na vlast prije 14 mjeseci, pokrenula ekshumaciju Francovih ostataka tvrdeći da oni ne smiju ostati u mauzoleju financiranom javnim novcem te da to mjesto služi za odavanje počasti diktatoru, a trebalo bi biti mjesto pijeteta žrtvama obiju strana tijekom španjolskog građanskog rata i poraća.
General Francisco Franco upravljao je vojnom diktaturom Španjolskom od pobjede u građanskom ratu 1939. godine do svoje smrti 1975. godine. Dolina palih, mauzolej s bazilikom iznad kojih se uzdiže 150 metara visoki križ, izgrađena je 1958. godine u brdima Guadarrama. Izgradnju je bio naložio Franco. Ondje se nalaze kosti nekad zaraćenih republikanaca i nacionalista. Francova grobnica nalazi se ondje 44 godine.
Španjolska socijalistička radnička stranka (PSOE) bila je poslala u parlament na glasovanje izmjenu Zakona o povijesnom sjećanju koja bi joj omogućila ekshumaciju. Parlament je usvojio tu promjenu.
Obitelj se protivi ekshumaciji
No obitelj generala koji je 36 godina upravljao Španjolskom protivila se premještanju ostataka. Vlada je unatoč njihovom protivljenju namjeravala u srpnju premjestiti ostatke na javno groblje Mingorrubio, u mjestu El Pardo, sjeverno od Madrida. Obitelj i nekoliko udruga uložile su zatim sudsku žalbu čime je ekshumacija bila zaustavljena.
U utorak je šestero sudaca Vrhovnog suda jednoglasno odbacilo žalbu te odobrilo ekshumaciju. Francova obitelj je ranije poručila da bi u slučaju ekshumacije premjestila njegove ostatke u kriptu katedrale La Almudena, u centru Madrida. Ondje je 1987. godine grobnicu kupila Francova kćer Carmen Franco koja je pokopana ondje.
Vlada je odgovorila da je to neprihvatljivo jer bi se tako u srcu Madrida mogao veličati Francov režim što bi ugrozilo sigurnost u jednoj od turistički najposjećenijih zona glavnog grada. Vrhovni sud je presudio da ostaci ne smiju biti premještenu u katedralu La Almudena.
„Još uvijek nismo vidjeli presudu, no zbog dostojanstva će se njegova obitelj boriti do kraja“, rekao je Felipe Urtrera Molina, odvjetnik Francove obitelji, u izjavi za španjolsku javnu televiziju TVE. „Protiv njihove volje se premještaju posmrtni ostaci i to na mjesto koje ne žele. Obitelj će iskoristi sve resurse protiv vlade koja krši ljudska prava“, dodao je.
El Pardo, mjesto gdje vlada želi izmjestiti Francove posmrtne ostatke, predgrađe je udaljeno 15 kilometara od Madrida, a tamošnje groblje je javno. „Premještaju ga iz jednog javnog prostora na drugi javni prostor. Tamošnja grobnica ne pripada Francovoj obitelji“, komentirao je Urtrera Molina.
Demokracija s diktatorom u javnom mauzoleju
Bonifacio Sánchez, glasnogovornik Udruge za obnovu povijesnog sjećanja, jedne od udruga protivnica nekadašnjeg Francovog režima, izrazio je zadovoljstvo presudom Vrhovnog suda no nezadovoljan je što će ostaci biti premješteni na javno groblje. „On je bio ubojica. Potrebno je ga je premjestiti na neko drugo mjesto kako bi se izrazilo poštovanje prema njegovim žrtvama“, rekao je Sánchez za TVE. Udruge žrtava režima izrazile su zadovoljstvo presudom.
Carmen Calvo, potpredsjednica španjolske vlade, rekla je u obraćanju medijima: „Bili smo jedina europska demokracija s diktatorom u javnom mauzoleju. Jako smo zadovoljni ovom odlukom. Izvršit ćemo presudu u najkraćem roku. Čim službeno dobijemo presudu krećemo s ekshumacijom“.
Stanovnici imaju podijeljena mišljenja no ta tema nije izazivala značajnije rasprave u njihovom svakodnevnom životu.
Španjolci uskoro izlaze na birališta
Španjolski građanski rat od 1936. do 1939. bila je tragedija u povijesti Španjolske, a još uvijek su nepoznate sudbine mnogih žrtava posljeratnog režima. Nakon Francove smrti Španjolska je otpočela tranziciju prema demokraciji 1978. godine a političari dviju stranaka koje se od tada izmjenjuju na vlasti, lijevog centra PSOE i desnog centra Narodne stranke, prijašnjih godina se nisu dubinski bavili tim temama.
Socijalistička vlada je 2007. godine donijela Zakon o povijesnom sjećanju koji priznanje prava svih žrtava građanskog rata i poslijeratnog režima i kojim se zabranjuje isticanje simbola na javnim površinama. Tijekom posljednjih pet godina na španjolsku političku scenu iskočile su tri nove stranke – lijevi Podemos, stranka centra Građani i desni Vox – koje su narušile tradicionalno dvostranačje.
PSOE je u travnju osvojio najviše glasova no nedovoljno za samostalno formiranje vlade. Nakon što nije dobio podršku ostalih stranaka za manjinsku vladu raspisani su prijevremeni izbori.
Španjolci će 10. studenog izaći na birališta. „Počela je socijalistička kampanja: oskvrnjavanje grobnica, otkopovanje mržnje i preispitivanje monarhije“, komentirao je Santiago Abascal, vođa desne stranke Vox, preko Twittera. Pablo Iglesias, vođa lijevog Podemosa, napisao je na Twitteru: „Ekshumacija Franca predstavlja važan korak prema popravljanju sramote koju smo imali tijekom 40 godina demokracije. To smo dužni žrtvama režima“.
